Njemačko gospodarstvo šalje znak života novim, iako malim rastom u proljeće, unatoč svim krizama. Od travnja do lipnja bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je za 0,1 postotni bod više nego što je prvotno izračunato, priopćio je Savezni zavod za statistiku. Najveće europsko gospodarstvo tako je raslo već tri tromjesečja zaredom.
„Kao i u prvom tromjesečju, rast je prvenstveno rezultat dobrog izvoza“, izjavila je predsjednica Saveznog zavoda za statistiku Ruth Brand. Ukupno je izvezeno 2,0 posto više robe i usluga nego u prvom tromjesečju 2026. godine. S druge strane, i privatna i državna potrošnja porasle su samo neznatno, za po 0,1 posto. Investicije, primjerice u strojeve i vozila, smanjene su, piše Deutsche Welle.
„Uzimajući u obzir djelomično vrlo mračne prognoze gospodarske situacije zbog rata između Irana i Izraela, njemački rast je iznenađujuće stabilan“, ocijenio je glavni ekonomist lihtenštajnske VP Banke Thomas Gitzel. „Dobre vijesti nastavit će se: knjige narudžbi u prerađivačkoj industriji dobro su popunjene.“
Deficit značajno raste
Međutim, sušno ljeto donosi nove probleme tvrtkama i potrošačima a i financijski izazovi za državu ostaju golemi. U prvih šest mjeseci ove godine država je potrošila 71,3 milijarde eura više nego što je prihodovala. Državni deficit tako je bio za 36,6 milijardi eura veći nego u istom razdoblju prethodne godine. U odnosu na gospodarsku proizvodnju, deficit države, pokrajina, općina i sustava socijalnog osiguranja u prvoj polovini 2026. iznosio je 3,1 posto, izračunao je Savezni zavod za statistiku na temelju preliminarnih podataka. To je nešto više od 3,0 posto, koliko pravila EU-a dopuštaju kao maksimalni proračunski deficit.
Najveći dio deficita odnosi se na državu i savezne institucije, gdje je manjak povećan za 29 milijardi eura i sada iznosi nešto više od 48 milijardi eura. Deficit je povećan i na razini njemačkih pokrajina, dok su općine uspjele smanjiti svoj deficit u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Sustav socijalnog osiguranja zabilježio je deficit od 1,8 milijardi eura, nakon što je u prvoj polovini 2025. imao suficit, odnosno višak od 3,8 milijardi eura. To je prije svega posljedica većih rashoda za državno (zakonsko) zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu.
Situacija s državnim financijama postaje sve teža
Financijska situacija u državnom proračunu i dalje je napeta. S obzirom na to da država milijarde eura ulaže putem zaduživanja u ceste, željeznicu i obranu, stručnjaci očekuju da će udio proračunskog deficita porasti s 2,7 posto u cijeloj 2025. godini na više od četiri posto u 2027. godini. Rastući dug Njemačke, prema mišljenju nekih ekonomista, povećava rizik da kreditni rejting zemlje bude snižen.
Ako agencije za kreditni rejting Njemačkoj oduzmu najvišu ocjenu AAA („Triple A“), državi bi bilo skuplje na financijskom tržištu od investitora pribaviti nove količine novca. Veći troškovi kamata dodatno bi opteretili državni proračun, posebno zato što su prinosi na desetogodišnje njemačke državne obveznice nedavno dosegnuli najvišu razinu još od 2011. godine.
Gospodarstvo se dobro drži unatoč ratu s Iranom
U posljednje vrijeme sve je više znakova da njemačko gospodarstvo polako dobiva zamah. Rast podupiru snažan izvoz, visoki profiti tvrtki i oporavak građevinskog sektora, u kojem se ponovno odobrava znatno više stambenih objekata. Neki ekonomisti su zbog toga povećali svoje prognoze gospodarskog rasta. Nakon što je njemačko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo za 0,4 posto, što je bilo više nego što se očekivalo, neki stručnjaci sada predviđaju rast od oko jedan posto za cijelu ovu godinu.
To još ne bi bio snažan gospodarski uzlet, ali bi bilo znatno bolje od rasta od samo 0,2 posto u 2025. godini, nakon dvije godine tijekom kojih se njemačko gospodarstvo smanjivalo.
Nizak vodostaj usporava oporavak
Dok milijarde eura, koje njemačka vlada ulaže u infrastrukturu i obranu, podupiru gospodarstvo, rekordno nizak vodostaj Rajne predstavlja novi rizik. Zbog otežanog transporta robe riječnim putem usporava se proizvodnja u industrijama poput kemijske.
„U trećem tromjesečju posljedice niskog vodostaja na važnim plovnim putovima mogle bi privremeno usporiti oporavak njemačkog gospodarstva“, nedavno je prognozirala njemačka središnja banka Bundesbank. Prema njezinoj procjeni, gospodarstvo bi od srpnja do rujna moglo samo neznatno porasti.
Sukob s Iranom i dalje traje
Visoke cijene energije i dalje predstavljaju teret za tvrtke i potrošače. Nakon isteka subvencije na gorivo, stopa inflacije u srpnju je odmah porasla za 0,5 postotnih bodova, na 2,8 posto. U narednim mjesecima inflacija bi mogla dodatno rasti. Razlog je to što sukob između SAD-a i Irana još nije riješen, dok je Hormuški tjesnac, ključni pomorski pravac za svjetsku trgovinu naftom i plinom, praktički blokiran.