Izjava da je vojna operacija Oluja izmijenila tijek povijesti i da se danas o njoj uči u američkim vojnim školama kao o primjeru dobro pripremljene i izvršene vojne operacije, brzo je iz Washingtona obišla relevantne političke, vojne i diplomatske adrese.
Od pobjedničke 1995. Hrvatskoj u američkom Pentagonu nije odana veća počast od one koja se dogodila tijekom susreta američkog ministra obrane Jamesa Mattisa i potpredsjednika hrvatske Vlade Damira Krstičevića.
Mattis, jedan od najpoznatijih zapovjednika vojske SAD-a, ratnik i bivši general, Krstičevića je dočekao kao kolegu koji je također bio ratnik i bivši je general, uz to školovan na američkom “War Collegeu”.
Međudržavni ugovor
Krstičević, naravno, nije mogao ostati diplomatski suzdržan, a posebno je bio ponosan kada je Matiss izrekao još jednu jaku rečenicu, da je “Hrvatska mala zemlja, ali se bori znatno iznad svoje kategorije”. Nakon što je još javno iskazao i potporu SAD-a Hrvatskoj u nabavi novoga borbenog zrakoplova naglasivši njegovu važnost i sposobnosti, posjet ministra Krstičevića već se nakon prvog dana mogao ocijeniti obavljenim.
Jedan od glavnih motiva odlaska našeg ministra u SAD bio je razgovor o nabavi američkih borbenih zrakoplova, a da je taj posao već odmakao, vidjelo se i po tome što je u četverodnevni Krstičevićev program iznenada “uletio” i posjet tvrtki proizvođaču nama zanimljivih F-16, Lockheed Martinu, gdje će razgovarati s potpredsjednicom za međunarodnu suradnju Nancy Ziuzin Schegel.
Ministar Krstičević potvrđuje da je hrvatska strana pri nabavi eskadrile “naišla na puno razumijevanje i potporu američkog ministra obrane”. Potvrđuje i da će sljedeći tjedan MORH poslati formalni zahtjev za ponudu (tzv. request for proposal) za nabavu borbenih aviona u pet država, i to u Švedsku (Gripen JAS-39), SAD (F-16), Južnu Koreju (FA-50), Izrael (F-16) i Grčku (F-16).
Ključni parametri u odabiru, osim karakteristika i sposobnosti aviona, bit će tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. U nabavi zrakoplova Hrvatska želi surađivati s državom, a ne samo s tvrtkom, jer se ipak radi o važnoj, višegodišnjoj suradnji i razvoju strateškog partnerstva. Vodit će se računa i o ukupnoj cijeni paketa, ali i o modalitetima otplate, a ugovor će morati sadržavati i elemente investiranja u hrvatsko gospodarstvo.
Odluka do kraja 2017.
Ministar zove na kompeticiju i kaže da smo “korak bliže odluci o kupnji borbenog zrakoplova, odabirući najbolju opciju za Republiku Hrvatsku, koja god to opcija bude”.
Ovisno o dinamici sklapanja ugovora, prvi avioni stići će u Hrvatsku do kraja 2020. godine, no, naglašava Krstičević, pod uvjetom da odluka o nabavi borbenog aviona bude donesena do kraja ove godine.
normalno da se oluja proučava na svih vojnim školama na svijetu ,jer to je jedna od najboljih i najbržih vojnih pobjeda na svijetu gdje su neprijatelji bježali kao zečevi