Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska svijetu

Da se i za sto godina zna kako su mijenjali svijet...

Konferencija “Hrvati koji danas mijenjaju svijet” u zgradi HNK istaknula je u prvi plan neke od najznačajnijih svjetskih umova u područjima svoga djelovanja. Soljačić, Rudan, Kragić Jensfelt, Jelenić, Sumina... i njihova ostavština za buduće generacije
09. travnja 2021. u 18:37 1 komentara 822 prikaza
Dan nakon potresa u Petrinji i okolnim selima
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Marina Soljačića koji predaje na MIT-u (Institut tehnologije Massachusetts) u svijetu, kratko i jasno, nazivaju Teslom 21. stoljeća. Profesor Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu jedan je od najistaknutijih svjetskih umova čiji su znanstveni radovi citirani više od 150 tisuća puta. Znanstvenica Danica Kragić Jensfelt, koja radi u Centru za robotiku i umjetnu inteligenciju Kraljevskog tehnološkog fakulteta u Stockholmu, spada među vodeće svjetske robotičarke. Izabel Jelenić suvlasnik je Infobipa, tvrtke koja je istarski Vodnjan učinila središtem svjetske IT industrije, a kaže se kako suosnivač Nanobita Alan Sumina svojim proizvodima pobjeđuje velike igrače na njihovu tlu. Svi su oni, u to nema sumnje, Hrvati koji danas itekako, svatko u svojem području, mijenjaju svijet.

'Hrvati koji danas mijenjaju svijet' Igor Rudan: Iznenadit ćemo se što će medicina sve moći za 20-30 godina

Poučak s katedrale

Kako bi pridonio tome da njihovi uspjesi uistinu budu priznati kao što zaslužuju, Večernji list organizirao je ekskluzivnu konferenciju “Hrvati koji danas mijenjaju svijet”. Održana je u četvrtak u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Glavni govornici koji su sudjelovali u panel-diskusiji bili su upravo već spomenuti znanstvenici i poduzetnici, a raspravu je moderirao Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Prije toga dva kraća predavanja održali su profesori sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, pa je tako Marijana Grbeša Zenzerović govorila o budućnosti društvene komunikacije i medija, a Božo Skoko o važnosti i suvremenim načinima brendiranja zemalja te ulozi kreativnosti i inovativnosti u tom procesu.

Kako je uopće došao na ideju da pokrene cijeli ovaj projekt, u uvodnom je govoru pojasnio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

– Na šibenskoj katedrali postoji nekoliko isklesanih glava koje prikazuju neke od velikana tog doba. Ne znamo tko su oni bili. Upravo je to bio poticaj meni i nama u Večernjem listu da ispričamo priču o ljudima koji su zadužili ne samo Hrvatsku nego i cijeli svijet – kazao je Dražen Klarić te zatim istaknuo kako je na hrvatski identitet koji nas čini specifičnim i posebnim na nacionalnoj karti svjetskih identiteta utjecalo više kultura.

Davis Cup, Hrvatska - Argentina PROBLEMI S BIROKRACIJOM Nakon Nanobita, Sumina otvara tvrtku za ulaganje u startupe

Od rimske, ilirske, turske, austrougarske i jugoslavenske pa sve do današnjeg modernog nacionalnog identiteta. Iza nas je trideset godina hrvatske države. Iako je to naizgled kratak period, on je u Hrvatskoj bio itekako buran. Doživjeli smo izlazak iz komunističkog sustava, demokratske, izbore, borbu za neovisnost, ulazak u EU i NATO, gradnju demokratskih standarda i institucija.

Prepoznati iznadprosječne

– Sve je to na neki način utjecalo na to da se zapitamo što je to uopće hrvatski nacionalni identitet. Večernji list odlučio je ponuditi dio odgovora na to pitanje, a dio odgovora je upravo u tim velikanima, u tim ljudima koji su iznosili i unosili u Hrvatskoj nova iskustva, znanja i vrijednosti. Bez toga nema napretka. Ono što je također bitno napomenuti kad govorimo o Hrvatima koji su mijenjali svijet, zanimljivo je da oni u svom vremenu nisu bili prepoznati. Nije Tesli bilo lako u Americi, niti cijelom nizu drugih znanstvenika koji u svoje vrijeme nisu bili prepoznati. Večernji list i ja osobno ne želimo da za pedeset ili sto godina, kad netko bude radio sličnu konferenciju ili sličan projekt, kažu da ih nismo prepoznali. Mi ih želimo prepoznati i tako danas dolazimo do ljudi, Hrvata koji mijenjaju svijet – kazao je glavni urednik Večernjeg lista na samom početku konferencije.

Najavljujući “Hrvate koji mijenjaju svijet”, Klarić je napomenuo i kako su svima njima zajedničke dvije stvari. Prva je znatiželja, a druga činjenica da su svi oni jako puno ulagali u svoju edukaciju. Da nije bilo tog znanja i učenja, ne bi bilo ni njihove izvrsnosti koje su neke ideje zatim pretvorile u odlične poslovne planove.

