Europa zna razvijati tehnologiju, ali još uvijek zaostaje u njezinoj komercijalizaciji. Dok američke i kineske kompanije dominiraju umjetnom inteligencijom i digitalnim platformama, Europska unija pokušava pronaći način kako vlastita istraživanja pretvoriti u globalno konkurentne proizvode i tvrtke.
Upravo je to bila jedna od glavnih tema konferencije Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu, održane u Zagrebu, na kojoj je sudjelovala izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen. Na skupu su se okupili predstavnici EK, hrvatske Vlade, Europske investicijske banke, sveučilišta i znanstvenih instituta, vodećih domaćih tehnoloških tvrtki, investitora te organizacija koje razvijaju hrvatski inovacijski ekosustav.
Početkom lipnja Europska komisija predstavila je Paket za europsku tehnološku suverenost. Na prvi pogled riječ je o još jednoj digitalnoj strategiji. U stvarnosti, riječ je o pokušaju promjene dosadašnje europske industrijske politike. Prvi put industrijska, digitalna i inovacijska politika objedinjene su u jedinstven okvir, a tehnološka konkurentnost postavljena je u samo središte europske gospodarske politike. Bruxelles time poručuje da se konkurentnost više neće graditi samo pravilima za digitalno tržište, nego i ulaganjima u proizvodnju, istraživanje, infrastrukturu i kapital potreban za razvoj novih tehnologija.
Prethodno desetljeće obilježila je europska regulacija digitalnog tržišta. Novo desetljeće Bruxelles želi obilježiti ulaganjem u vlastitu tehnologiju. Više nije dovoljno određivati pravila igre. Europa želi ponovno sudjelovati u njezinu stvaranju. Naime, više od 80 posto digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture dolazi izvan Europe, a posljednjih godina, od pandemije i poremećaja u opskrbnim lancima do razvoja umjetne inteligencije, pokazalo se koliko takva ovisnost može utjecati na gospodarstvo, industriju i sigurnost. Tehnologija se zato više ne promatra samo kao pitanje tržišnog natjecanja ili inovacija - ona postaje pitanje gospodarske sigurnosti, otpornosti i geopolitičkog položaja Europske unije.
Nova strategija ne polazi od pojedinačnih sektora nego od cijelog tehnološkog lanca: obuhvaća proizvodnju poluvodiča, razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara, otvoreni softver i digitalne vještine, ali pokušava povezati i ono što je Europa godinama razvijala odvojeno - istraživanje, razvoj, financiranje i izlazak novih tehnologija na tržište. Upravo je taj prijelaz od laboratorija do tržišta Bruxelles godinama prepoznavao kao jednu od najvećih slabosti europskog inovacijskog modela. Cilj više nije samo razviti novu tehnologiju nego osigurati da se ona proizvodi, razvija i komercijalizira u Europi.
Jednako važnu ulogu ima financiranje. EK procjenjuje da će za ostvarenje postavljenih ciljeva biti potrebno dodatnih 120 milijardi eura ulaganja u industriju poluvodiča, oko 200 milijardi eura za razvoj podatkovnih centara te još približno 100 milijardi eura za infrastrukturu umjetne inteligencije i računalnog oblaka. Zato predlaže snažniju ulogu Europske investicijske banke, nove modele financiranja strateških tehnologija i veće uključivanje privatnog kapitala. Cilj nije samo povećati ulaganja nego stvoriti uvjete u kojima će europske tehnološke tvrtke moći rasti bez potrebe da razvoj, investitore ili sjedište tvrtke traže izvan Europske unije.
Europa ne zaostaje zbog manjka znanja ili istraživanja. Naprotiv, europska sveučilišta i istraživački instituti i dalje spadaju među vodeće u svijetu. Problem nastaje u sljedećoj fazi, kada inovaciju treba pretvoriti u proizvod, pronaći kapital za njezin razvoj i izgraditi tvrtku sposobnu za globalnu konkurenciju. Takva logika bila je vidljiva i u programu zagrebačke konferencije. Rasprave su bile usmjerene na prijenos znanja iz istraživačkih institucija u gospodarstvo, razvoj digitalnih i STEM vještina, financiranje inovacija te stvaranje uvjeta za razvoj europskih tehnoloških tvrtki. U fokusu više nije bilo pitanje može li Europa razvijati nove tehnologije. To je već dokazala. Ključno pitanje postalo je može li ih zadržati u Europi i pretvoriti u gospodarsku i stratešku prednost.
Otvori KEKS Pay
