Neki to nazivaju dekompenzacijom a neki pak insuficijencijom. U oba se slučaja govori o nesposobnosti srca da podmiri potrebe cijeloga tijela. Uzroci su mnogostruki, a posljedice su visoka smrtnost i 25-30 posto hospitaliziranih od svih slučajeva što su time pogođeni. Uzroci postupnoga, ali nesmiljenoga pogoršanja funkcije srca, što završava dekompenzacijom, jesu kardiovaskularne bolesti, ateroskleroza, povišeni tlak, ali također bolesti srčanih zalistaka i infarkt srčanog mišića. Druge bolesti, kao što je dijabetes, imaju odlučujući ulogu bilo kao čimbenici kardiovaskularnog rizika, bilo kao teške demokampenzacije srčane funkcije. Dugoročno, sve ove bolesti pogoršavaju sposobnost srca da zajamči primjeren dotok krvi u tijelo: srce je prisiljeno crpiti više od normalnoga te je izloženo opterećenju koje ga premori.
Da bi se provjerilo je li moguće smanjiti smrtnost bolesnika koji pate od srčane insuficijencije ovih dana počinje široko zamišljeno istraživanje nazvano Gissi-Hf (Heart failure) u kojemu će sudjelovati oko 500 odjeljenja kardiologije i interne medicine - piše Gianna Milano.
"Cilj je da se u dvije godine obuhvati sedam tisuća bolesnika koji imaju srčanu dekompenzaciju, neovisno o dobi (više od 70 posto hospitaliziranih bolesnika ima 70 godina); želi se provjeriti novi terapeutski pristup koji bi poboljšao uvjete preživljavanja i kvalitetu života, a izbjegao uzastopne hospitalizacije" - kaže Aldo Maggioni, ravnatelj Istraživačkog centra talijanske udruge bolničkih kardiologa (ANMCO), koji kje sa Zavodom Martio Negri sponzor ovog proučavanja. "Ovo kliničko istraživanje načinje jedan prioritet javnoga zdravstva pristupom koji je potpuno nov sa farmakološkog stajališta" - kaže Gianni Tognioni, epidemiolog koji je u povijesti srčanih bolesti odigrao bitnu ulogu: od 1984. obavljene su četiri studije GISSI (Gruppo italiano per 10 studio della seperavivenza dell" infarto miocardico - talijanska skupina za proučavanje preživljavanja u infarktu miokarda); one su pridonijele poboljšanju liječenja i spriječavanju infarkta. S vremenom su primijenjeni različiti farmokološki postupci u vezi s dekomenzhacijom srca, a problem je načet sa stajališta hemodinamike (s lijekovima za povećavanje kontrakcije srca) i zatim s vaskularnog stajališta (s vazodilatatorima za smanjenje naprezanja srca u crpljenju krvi). Bez obzira na napredak koji je ostvaren u posljednjih 15 godina, mortalitet je i dalje visok.
"Naš projekt ide za tim da provjeri može li se promjenom metaboličkih i inflamatornih čimbenika, koji su osobito prisutni kod srčane insuficijencije, smanjiti globalna smrtnost, osobito slučajevi nagle smrti koji su česti kod dekompenzacije" - kaže dr. Maggioni. U pokusima će biti iskušana dva lijeka za provjeru ove pretpostavke, u upsredbi s placebom, kod pacijenata koji već primaju danas najbolje lijekove. "Jednom dijelu pacijenata podvrgnutih ovom ispitivanju bit će propisana dnevna doza od jednoga grama masnih nezasićenih kiselina, n-3 Pufa, koje su pokazale da smanjuju za 15-20 pšosto smrtnost poslije infarkta" - kaže Tognoni.
Drugoj skupini bolesnika bit će pripisan novi statin u niskim dozama. Poznato je da statini poboljšaavju uvjete za preživljenje u slučajevima koronarnih bolesti. "Cilj je ovoga projekta ne samo da snizi kolesterol, nego i da utječe na upalne i metaboličke mehanizme" - zaključuje Maggioni. Rezultati proučavanja bit će na raspolaganju do 2007. (RI)
