Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Euro nije valuta već instrument europskog blagostanja

Traži se rješenje koje bi pomoglo da se ekonomski slabije države poput Grčke zadužuju po povoljnijim uvjetima na tržištu.
01. lipnja 2017. u 18:23 2 komentara 455 prikaza
Foto: Reuters/PIXSELL

Europska komisija predložila je jučer niz novih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije, a među njima je i ambiciozna ideja da se državne obveznice članica eurozone spoje u novi finacijski instrument koji bi se prodavao ulagačima na tržištu.

Donald Trump, Donald Tusk Posjet Bruxellesu Trump: Amerika na prvom mjestu, Tusk: Ne, nego...

Iako dokument EK izričito navodi da to ne znači da će doći do tzv. mutualizacije javnih dugova, tj. pretvaranja dugova država u zajednički dug čitave eurozone, i ovako stidljivije sročen prijedlog o spajanju obveznica nekoliko različitih država mogao bi biti hrabri, novi korak u tom smjeru. Smjer kretanja prema “euroobveznicama”, odnosno obveznicama iza kojih stoji čitava eurozona umjesto ove ili one države eurozone, već niz godina doživljava se, barem teoretski, kao rješenje koje bi pomoglo da se ekonomski slabije države, poput Grčke ili čak Italije, zadužuju po povoljnijim uvjetima na tržištu, bliže uvjetima ekonomski snažnijih država poput Njemačke. I već niz godina ta se ideja odbacuje u praksi jer Njemačka i druge države ne žele svojim visokim rejtingom jamčiti za druge s nižim.

Euroobveznice nisu bauk

Trenutno je cijena zaduživanja država niska, zahvaljujući nekonvencionalnoj politici Europske središnje banke (ECB) koja od 2015. uspješno uvjerava tržišta da će učiniti “što god je potrebno” da spriječi da dužnička kriza dovede do raspada eurozone. No, malo tko se usudi javno razmišljati što će se dogoditi onoga dana kad ECB prekine s nekonvencionalnim mjerama monetarnog popuštanja. Jučerašnji Komisijin dokument o produbljenju monetarne unije čini upravo to: potiče javno razmišljanje, nakon kojeg se očekuje odluka europskih vlada, o tome kako osigurati da se prinosi na obveznice država članica eurozone dugoročno održe na povoljnim razinama.

-– Euro je jedno od najvažnijih europskih postignuća, on je mnogo više od valute. Zamišljen je kao obećanje blagostanja. Kako bi to obećanje održali i za buduće naraštaje, sada nam je potrebna politička hrabrost da ojačamo i dovršimo europsku ekonomsku i monetarnu uniju – rekao je potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis na predstavljanju dokumenta u Bruxellesu.

Aleksandar Vučić Tomislav Krasnec Dvolični Vučić ne mari za europske vrijednosti

Komisija se fokusira na tri ključna područja: dovršetak istinske financijske unije, uspostava integriranije ekonomske i fiskalne unije, te učvršćivanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija eurozone.

Ovo prvo znači dovršetak bankarske unije do 2019., i stupanje na snagu 2025., gdje bi se osiguranje štednih uloga građana jamčilo s vrha eurozone, a ne više na razini država. I to, kao i ideja o udruživanjju državnih obveznica u nekakve “euroobveznice”, dosad nije baš bila prihvatljiva ideja u Njemačkoj. Komisija također stavlja na raspravu i ideju osnivanja novih zajedničkih fondova eurozone, iz kojih bi se pomagalo onima koji su najpogođeniji nezaposlenošću, padom javnih investicija i sličnim. Čak se spominje i mogućnost osnivanja posebnog “fonda za kišne dane”, koji bi pomagao državama euro zone nad koje se, u ekonomsko-financijskom smislu, nadvijaju crni oblaci.

Trump povukao SAD iz sporazuma o klimi?

Iako je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD izađu iz pacifičkog trgovinskog sporazuma TPP protumačena kao najvjerojatniji znak odustajanja Washingtona i od pregovora o atlanskoj zoni slobodne trgovine TTIP, iz Washingtona stiže neočekivan, drukčiji signal. - Nije slučajno to što se, prilikom povlačenja iz TPP-a, nismo povukli iz TTIP-a - rekao je Wilbur Ross, državni tajnik za trgovinu u Trumpovoj administraciji. - Ima smisla nastaviti pregovore o TTIP-u i raditi u smjeru rješenja koje povećava našu ukupnu trgovinsku razmjenu, a pritom smanjuje naš trgovinski deficit - dodao je Ross. Iz Washingtona su jučer stizale neslužbene najave da je Trump odlučio povući SAD iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. To bi moglo dodatno udajiti SAD-a od Europe.     

