Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Svijet na korak do svemirske revolucije: Tragove života na Marsu istražuje i Hrvatica Tanja Bosak

Atmosfera Marsa 99 posto rjeđa je od Zemljine zbog čega je problem postići dovoljno uzgona da se neko tijelo održi na visini
20. veljače 2021. u 06:59 84 komentara 9674 prikaza
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/6

Vrlo je sigurno i u minutu točno NASA-ina misija Mars 2020 stigla do Crvenog planeta nakon čega je rover Perseverance s dronom Ingenuity bez problema svladao sedam minuta užasa i spustio se na predviđeno mjesto slijetanja kratera Jezero. Krater je dobio ime po mjestu Jezero kod Jajca u Bosni i Hercegovini.

U.S.-NASA-PERSEVERANCE ROVER-LANDING NA MARSU IDUĆE 2 GODINE Rover Perseverance sletio u odličnom stanju: 'Uspješno smo našli parkiralište'

Krater je tako nazvan zbog sličnosti mjesta gdje se rijeka Pliva koja protječe kroz Jezero u BiH ulijeva u Plivsko jezero. Iako ovo nije niti prva letjelica niti prvi rover koji se spustio na Mars, ipak je ovo povijesna misija koja bi doista mogla označiti i prekretnicu u istraživanju Marsa. Jer, ovo je do sada najteže vozilo koje je čovjek poslao na Crveni planet, a u njegovoj misiji saznat ćemo može li se u atmosferi Marsa letjeti te je li u krateru Jezero nekada davno bilo barem bazičnog života. Ingenuity bi, naime, trebao postati prvom letjelicom napravljenom ljudskom rukom koja će letjeti po Marsu. Riječ je, dakle, o krupnim koracima prema konačnom odgovoru može li se čovjeku osigurati održivi život na Marsu. Barem u ograničenom periodu.

Hollywoodske vizije – stvarnost

Na ovoj iznimno važnoj misiji vrijednoj više od dvije milijarde dolara rade i dvije hrvatske znanstvenice. Planetarna geologinja Sarah M. Milkovich radi u NASA-inom jet Propulsion Laboratoryju, a u ovoj je misiji njezina zadaća bila od ključne važnosti. U ovo pandemijsko vrijeme kada većinu svojih kolega nije mogla upoznati uživo, morala je koordinirati, pa i pomiriti, napore projektanata i znanstvenika kako bi misija funkcionirala besprijekorno.

 | Autor : Vecernji.hr Foto: Vecernji.hr Tanja Bosak znanstvenica je koja radi na prestižnom sveučilištu MIT u Bostonu gdje je profesorica geobiologije. Upravo dan prije nego će Perseverance s Ingenuityjem sretno sletjeti na Mars dala je s drugim svojim kolegama izjavu kojom je objasnila svoju ulogu koja je također izuzetno važnom.

izvijestit će NASA-u Krater na Marsu dobio je ime po mjestu u BiH: Stanovnici Jezera pljeskom pozdravili spuštanje rovera

– Kada govorimo o uzorcima koje prikuplja Perseverance, mi i drugi znanstvenici tražimo da se prikupe različiti uzorci. Rover je opremljen s više kamera i instrumenata, a on može prići sasvim blizu stijenju te uzeti njihove uzorke koji će onda pokazati ima li organskog materijala, pri čemu mi možemo čak prepoznati i pojedine minerale. Neće se raditi o prikupljanju slučajnih uzoraka, nego ćemo na temelju svih informacija koje imamo i koje ćemo prikupiti točno odabrati ono što želimo. Krater Jezero jednom je bila delta rijeke, a gdje je nekada davno voda miješala sa sedimentima koji su otjecali u jezero. Tako bi ondje moglo biti minerala kao što su karbonati, slični onima koji tvore grebene na Zemlji. Također tamo ima i materijala koji nam mogu ukazati na to kada se na Marsu promijenilo vrijeme. Sve je to za mene sjajno, jer jednom kada ih donesemo na Zemlju, možemo ih analizirati kako bismo utvrdili da li je na Marsu nekada bilo života – rekla je prof. Bosak.

Dakle, uloga je ove hrvatske znanstvenice doista iznimna i ključna. Pronaći dokaze da je nekada na Marsu postojao barem osnovni oblik života bila bi zaista prekretnica u istraživanju svemira. Hollywood, dakle, nije bio predaleko u svojim vizijama ljudi koji doista na doslovan način pomiču granice znanosti sve dublje u svemir. NASA svoje nade u pronalazak mogućeg dokaza nekadašnjeg života na Marsu upravo u krateru Jezero temelji na velikim rezervama vode koje su nekada ondje postojale. Bilo je to prije tri i pol milijuna godina, a vode danas tamo više nema. Međutim, negdje u tom 45 km širokom krateru moglo bi biti tragova da je doista bilo nekog života. Ili u krateru ili na njegovim obroncima koji su visoki do 610 metara. Tako su i znanstveni instrumenti, njih sedam, koje je Perseverance donio na Mars najmodernije što znanost ima.

