Francuska se pridružila Slovačkoj u zahtjevu da se ruski milijarder Alisher Usmanov ukloni s popisa sankcioniranih osoba Europske unije. Konačna odluka još nije donesena, no zbog stavova ovih dviju zemalja EU se dosad nije uspio dogovoriti oko produljenja pojedinačnih sankcija, koje istječu 15. rujna. Usmanov pritom nije samo poslovni čovjek s neizravnim vezama s ruskom elitom. Godinama su njegova medijska i tehnološka imovina bili u središtu procesa kojim je Kremlj preuzeo kontrolu nad posljednjim značajnim platformama za neovisno novinarstvo i političku komunikaciju u Rusiji. Portal Euronews izvijestio je 11. rujna, pozivajući se na četiri diplomata EU-a, da je Francuska podržala slovački zahtjev za brisanje Usmanova s popisa sankcija. Slovačka također traži ukidanje sankcija i protiv drugog ruskog milijardera, Mihaila Fridmana.
Produljenje sankcija zahtijeva suglasnost svih 27 članica EU-a, što znači da čak i jedna zemlja može blokirati odluku. Francuska intervencija izazvala je, prema riječima diplomata, "veliko nezadovoljstvo" među ostalim europskim vladama. Pariz je svoj stav objasnio pozivajući se na neodređeno "pitanje nacionalne sigurnosti" i zahtjev "međunarodnih partnera", pri čemu francuska strana nije otkrila o kojim je partnerima ili okolnostima riječ, niti kako je Usmanov s njima povezan, prenosi 24United Media.
Euronews je izvijestio da Francuska vrši pritisak da se rusko-uzbekistanski poduzetnik Alisher Usmanov ukloni s popisa sankcija EU-a u nastojanju da se osigura puštanje na slobodu neodređenog broja francuskih državljana pritvorenih u Azerbajdžanu, prema riječima nekoliko dužnosnika i diplomata upoznatih s pregovorima. Francuski stav zakomplicirao je napore u Bruxellesu da se obnove sankcije EU-a Rusiji, koje obuhvaćaju gotovo 3000 pojedinaca i subjekata optuženih za podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu. Mjere istječu ovog mjeseca. Zastoj je isprva bio uzrokovan Slovačkom, koja je dugo pozivala na uklanjanje Usmanova s popisa sankcija, iz odvojenih razloga. Francuska se pridružila Bratislavi u pozivu za njegovo uklanjanje s popisa, na iznenađenje diplomata, izvijestio je Euronews. Veleposlanici EU-a u ponedjeljak su se složili produžiti sankcije za tjedan dana, do 22. rujna, dajući državama članicama više vremena za postizanje dogovora. Ako se ne postigne dogovor, svi ruski državljani bit će skinuti s popisa, što dodatno pojačava osjećaj hitnosti. "Francuska nije za popuštanje, ali bi poslala apsolutno pogrešnu poruku u pogrešno vrijeme“, rekao je jedan dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "Nisam siguran što će se promijeniti za tjedan dana", dodao je.
Većina država članica i dalje se protivi uklanjanju imena s popisa sankcija dok Rusija nastavlja rat u Ukrajini i usred zabrinutosti zbog hibridnih napada u Europi. Međutim, neki dužnosnici priznaju da je Francuska navela zabrinutost za nacionalnu sigurnost, načelo koje se primjenjuje na kritična pitanja. Francuska vlada odbila je komentirati. "Sve ima objašnjenje“, rekao je jedan diplomat. Ipak, potez u zadnji čas frustrirao je diplomate koji se protive uklanjanju bilo kojeg ruskog državljanstva s popisa sankcija. Jedan diplomat upoznat s pregovorima rekao je da pariški pristup "usluga za uslugu" zapravo predstavlja veto na zajednički stav EU, podsjećajući na taktike koje je Mađarska koristila pod Viktorom Orbánom. Francuska, u međuvremenu, inzistira da ostaje jedan od najjačih zagovornika sankcija protiv Rusije u bloku. Financial Times je prvi izvijestio o razmjeni zatvorenika u Azerbajdžanu.
