Jedan od pokazatelja koji pomaže pratiti koliko uspješno upravljamo svojim novcem jest stopa štednje, odnosno udio raspoloživog dohotka koji ne trošimo, nego ostavljamo sa strane. Stopa štednje može se izračunavati za pojedinca, kućanstvo ili cijelo gospodarstvo. Prema podacima za prvo polugodište 2025., prosječna stopa štednje privatnih kućanstava u Njemačkoj iznosila je 10,3 posto, piše Fenix. Tijekom pandemije 2020. porasla je na rekordnih 16,4 posto, što je bila najviša razina zabilježena od ujedinjenja Njemačke. Takav rast nije neuobičajen u kriznim razdobljima jer ljudi zbog neizvjesnosti češće odvajaju novac za buduće potrebe.
Stopa štednje izračunava se tako da se iznos koji smo uštedjeli podijeli s raspoloživim neto dohotkom, a dobiveni rezultat pomnoži sa 100. Primjerice, osoba koja mjesečno prima 2000 eura neto plaće i od toga uspije uštedjeti 300 eura ima stopu štednje od 15 posto. Drugim riječima, sa strane ostavlja 15 posto svojih mjesečnih primanja, dok ostatak troši na životne potrebe i druge izdatke.
Jedan od prvih ciljeva trebao bi biti stvaranje financijske rezerve za nepredviđene situacije, poput kvara automobila, iznenadnih troškova u kućanstvu ili gubitka posla. Kao orijentir često se preporučuje iznos koji odgovara trima mjesečnim neto plaćama, iako potrebna rezerva ovisi o osobnim okolnostima, stabilnosti prihoda i redovitim troškovima. Ako netko mjesečno zarađuje 2000 eura i želi uštedjeti 6000 eura u godinu dana, morao bi svakog mjeseca odvajati 500 eura. To znači da bi njegova stopa štednje iznosila 25 posto. Nakon što stvori dovoljnu rezervu za hitne slučajeve, može početi planirati dugoročnu štednju za mirovinu, kupnju nekretnine ili druge veće ciljeve.
Pritom je važno razmišljati i o tome gdje držimo ušteđeni novac. Gotovina i novac na računima dostupnima za svakodnevno plaćanje praktični su za pokrivanje nepredviđenih troškova, ali ako ne donose kamatu ili ona ne prati inflaciju, njihova kupovna moć s vremenom može padati. Zbog toga neki štediše dio novca namijenjenog dugoročnim ciljevima ulažu u financijske instrumente, primjerice fondove kojima se trguje na burzi, poznate kao ETF-ovi. Oni mogu pratiti određeni burzovni indeks i omogućiti ulaganje u velik broj vrijednosnih papira. Ipak, njihova vrijednost može rasti i padati, pa nisu zamjena za pričuvu koja mora biti dostupna u svakom trenutku. Prije ulaganja važno je uzeti u obzir rizik, troškove i vremenski horizont.
Koliki bi dio plaće trebalo štedjeti? Često se kao početni cilj navodi najmanje 10 posto mjesečnih primanja, no to nije univerzalno pravilo. Mogućnosti štednje ovise o visini prihoda, troškovima stanovanja, broju članova kućanstva i drugim financijskim obvezama. Nekome će i pet posto biti dobar početak, dok će osoba s većim prihodima moći odvajati znatno više. Važan je i cilj zbog kojeg štedimo. Primjerice, osoba koja zarađuje 1000 eura neto i svaki mjesec odvaja 100 eura za putovanje vrijedno 2000 eura trebat će 20 mjeseci da prikupi potreban iznos. Ako mjesečno zarađuje 2000 eura i odvaja 200 eura, do istog će cilja stići za deset mjeseci.
Postoji nekoliko načina na koje se može povećati stopa štednje, čak i kada su primanja ograničena. Prvi korak je praćenje troškova. Zapisivanje svakodnevnih izdataka može otkriti na što odlazi novac i gdje je moguće smanjiti potrošnju bez velikih odricanja. Pomaže i određivanje mjesečnih limita za pojedine kategorije, poput izlazaka, restorana ili kupnje odjeće. Umjesto da na kraju mjeseca štedimo samo ono što nam je preostalo, korisno je odmah nakon primitka plaće prebaciti planirani iznos na poseban štedni račun. Tako štednja postaje redovita navika, a ne nešto što ovisi o tome koliko je novca ostalo.
Uštede se mogu ostvariti i pregledom fiksnih troškova. Usporedba ponuda za električnu energiju, plin, internet i mobilne usluge može smanjiti mjesečne račune, a pregovaranje o povišici ili pronalazak bolje plaćenog posla dugoročno može dodatno povećati mogućnost štednje. Najvažnije je početi s iznosom koji je realan za vlastiti budžet i nastojati ga redovito odvajati. Čak i manji iznosi s vremenom mogu stvoriti korisnu financijsku rezervu, a praćenje stope štednje pomaže da lakše procijenimo napredujemo li prema svojim ciljevima.
Otvori KEKS Pay
