Novo izvješće glavnog inspektora američkog Ministarstva obrane pokazuje da je rat s Iranom ostavio ozbiljne posljedice na američku vojnu infrastrukturu na Bliskom istoku. Iako Pentagon tvrdi da su strateški ciljevi operacije ostvareni, analiza otkriva velike probleme s kojima su se američke snage suočile tijekom i nakon sukoba – od uništenih baza i izgubljene opreme do golemih logističkih izazova. Jedan od najvećih problema za američku vojsku bio je udar na pomorsku infrastrukturu u Bahreinu, gdje se nalazilo regionalno zapovjedno središte američke mornarice. Prema izvješću, uništenje tog objekta ozbiljno je poremetilo američke pomorske operacije u regiji. Vršitelj dužnosti ministra mornarice Hung Cao nedavno je opisao razmjere napada riječima da je Iran bazu "potpuno raznio", piše CNN.
Pentagonov nadzorni ured navodi kako je uništenje mornaričkog središta u Bahreinu stvorilo "značajne izazove" u uspostavljanju dovoljnog broja pomorskih baza i logističkih luka potrebnih za održavanje američkih operacija. Zbog toga je Washington bio prisiljen preusmjeriti dio pomorske logistike na udaljeni otok Diego Garcia u Indijskom oceanu, tisućama kilometara udaljen od glavnog područja sukoba.
Premještanje logističkog središta na Diego Garciju donijelo je nove probleme. Opskrbni ciklusi, koji su ranije bili znatno kraći zbog blizine baza na Bliskom istoku, produženi su na između 14 i 18 dana. To znači da je američkim snagama trebalo gotovo dva do tri tjedna za određene procese dopreme opreme, goriva i drugih potrepština, što je značajno otežalo fleksibilnost vojnih operacija.
Izvješće tako pokazuje da posljedice iranskih napada nisu bile ograničene samo na fizičko uništenje objekata, nego su utjecale i na način na koji SAD može djelovati u jednoj od strateški najvažnijih regija svijeta. Osim problema s pomorskom infrastrukturom, američka vojska pretrpjela je i velike gubitke u opremi. Prema podacima iz izvješća, uništeno je ili oštećeno do 30 bespilotnih letjelica MQ-9 Reaper, piše AP, čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna dolara po primjerku. Riječ je o sustavima koji imaju ključnu ulogu u nadzoru, izviđanju i preciznim napadima.
Američke snage izgubile su i sedam zrakoplova za dopunu goriva KC-135, koji omogućuju dugotrajne zračne operacije na velikim udaljenostima. Gubitak tih letjelica dodatno je zakomplicirao američke vojne planove jer je riječ o resursima koje nije moguće brzo zamijeniti. U sukobu je poginulo 12 američkih vojnika, dok su brojni pripadnici oružanih snaga bili uključeni u obranu baza, obnovu infrastrukture i krizne operacije. Posljedice rata osjetile su i američke diplomatske službe. Oštećeni su pojedini objekti State Departmenta, a SAD je morao organizirati evakuaciju oko 9000 svojih državljana iz područja pogođenih sukobom.
Financijski trošak rata također je bio golem. Prema procjenama iz izvješća, američke operacije povezane sa sukobom dosegnule su oko 37,5 milijardi dolara. U taj iznos ulaze troškovi raspoređivanja vojske, održavanja operacija, popravaka, zamjene uništene opreme i logističke prilagodbe. Pentagon pritom naglašava da američke snage nisu izgubile sposobnost djelovanja te da vojna industrija može nadoknaditi dio izgubljenih kapaciteta. Američka administracija i dalje tvrdi da je vojna kampanja ostvarila svoje ciljeve.
Iran, unatoč znatno slabijoj konvencionalnoj vojnoj moći u odnosu na SAD, uspio je pogoditi ključne točke američkog vojnog sustava i nametnuti Washingtonu velike troškove. Sukob je pokazao koliko moderna ratovanja ovise o logistici. Čak i najnaprednija vojska svijeta može biti ranjiva kada joj protivnik uspije poremetiti opskrbne lance, uništiti ključne objekte i prisiliti je na premještanje baza tisućama kilometara dalje.
FOTO Besplatan Wi-Fi, utičnice, prostor na bicikle: Prvi hibridni elektrodizelski vlak pušten u promet
Otvori KEKS Pay
Zar je to dopustila prva vojna sila na ovoj planeti?