Dramatičan dan za Srbiju u Europskoj uniji: veleposlanici 27 država članica na sastanku Odbora stalnih predstavnika u Vijeću EU u Bruxellesu pred sobom su imali žurni prijedlog Europske komisije kojim se tražilo da odobre otvaranje pregovaračkog klastera 3, čemu se usprotivila i Hrvatska među desetak država članica, a u Europskom parlamentu u Strasbourgu izglasano je vrlo kritično izvješće o napretku Srbije, koje je kao izvjestitelj izradio i branio SDP-ov Tonino Picula.
Europski parlament nema nikakav formalni utjecaj na odlučivanje u Vijeću EU, gdje odluku o pristupnim pregovorima donosi 27 država članica jednoglasno, ali poruke koje je europska povjerenica Marta Kos čula u raspravi u EP-u u utorak sigurno nisu na tragu Komisijinih poruka o tome kako je Srbija u proteklih nekoliko tjedana ispunila dovoljno uvjeta za novi pomak u pregovorima. Da je prošao prijedlog Komisije, bio bi to prvi pomak nakon četverogodišnje stagnacije tih pregovora, ali nije prošao jer je na jučerašnjem sastanku u Vijeću EU u Bruxellesu desetak država članica bilo "za", desetak "protiv" ili s porukom da nisu spremne složiti se s Komisijinim zaključkom o napretku Srbije, dok se preostali broj država članica nije jasno izjašnjavao. Među tih desetak država koje su tijekom rasprave bile protiv, neslužbeno se može čuti da su, osim Hrvatske, bile još i Nizozemska, Švedska, Finska, Belgija, Litva, Latvija, Estonija…
Prema svemu sudeći, to sada znači da je neuspješno završio Komisijin pokušaj pomaganja Srbiji da otvori pregovarački klaster do kraja ovog mjeseca, kada će Ukrajina i Moldavija vjerojatno otvoriti drugi pregovarački klaster u svojim pregovorima s EU, a Crna Gora i Albanija vjerojatno zatvoriti po tri pregovaračka poglavlja. Komisija i neke države članice, poput Francuske, polazili su od želje da Srbija ne bude jedina koja zaostaje u tim velikim pomacima u pregovorima u proširenju. Ali, to im nije prošlo. – Nakon godina nazadovanja, EU ne smije nagraditi Srbiju na njezinu pristupnom putu na temelji kvazireformi – poručio je Tonino Picula, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i stalni izvjestitelj EP-a za Srbiju, u raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu. – Srpska vlada samo otvara nove dileme i nove napetosti prema susjedima – dodao je. Njegovo izvješće jučer je usvojeno s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih.
U raspravi su sudjelovali samo predstavnici klubova zastupnika, a uime europskih pučana govorio je HDZ-ovac Davor Ivo Stier.
– Trebamo biti iskreni: Srbija se neće u skorije vrijeme uskladiti s Europskom unijom jer nema političke volje ni u vlasti ni u opoziciji – rekao je Stier i dodao: – Srbija sebe ne vidi kao dio zapada, nego provodi nesvrstanu politiku koja je duboko ukorijenjena u društvu i koja je postojala i prije Vučića, a vjerojatno će postojati i nakon njega.
Austrijanac Andreas Schieder govorio je uime kluba zastupnika europskih socijalista: – Svi mi želimo Srbiju, i posebno srpske građane, u Europskoj uniji. Ali na tom putu postoji jedan problem i taj problem ima ime. Aleksandar Vučić. Pod njegovim vodstvom zemlja ide unatrag po pitanju demokracije, medijskih sloboda, transparentnosti, događa se porast korupcije, ministri nazoče sprovodu u Iranu, i Srbija se često percipira kao proxy Moskve. Moramo ovdje u EP-u izraziti 100-postotnu solidarnost sa studentskim pokretom. Iako ne podižu EU zastavu na prosvjedima, oni očekuju da EU podrži njihove skromne zahtjeve kojima traže da imaju modernu, funkcionalnu državu. Prije nego što dođe do izbora, potreban je izborni zakon kako bi oni bili pošteni – rekao je Schieder.
Od većih klubova zastupnika jedino su Patrioti za Europu, klub u kojem dominira mađarska stranka Fidesz, bili manje kritični, a više na stavu da pretvaranje proširenja u strateški prioritet Europske unije ne može proći bez podupiranja Srbije na njezinu putu prema članstvu u EU. Rumunjski zastupnik Şerban Dimitrie Sturdza, govoreći uime Europskih konzervativaca i reformista (kluba u kojemu od Hrvata sjedi i Stjepo Bartulica), naglasio je da Srbija ne smije rumunjsku manjinu tretirati nametanjem umjetnog naziva Vlasi. "Rumunji su Rumunji, gdje god živjeli", rekao je, a hrvatsku manjinu u tom kontekstu nije spomenuo.
Uime europskih liberala govorio je Austrijanac Helmut Brandstätter, poručivši: – Naš je posao reći srpskom narodu: na vašoj smo strani, Srbija treba biti u EU, ali autokraciji nema mjesta ovdje. Srbija da, autokracija ne! Uime europskih zelenih govorio je Slovenac Vladimir Prebilič, rekavši da "Europski parlament nije neprijatelj srpske nacije i nije prepreka na putu Srbije u EU, nego podržavamo demokraciju i one koji se za nju bore, a trenutačna vlada se ne bori dovoljno za demokraciju". HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier u svom je govoru u Strasbourgu spomenuo i transakcijsku politiku nekih europskih država prema Vučiću. – Vođene ponekad transakcijskom logikom, neke od ključnih država članica pokušavale su promijeniti politiku Beograda. Međutim, do sada nisu uspjele, povećavajući ponekad razinu frustracije na svim stranama. Istovremeno, kritičnost Europskog parlamenta, iako iskrena i principijelna, imala je malog učinka na promjenu tijeka događaja – rekao je Stier.
Otvori KEKS Pay
bravo picula - ne daj da se priblizavamo liberalnoj mocvari.