Alisher Usmanov je 73-godišnji rusko-uzbekistanski milijarder koji je bogatstvo stekao u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama i ulaganjima u tehnološke tvrtke. Njegovo poslovno carstvo uključivalo je tvrtku Metalloinvest, mobilnog operatera MegaFon, izdavačku kuću Kommersant te udio u tehnološkoj tvrtki Mail.ru Group (danas preimenovanoj u VK) — sve ruske tvrtke. Bio je i rani investitor u Facebook, Alibabu i druge međunarodne tehnološke tvrtke. Razni poslovni mediji procjenjuju njegovo bogatstvo na otprilike 14 do 18 milijardi dolara. EU mu je uveo sankcije 28. veljače 2022. godine. U službenom obrazloženju, Unija ga je opisala kao prokremaljskog oligarha s "posebno bliskim vezama" s Putinom, navodeći da je djelovao u ime ruskog predsjednika u poslovnim pitanjima od političkog i strateškog značaja.
Usmanov je pokušao poništiti ograničenja, no u veljači 2024. Opći sud Europske unije odbacio je njegovu žalbu. Na Zapadu su njegova ulaganja, filantropija, sportski projekti i dugogodišnja izgradnja ugleda vjerojatno pridonijeli tome da bude percipiran prvenstveno kao međunarodni investitor. U Rusiji je, međutim, njegovo ime povezano s drukčijim nizom događaja: otpuštanjem novinara zbog izvještavanja koje je bilo nezgodno za Kremlj, preuzimanjem VKontaktea (VK) — najveće ruske društvene mreže i ruskog ekvivalenta Facebooka — te kasnijim prijenosom te platforme na subjekte povezane s najužim krugom Vladimira Putina.
Usmanov je 2006. kupio izdavačku kuću Kommersant, jednu od najuglednijih ruskih medijskih grupacija. Godine 2011. njezin je glavni urednik otpušten usred medijski popraćenog skandala vezanog uz jedan politički tekst. Tijekom vremena, nekad utjecajne novine postupno su postale medij pod potpunom kontrolom Kremlja. Usmanov je stekao i drugu utjecajnu medijsku imovinu, no njegova najvažnija digitalna imovina postala je upravo VKontakte — platforma koju su masovno koristili ruski oporbeni pokreti i sudionici antiputinovskih prosvjeda.
U siječnju 2014. osnivač VK-a Pavel Durov prodao je svoj 12-postotni udio u tvrtki Ivanu Tavrinu, koji je vodio MegaFon pod kontrolom Usmanova. Nakon te transakcije, Usmanov i njegovi dioničari kontrolirali su oko 52 posto društvene mreže. U travnju 2014. Durov je smijenjen s mjesta izvršnog direktora. Napustio je Rusiju izjavivši da je zemlja postala nespojiva s internetskim poslovanjem. Prije odlaska, Durov je odbio postupiti po zahtjevima ruskih vlasti da ugasi antikorupcijsku zajednicu Alekseja Navaljnog te preda podatke o administratorima ukrajinskih grupa povezanih s Revolucijom dostojanstva. Nakon smjene, Durov je izjavio da je VK dospio pod potpunu kontrolu ljudi povezanih s Kremljom. Usmanovljeve tvrtke odbile su komentirati te njegove izjave.
U rujnu 2014. Mail.ru Group, pod kontrolom Usmanova, kupila je preostalih 48 posto VK-a za 1,47 milijardi dolara, čime je stekla stopostotno vlasništvo nad tvrtkom. U prosincu 2021. Usmanovljeva holding tvrtka USM prodala je 57,3-postotni glasački udio u VK-u osiguravajućem društvu Sogaz. Jedan od ključnih vlasnika Sogaza bio je bankar Jurij Kovalčuk, kojeg je Putin javno nazvao svojim prijateljem i kojeg se smatra jednim od arhitekata medijskog sustava pod kontrolom Kremlja.
Najveća ruska društvena mreža tako je prošla jasnu putanju: od neovisnog osnivača, preko konsolidacije udjela u rukama Usmanovljevih tvrtki i smjene Durova, do tvrtke povezane s Putinovim najužim krugom.
Usmanov niječe da je djelovao po Kremljovim uputama i posljednjih je godina dobio nekoliko sudskih sporova protiv europskih medija. Rusija dosad nije pokazala volju za okončanjem rata, nastavlja napadati Ukrajinu i odbija zahtjeve za pravednim mirom. Unatoč tome, dvije članice EU-a predlažu ukidanje sankcija poslovnom čovjeku čija je imovina odigrala značajnu ulogu u rušenju neovisnog informacijskog prostora u Rusiji.
Otvori KEKS Pay