LENA STOJKOVIĆ Hrvatska ima novu prvakinju, 19-godišnjakinja pokorila Europu!

– Hrvatska mora promovirati ono što jest, ali isto tako mora prepoznati među sobom one koji su iznadprosječni. Današnja konferencija jedan je mali kamenčić kojim želimo graditi tu novu prepoznatljivu Hrvatsku, modernog nacionalnog identiteta, zemlje iz koji su potekli neki od najvećih umova i zemlju u koju su dolazili neki od najvećih umova birajući je za mjesto svog života. “Hrvatska kakvu trebamo” i “Hrvati koji danas mijenjaju svijet” logičan su nastavak velike izložbe “Hrvatska svijetu” i “Hrvata koji su mijenjali svijet”. Zato se nadam da ćemo u današnjim izlaganjima svi zajedno osvijestiti tri stvari. Prva je da vidimo što mi to zapravo jesmo, druga je da osvijestimo ono u čemu smo dobri, a treća ono što trebamo popraviti – zaključio je u pozdravnom govoru Dražen Klarić.

Upravo u sklopu velikog Večernjakova projekta “Hrvati koji su mijenjali svijet” u Meštrovićevu je paviljonu sve do 15. svibnja otvorena multimedijska izložba “Hrvatska svijetu” o 38 naših velikana koji su tijekom povijesti imali globalni utjecaj, a koju je dosad, unatoč pandemiji, posjetilo već na tisuće ljudi. Među posjetiteljima bio je i ministar financija Zdravko Marić koji je u četvrtak došao i na konferenciju u Hrvatsko narodno kazalište.

SKRATILA SE PREDVIĐENA DOB Očekivani životni vijek u Hrvatskoj 77,8 godina. Smanjio se za 9 mjeseci

Marić: Uočljivi za investicije, ulaganja

– Na izložbi “Hrvatska svijetu” bio sam s obitelji i djecom koja su bila posebno oduševljena, a moram priznati kako se i meni svidio koncept pa sam zato danas došao i ovamo. Jako mi je drago da se projekt nastavlja s Hrvatima koji mijenjaju svijet i u ovim okolnostima epidemiološke krize gdje se pokazalo da su i naši znanstvenici diljem svijeta i poznati i priznati. Ali ne samo u tom segmentu. Danas se iz svih izlaganja i sudjelovanja na panelu jasno vidi da u svim područjima imamo ljude koji su globalno prepoznatljivi – rekao je ministar financija Zdravko Marić pozdravivši Večernjakovu inicijativu.

– U svakom slučaju, drage su mi ovakve vrste inicijativa jer smatram i da je tema brendiranja o kojoj je govorio Božo Skoko izuzetno važna za Hrvatsku, da se pozicioniramo na svjetskoj karti u ovim okolnostima, ali i općenito gledanju prema naprijed da vidimo kako pozicionirati Hrvatsku da bude prepoznatljiva. To, među ostalim, znači i da ćemo biti uočljiviji za investicije, ulaganja, gospodarske i mnoge druge aktivnosti.

Drugačije izdanje
Aleksandar Stanković 'Nedjeljom u 2' vodio je iz svog doma: U zadnji tren sam saznao da imam koronu
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
  • Avatar mdoresic
    mdoresic:

    Nešto u ovome tekstu ne štima. Naime, Rudan nije među najcitiranijim hrvatskim znanstvenicima. Ali, postoji jedan propagandni zavijutak prema kojemu su Igor Rudan, Ivica Puljak ili pak Dragan Primorac postali 'najcitiraniji hrvatski znanstvenici' Kako to? Tako da su ih neuki ... prikaži još! novinari Styriae (i haerteova Čeljuska) takvima proglasili, a naši se razvikani znanstvenici zbog taštine ili ega nisu sami prizemljili i rekli da to i nije istina.Naime, ima novinara koji misle da se publikacije s bilo kojim brojem autora broje kao i one s jednim ili dva autora, pa tako pred svojim čitateljima (gledateljima) ruše pravilo relativno dobrih numeričkih kriterija na osnovi broja radova publiciranih u časopisima koje registrira Current Contents. Dakle, nije istina da je Igor Rudan jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. Do istine se može doći preko odgovora na pitanje: "Što je parcijalno autorstvo, odnosno kolaboracija"? Pripiše li se svakom koautoru 1/n rada (n je ukupni broj koautora koji su objavili članak), to je parcijalno autorstvo. Pa ako razvikani Rudan, ili pametni Ivica Puljak i kralj znanstvenog turizma, uz to forenzičar i trgovac PCR-testovima Dragan Primorac imaju radove sa stotinama koautora, to se po pravim znanstvenim kriterijima smatra bezvrijednim. To su tzv kolaboracije.O Rudanovom projektu 10001 Dalmatiner kojeg je financirao Bill Gates preko Edinburgha i isporuci (kome to na ruke?) genetske mape autohtonog stanovništva s jadranskih otoka - drugom prilikom, naravno