Uvođenje elektroničkog glasovanja želi čak 70 posto građana, a njih dvije trećine uvjereno je i kačko je ta promjena moguća bez većih prepreka. Pokazali su to rezutati istraživanja Znansteno razvojne inicijatibe ZRIN, a koje je provedeno u rujnu i listopadu ove godine na uzorku od 650 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo i da velika većina, čak 74,3% ispitanika smatra da će se uvođenjem elektroničkog glasovanja povećati izlaznost na izbore, njih 55,5% smatra da bi takav sustav provođenja izbora bio pošteniji, a 56,1% ispitanih vjeruje da bi se tako povećao stupanj demokracije u RH. Najpoželjnijim sredstvom e-glasovanja građani ocjenjuju glasovanje putem mobilne aplikacije i preko sustava e-Građani ili sličnog, ali odvojenog sustava, dok su im najmanje poželjno sredstvo aparati za glasovanje na biračkom mjestu.
Gledajući po dobnim skupinama, očekivano, na izbore su, pokazalo je istraživanje, češće izlazile osobe starije životne dobi koje ujedno imaju najmanju želju da se uvede e-glasovanje. Međutim, iako je vidno da želja za uvođenjem e-glasovanja opada s brojem godina života, istaživanje je pokazalo i kako se za novi model glasovanja zalaže i gotovo 55 posto populacije starije od 65 godina.
Istraživanje jepokazalo kako izlaznost na sve vrste izbora raste kako raste dob. Želja za uvođenjem elektroničkog glasanja najveća je u dobnoj skupini 35-44 godine, a najmanja u dobnoj skupini od 65+ godina.
-„Digitalizacijom želimo doseći transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi tako i u biznisu, financijama-kazao je Damir Vanđelić, predsjednik Udruge ZRIN koji je istaknuo i kako je za uvođenje elektroničkog glasovanja potrebno donijeti Zakon o elektroničkom glasovanju koji će biti primjenjiv na sve izbore, koji će uvesti elektronički popis birača, definirati instituciju ovlaštenu za provođenje e-glasovanja, definirati civilno povjerenstvo za nadzor te će osigurati anonimizaciju i izbjegavanje dvostrukog glasovanja.
Na konferenciji za medije na kojoj su prezentirani podatci iz istraživanja naglašeno je i kako bi najveći trošak uvođenja elektroničkog glasovanja bio bi na prvim izborima na kojima bi se uveo, a otvorena je i mogućnost financiranja cijelog projekta sredstvima iz EU fondova za “digitalnu i zelenu tranziciju”.
Za svaki budući izborni ciklus uštede bi bile iznimno velike, a moguće ih je, drže u Udruzi postići, kroz ukidanje objave zbirnih lista u dnevnom tisku što bi bila ušteda od 2,1 milijuna kuna, ukidanje tiskanja i distribucije glasačkih listića kad se potpuno prijeđe na e-glasovanje za što se izdvaja 4.8 milijuna kuna. Štedjelo bi se i na organizaciji i provedbi informatičke podrške u inozemstvu što na stoji 10 milijuna kuna te na isplati naknada za rad izbornih tijela jer će biti puno manje potrebnih članova biračkih odbora, a na što ode 59 milijuna kuna na svakim izborima.
>> VIDEO Ptičja gripa na području Zagreba i Zagrebačke županije: Određene zone ograničenja
Može se sustav glasovanja uvezati sa MUP osobnim iskaznicama.