Prof. Brenda Andrews sa Sveučilišta u Torontu, prof. Morag Park sa Sveučilišta McGill, prof. Lynne-Marie Postovit sa Sveučilišta Queen's University, prof. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, prof. Ivana Novak Nakir s Medicinskog fakulteta u Splitu i prof. Vernesa Smolčić sa zagrebačkog PMF-a. Šest je to nevjerojatnih žena, tri znanstvenice iz Hrvatske i tri iz Kanade koje svojim radom i trudom pomiču granice, a njihove su inspirativne priče u središtu simpozija "Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj". Jedan od organizatora konferencije koja će se održati idući tjedan, prvo u Zagrebu 12. rujna, a potom i u Splitu dva dana kasnije je pak profesor Igor Štagljar, naš poznati znanstvenik, redoviti profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu.
Hrvatska za pohvalu
– Naša je želja da mladim kolegicama i kolegama predstavimo šest ponajboljih znanstvenica iz Kanade i Hrvatske koje će svojim inspirativnim predavanjima predstaviti svoj put do uspjeha i dokazati da je i za žene samo nebo granica kada je u pitanju "leadership" i uspjeh u području STEM-a – govori Štagljar te objašnjava da je riječ o vodećim znanstvenicama iz područja biomedicinskih znanosti i fizike čija revolucionarna istraživanja pridonose unapređenju znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj i Kanadi te stoga imaju važnu ulogu u popularizaciji znanosti.
– Cilj je konferencije istaknuti ulogu inkluzivne znanosti u izgradnji održive budućnosti za sve – kroz znanost, tehnologiju i inovacije. Naša konferencija će također biti prilika za povezivanje znanstvenika iz Kanade i Hrvatske, za razvoj značajnih i trajnih istraživačkih partnerstava, za izlaganje privatnog sektora izvrsnosti znanstvenog istraživanja u Kanadi i Hrvatskoj kao i za prepoznavanje izazova i prilika za žene u znanosti općenito – zaključuje Štagljar koji ističe da žene imaju ključnu ulogu u svim sređenim društvima, ali u znanosti i STEM području (akronim za znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) žene predstavljaju samo 30 posto radne snage.
– Te rodne razlike posebno su izražene u nekima od najbrže rastućih i najbolje plaćenih poslova budućnosti, poput biomedicinskih i računalnih znanosti te inženjerstva. No moram naglasiti da Hrvatska u ovom području stoji puno bolje te prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, 46 posto aktivnih osoba koje rade u znanosti u Hrvatskoj su žene. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini akademski stupanj postiglo je 680 doktora znanosti, a udio žena u tom broju iznosio 55,4 posto. Mislim da je to za svaku pohvalu! – ističe Štagljar koji ipak ističe da znanstvenice u Kanadi imaju na raspolaganju puno više resursa od kolegica u Hrvatskoj.
– No pritisak u vidu publikacija u vrhunskim znanstvenim časopisima te pribavljanja novaca za istraživanja iz vanjskih izvora financiranja puno je veći u Kanadi nego u Hrvatskoj – kaže Štagljar koji u Kanadi živi već 17 godina. Iz Hrvatske je, naime, otišao s navršene 22 godine, i to prvo u Švicarsku gdje se razvio kao znanstvenik, a potom se skrasio u Torontu. Država je to, kaže, gdje svatko ima priliku uspjeti, bez obzira na to odakle dolazi, a koliki je uspjeh Štagljar u Kanadi ostvario, dokazuje i činjenica da je baš ovog tjedna izabran za redovnog člana Royal Society Canada (RSC), kanadske akademije znanosti i umjetnosti. I to neposredno nakon što je izabran i za člana Europske organizacije za molekularne biologije!
– To je za mene velika čast, ali i priznanje ne samo meni nego i mom istraživačkom timu. Također, to je potvrda da su najmeritorniji prepoznali potencijali naših istraživanja i da smo na dobrom putu za još veće uspjehe – rekao nam je Štagljar kojeg je kanadska akademija u službenom obrazloženju proglasila jednim od svjetskih lidera na području proteomike i kemijske genomike, a riječ je o tehnologijama koje se tek razvijaju da bi se olakšalo proučavanje raznih ljudskih proteina uključenih u rak. Treba naglasiti i da je Štagljar "objavio više od 150 znanstvenih radova, nositelj je osam patenata, a nagrađen je i kao jedan najboljih izumitelja u Kanadi". Također, on i njegov tim dali su velik doprinos u borbi protiv COVID-19.
Povezivanje dvije domovine
Štagljar ističe i kako mu je jako važno svojim djelovanjem povezati Hrvatsku i Kanadu.
– Kao kanadski i hrvatski državljanin te član hrvatske (HAZU) i kanadske akademije znanosti i umjetnosti (Royal Society of Canada), cilj mi je graditi mostove između Kanade i Hrvatske te unapređivati znanost u obje države. Ova konferencija je jedan od načina da povežem obje svoje domovine – kaže te objašnjava da je simpozij u suradnji s kanadskim veleposlanstvom u Zagrebu počeo organizirati još početkom 2020. godine, ali onda ga je odgodila pandemija. Sada će se konferencija konačno organizirati i to idućeg ponedjeljka na zagrebačkom PMF-u, a nakon toga i na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu u srijedu.
– Prije nekoliko sam godina s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta osnovao i fond "Igor Štagljar", a cilj je da svake godine dovedemo najboljeg studenta ili studenticu iz područja molekularne biologije u moj laboratorij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Torontu i omogućimo rad u inspirativnom znanstvenom okruženju – kaže Štagljar koji je izrazito aktivan i u radu Mediteranskog instituta te je budući nasljednik znanstvenog direktora MedILS-a Miroslava Radmana.
– U Splitu provodim nekoliko mjeseci godišnje i radimo tamo sjajne stvari, provodimo istraživanja usmjerena na proučavanje molekularnih osnova starenja, publiciramo važne radove, organiziramo konferencije… i po tome pripadamo u sam vrh znanstvenih institucija u svijetu – zaključuje.
U tekstu nije spomenuta niti doktorica Kolinda Grabar Kitarović koja se nadljudskim naporima tijekom predsjedničkog mandata ozbiljno bavila znanošću započevši doktorski studij i radeći na disertaciji. Vjerojatno je u međuvremenu i doktorirala i time započela uspješnu znanstvenu karijeru.