Bila je to čarobna slika: snijeg je prekrio Stradun, bajkoviti Dubrovnik te je zime doslovno opravdao svoje ime, počevši od prizora Onofrijeve česme na kojoj je ledena kora stvorila privid kao da je cijela fontana izrađena od alabastera... No, stvarnost je bila vrlo surova, miljama daleko od bajke. Bila je to 1942. godina, kada je zabilježena jedna od najoštrijih zima na krajnjem jugu Jadrana. Teška i oštra ratna zima vladala je u cijeloj Europi, a u Dubrovniku je zabilježena najveća dosad službeno izmjerena količina snijega od čak 25 do 30 centimetara.
Nina i Tony za sretnu 2019.
Prema tome je podatak iz 2009. godine, kada je zabilježeno osam centimetara snježnog pokrivača, pomalo smiješan, ali te su zime gosti Dubrovnika, za razliku od Dubrovčana, uživali u rijetko viđenim prizorima. No, ma kakva zima nam sada kucala na vrata, Dubrovnik zimi postaje sasvim drukčiji grad: uvijek predivan, prepun znamenitosti, ali mirniji, opušteniji... stvoren za idealan zimski odmor, ili barem za predah tijekom nekog produljenog vikenda. A vrijeme adventa je baš kao stvoreno za to.
Dubrovnik se kao grad slavnih festivala i ove zime pretvara u čarobno mjesto ukrašeno i osvijetljeno tisućama lampica, ispunjeno blagdanskim duhom i raspoloženjem, pjesmom i veseljem, ali i nadasve bogatom gastroponudom u kojoj središnje mjesto pripada Danima bakalara. Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Dubrovnika te Dubrovačke ljetne igre zajedno s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremaju šaroliki kulturni, zabavni, gastronomski i glazbeni program za sve uzraste i sve posjetitelje. Peti Dubrovački zimski festival otvoren je 1. prosinca paljenjem prve adventske svijeće i uključivanjem dekorativne blagdanske rasvjete, a sve do spektakularnog koncerta u novogodišnjoj noći kada će u 2019. godinu Dubrovčane i goste njihova grada uvesti Nina Badrić i Tony Cetinski, redat će se koncerti najpopularnijih hrvatskih sastava i pjevača (Prljavo kazalište, Soul Fingers, Detour, Hladno pivo, Željko Bebek...), ali i stranih gostiju. Tako će u samoj završnici 2018. godine, u sklopu programa dočeka Nove godine na Stradunu koji je organiziran u suradnji sa Star produkcijom i trajat će čak tri dana, 29. prosinca goste zabavljati slavni Gipsy Kings. No, za sve one koji u tom gradu očekuju drukčiju zabavu, i ove će zime kolendavanje i klapska pjesma zvoniti ulicama u danima vikenda, u điru od Brsalja, preko Straduna do Gundulićeve poljane.
Festa se slavi od 972.
I prvi dan 2019. nudit će zabavu za pamćenje: Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem američkog dirigenta Marca Tarduea i sopranistica Marija Kuhar Šoša održat će tradicionalni novogodišnji koncert naslovljen “Orlandov bal”, točno u podne na Stradunu. Bit će to ujedno i najava Orlandove godine, koja će se obilježavati tijekom cijele 2019., a posjetitelji će moći uživati u klasičnoj glazbi uz kamenice i pjenušac.
I svi oni koji u Grad stignu s djecom neće pogriješiti, jer važan dio programa Dubrovačkog zimskog festivala je zabavni program za najmlađe. Tako će se 16. prosinca održati Božićna bajka, a vesela dječja zabava počinje već sutra, u subotu 8. prosinca kada dubrovački hoteli i ugostitelji pozivaju na sada već tradicionalni Torta Party. Oko Orlandova stupa, na trgu Luža, izložit će se i prodavati torte, uz prateći glazbeni i zabavni program, a sav prihod skupljen od prodaje slatkih zalogaja ide u humanitarne svrhe.
No, Dubrovnik zimi nudi i obilje zabave izvan adventa i novogodišnjeg programa, a upravo to su dani u kojima najviše mogu uživati svi oni gosti koji ne vole pretjerani šušur, ali vole tradiciju. Za njih je najbolje uputiti se u Dubrovnik početkom veljače na Festu svetog Vlaha. Svoga sveca zaštitnika, kojem je posvećena i jedna od najljepših crkvi u tom arhitektonskom biseru, Dubrovnik slavi neprekidno od 972. godine, a Festa se temelji na legendi o pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana.
U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih zemalja, a zbog svoje povijesti i značaja ona je i na popisu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine.
Središnji dio slavlja počinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, kada goste privlači mimohod Gradske glazbe koja izvodi prigodne koračnice, a posebno je svečan trenutak kada se ispred crkve sv. Vlaha puštaju bijele golubice, simbol (vječne) slobode i mira, nakon čega se ispred svečeve crkve, na Orlandov stup, podiže barjak svetog Vlaha. Na sam dan Feste, 3. veljače, na velikom mulu u gradskoj luci, u rano jutro, oglašavaju se plotuni Dubrovačkih trombunjera. Nešto kasnije počinje svečana misa na otvorenom, a kreće i vjerska procesija barjaka koji nakon svečanog poklonstva ulaze u crkvu.
Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a taj dan svećenici grličaju, tj. posebno blagoslivljaju vjernike, jer vjeruje se da sveti Vlaho čuva od bolesti grla.
Svi koji su jednom prisustvovali Festi svetog Vlaha vole se tih dana vratiti u Dubrovnik jer je to prilika da u nevjerojatnoj turističkoj ponudi toga grada uživaju na sasvim novi način, onaj u kojem nije važna “Igra prijestolja”, čak ni “Ratovi zvijezda” ili “Robin Hood”, već povratak u neka prošla vremana i tradiciju koju vrijedi sačuvati za generacije koje dolaze. Tih su dana Dubrovnik i njegova okolica pravo srce Mediterana kakav je nekad bio.