Perseverance je peti rover koji je NASA poslala na Crveni planet, pa je tako zapravo nadogradnja na prethodni, Curiosity, kojim je američka svemirska agencija utvrdila da su na dijelovima te planete postojali uvjeti za održavanje osnovnih oblika života, mikroba. Neizbježno je da znanost povlači paralele sa zemaljskim lokacijama kada se istražuju tijela u svemiru. Kao model tog oblikovanja života na Marsu navodi se jezero Salda u Turskoj u kojem su obalno stijenje oblikovali upravo mikrobi koji zadržavaju minerale i sediment u vodi, sprečavaju njihovo ispiranje. Nešto poput toga tražit će Perseverance na Marsu. Jer, oblici koje nalazimo, primjerice, na stromatolitima, valovitim stjenovitim naslagama, nisu mogli nastati bez utjecaja mikroba.

VIDEO: NASA-in rover uspješno je sletio na Mars

Nađe li Perseverance stromatolit negdje u Jezeru, bio bi to nepobitan dokaz da je nekada na Crvenom planetu doista bilo života. Da bi prikupio uzorke koji bi moguće skrivali takav dokaz opremljen je do sada najsofisticiranijim mehanizmima koje je čovjek ikada poslao u svemir, zbirka je to motorića, prijenosnika i senzora. No, kada Perseverance prikupi uzorke, nekako ih treba vratiti na Zemlju. To je točka u kojoj će surađivati NASA i Europska svemirska agencija koja ulaže sve jače napore da bi imala što važniju ulogu u istraživanju svemira.

POVIJESNI TRENUTAK NASA-in rover uspješno je sletio na Mars: Poslao prve fotografije s planete

Druga faza još zahtjevnija

Ako je spuštanje misije Mars 2020 na Crveni planet prva faza, sljedeće faze podrazumijevaju upravo vraćanje onoga što je Perseverance pronašao na analiziranje i istraživanje u laboratorijima. Mars Sample Return je napor koji će se sastojati od više faza, misija kako bi se uzorci donijeli na Zemlju u cijelosti netaknutima, ali i u dovoljnoj količini.

Sve to podrazumijeva i još jedan prvijenac što se čovjekova osvajanja svemira tiče. A to je prvo uzlijetanje od čovjeka napravljenog stroja s druge planete što će biti lander koji će na Mars biti poslan da preuzme uzorke koje će Perseverance prikupiti. Debelo prije toga, ako sve bude u redu kao što je bilo do sada, Ingenuity dron koji je zapravo mali helikopter, obavit će prvi let na Marsu, odnosno na nekoj planeti općenito.

Mnogi ovo uspoređuju s prvim letom braće Wright, a i nisu daleko od istine. Ingenuity je lakši od dva kilograma, a ako sićušni stroj uspije poletjeti i ostati iznad tla Crvenog planeta, tada će se otvoriti more novih mogućnosti kao i sasvim ozbiljno razmišljanje o infrastrukturi koja bi se na Marsu trebala napraviti. Ingenuity ima svojeg pilota, Havarda Gripa. No, kada stroj poleti, teško će se njime i upravljati jer signalu treba 11 minuta da dođe od Zemlje do Marsa.

– Braća Wright pokazala su da je motorom pogonjeni let u Zemljinoj atmosferi moguć. Isto to pokušat ćemo i mi na Marsu, također s eksperimentalnom letjelicom, Ingenuityjem – rekao je Grip.

A view shows Mars in this handout picture taken after UAE's Hope Probe entered orbit in the first Arab Mars mission sonda ušla u orbitu Svemirska sonda Hope poslala prvu sliku s Marsa, snimljena je 24.700 kilometara iznad površine

Zašto je to uopće takav poduhvat jasno je iz činjenice kako je atmosfera Marsa za 99 posto rjeđa od Zemljine zbog čega je problem postići dovoljno uzgona da se neko tijelo održi na visini. Tako je Ingenuity osim što je lagan i vrlo mali, manji od pola metra. Ima četiri elise od ugljičnih vlakana postavljene na dva rotora a koje se vrte na 2400 okretaja u minuti, bitno brže nego je to slučaj kod helikoptera na Zemlji. Svlada li mala letjelica sve te izazove u što spada i velika hladnoća u Jezeru gdje temperature padnu i do -55 Celzija, otvorit će sasvim novo područje istraživanja Marsa. Znat ćemo za oko dva mjeseca kada bi se trebao izvući iz Perseverancea i krenuti u svoj prvi let koji će, zapravo, biti neambiciozan – treba ostati na visini od 3 do 5 metara 90 sekundi i preletjeti 50 metara. I vratiti se. Uspije li, bit će to nova revolucija

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

BILI ZAJEDNO NA VEČERI
Liječnik koji je pokušao oživiti Bandića: Samo se srušio, bio je to masivni infarkt
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • kajzanavek:

    Tražit mogući život šezdesetak milijuna km od Zemlje, u skoro nemogućim uvjetima a, s druge strane ubijat ne rođeni život pod "dobar dan", je apsurdno.

  • Avatar 0svetnik Ernesta Fulira
    0svetnik Ernesta Fulira:

    Hoce li u skorijoj buducnosti neka sonda pronaci tragove hrvatstva u redakciji VL-a....? Ili to ostaje mission impossible ?

  • signum88:

    I ja bi na Mars...što dalje od večernjeg...je li završila opća jugoslovenska onanija za nekim bezveznim likom :-))