Značaj za Hrvatsku

Što sve to znači za Hrvatsku? Zasad ne puno, ili je barem teško preciznije predvidjeti. Sugovornici upućeni i u eurozonu i u Hrvatsku kažu kako se Hrvatskoj ne isplati srljati u bankovnu uniju dok još nije ni članica monetarne unije (eurozone), a ulazak u eurozonu ne ovisi samo o nama nego i o volji eurozone da se širi.

Jaroslaw Kaczynski Jaroslaw Kaczynski: 'Nismo mi otvorili Europu za izbjeglice, neka Merkel snosi posljedice'

Fokusira li se eurozona na produbljivanje EMU-a nauštrb proširenja EMU-a, takav scenarij gdje širenje eurozone pada u drugi plan mogao bi biti lošiji za Hrvatsku ako mi želimo da se proširenje na nas dogodi prije. Hrvatskoj zapravo odgovara i produbljenje i proširenje eurozone istovremeno, ali joj ne bi, kažu sugovornici, odgovaralo stavljanje fokusa isključivo na produbljenje. Jučerašnji Komisijin dokument za razmatranje o produbljenju EMU-a treći je u nizu od pet dokumenata najavljenih u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe.  

 

Europska komisija fokusirana je na tri ključna područja

1.  Dovršetak istinske financijske unije do 2025. i udruživanje obveznica 

Do 2025. dovršila bi se bankarska unija, u kojoj postoji europska, a ne nacionalne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Krenulo bi se u smjeru udruživanja državnih obveznica nekoliko zemalja eurozone u zajednički financijski instrument koji se nudi ulagačima. To je smjer prema, za Nijemce omraženim, “euroobveznicama”. Postigao bi se napredak u području unije tržišta kapitala kako bi se realnom gospodarstvu osigurali razvnovrsniji i inovativniji načini financiranja, među ostalim i na tržištima kapitala.     

2. Veća pomoć onima koji ispunjavaju ekonomske preporuke iz Bruxellesa 

Postojeći mehanizam koordinacije ekonomskih politika država članica, poznatiji kao Europski semestar, više ne bi bio kućni ljubimac kojeg jedni maze, a drugi bi najrađe šutnuli nogom (ovisno o tome kako se kome prohtje), nego bi dobio zube. Ekonomske preporuke iz Bruxellesa morale bi se slušati i ispunjavati bolje nego dosad, kad ih mnoge države tako lako ignoriraju. Pružala bi se veća tehnička pomoć državama u ispunjavanju preporuka i koordinaciji ekonomske politike s drugima u eurozoni. Korištenje novca iz fondova EU ovisilo bi u većoj mjeri o ispunjavanju. strukturnih reformi.     

3. Zajednički ministar financija i jedinstveni proračun eurozone   

Predsjednik Eurogrupe, tijela u Vijeću EU sastavljenog od ministara financija država članica eurozone, više ne bi bio biran između jednog od tih ministara, već bi bio biran za stalno. Bio bi bliže nekoj vrsti “ministra financija čitave eurozone”, umjesto što je do sada to bio ministar financija, npr.. Luksemburga ili Nizozemske koji se privremeno prima i dužnosti šefa Eurogrupe. Predlaže se i stvaranje posebnog proračuna eurozone. Sa zajedničkim proračunom i ministrom financija eurozona bi izgledala ozbiljnije i s većim demokratskim legitimitetom.    

Nikola Šubić Zrinski DENIS DERK Hrvatsku je Europa, po tko zna koji put, opet žrtvovala Francuska Francuska vlada Ovo su ključni Macronovi ljudi: proeuropska mješavina lijevih i desnih Iako sva istraživanja pokazuju da u drugom krugu Macron može očekivati glatku pobjedu, Marine Le Pen nije još poražena Tomislav Krasnec Nije još vrijeme za osmrtnicu za EU
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • aabbcc:

    instrument europskog blagostanja___ jel to neka reklama za propalu privredu, gladne narode, beskucnike i prosjake .. EU.