Prema podacima istraživanja - "Razumijevanje vrijednosti u medijima: Perspektive potrošača i industrije", udio ispitanika koji kažu kako bi u budućnosti bili spremni platiti za medijski sadržaj znatno je veći od udjela onih koji ga trenutačno plaćaju.
Rezultati su pokazali da bi 53% njih bilo spremno ubuduće plaćati vijesti, prema 16% onih koji to danas čine, a 70% njih je spremno je platiti za zabavu, prema današnjih 44%.
„S povećanjem vrijednosti sadržaja, industriji su potrebni financijski modeli koji im omogućuju da ispune svoju društvenu funkciju, istovremeno podržavajući široki pristup sadržaju“, ističe Kirstine Stewart, voditeljica platforme za oblikovanje budućnosti medija, zabave i kulture i član izvršnog odbora WEF-a.
Izvještaj je također naglasio utjecaj trenutačne pandemije koronavirusa na medije jer je " uzdrmala oglašavanje, sponzorske ponude i promotivne događaje", dok ono što je pozitivnije , upućuje na "povećanje potrošnje zbog samoizolacije i karantene potiče potražnju za medijima“.
Video - Izložba 'Večernji list: Zajedno smo 60 godina"
U analizi nekih zemalja, izvješće pokazuje da 23% njemačkih potrošača najvjerojatnije će plaćati naknadu za glazbu / radio u sljedećoj godini. Nakon toga slijede video (21%), sport (15%), vijesti (14%) i igre (13%). U Velikoj Britaniji 28% potrošača najviše plaća za sportski sadržaj, a slijede glazba / radio (26%), video (25%), vijesti (20%) i igranje (19%).
Izvješće također pokazuje da u svim zemljama mladi (16-34) vjerojatnije plaćaju sadržaj. Prosječno 61% trenutno plaća zabavu, a 17% vijesti - brojke koje su u oba slučaja iznad globalnog prosjeka u općoj populaciji.
Socioekonomski slom pokazuje veće prisustvo pretplata na vijesti meću pojedincima s višim primanjima ili višim statusom.
Između 80% i 90% potrošača tjedno provodi 24 sata čitajući, gledajući ili slušajući vijesti te za zabavu. Što se tiče produkcije sadržaja, u prosjeku 55% potrošača svjesno je da oglašavanje može subvencionirati stvaranje sadržaja. "Ipak, gotovo polovica ispitanika preskače reklame kad god je to moguće, a gotovo troje od četiri ulaže napore da smanji izloženost tome", navodi se u izvještaju.
Podaci također pokazuju da potrošači očekuju da vlade preuzmu veću ulogu u financiranju vijesti, ali ne i zabave (35% nasuprot 18% ), što znači da potrošači razumiju važnu ulogu vijesti i medija u promociji zdravog političkog diskursa.
Istraživanje inače predstavlja miješanu 'košaricu' sadržaja za one koji razmišljaju o financijskoj održivosti medijske industrije. S jedne strane, potrošači su očigledno željni medijskog sadržaj. Velika većina potrošača čita, gleda ili sluša za vijesti (preko 80%) te konzumira zabavni sadržaj (gotovo 90%) i to 24 sata tjedno.
Gotovo šest od 10 ispitanika (60%) okvalificirani su kao angažirani - što znači da su prošli kroz neki oblik registracijskog postupka konzumiranja medija, bilo da se radi o besplatnom ili plaćenom servisu. Takvi potrošači u prosjeku konzumiraju sedam medijskih usluga ili čak 11 u Kini koji pokrivaju video, sport, igre, glazba / radio, podcastove, vijesti i blogove.
Međutim, gledano po kategorijama podaci su manje ohrabrujući. Globalno, tek nešto više od četvrtine (27%) može se smatrati angažiranim pratiteljima vijesti, navike se uglavnom podudaraju u podsektorima za zabavu: 30% potrošača registrirano je za video usluge, 34% za glazbu / radio, 22% za igre i 21% za sport.
Inače, 96% globalnog stanovništva čita, gleda ili sluša vijesti i zabavne sadržaje.
Današnji situacija s koronavirusom možda je bez presedana, ali medijska je industrija već mnogo puta bila zaustavljena. Ono što je cijelo vrijeme ostalo konstantno je nezamjenjiva uloga medija u društvu. Mediji ne služe samo da prođe vrijeme; oni ljude informiraju, kaže se u izvješću.
Istraživanje se temelji na istraživanju koje je Nielsen za Forum proveo u listopada i studenom prošle godine, na uzorku od više od 9.100 ljudi u Kini, Njemačkoj, Indiji, Južnoj Koreji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama o njihovoj konzumaciji medija i navikama i sklonosti plaćanja.
Promo clanak.