Konačno je riješena tajna 3700 godina stare glinene pločice iz Babilona!
Prema studiji koju su napravili znanstvenici sveučilišta UNSW, odnosno University of New South Wales iz australskog velegrada Sidneya, riječ je o najstarijoj i najtočnijoj svjetskoj trigonometrijskoj tablici. Najvjerojatnije su je stari babilonski učenjaci koristili za izračune u konstrukciji palača i hramova te probijanju kanala. Ako je ovo novo fascinantno istraživanje točno, onda ono znači i kako su Babilonci vladali trigonometrijom, odnosno da su znali za Pitagorin poučak tisuću godina prije starih Grka.
Četiri stupca i 15 redaka
Nevjerojatnim spoznajama ovdje nije kraj. Pločicu nazvanu Plimpton 322 otkrio je na samom početku prošlog stoljeća u južnom Iraku arheolog, znanstvenik, diplomat i trgovac antikvitetima Edgar J. Banks na kojem je zasnovan lik nikoga drugoga nego Indiane Jonesa. Ime Plimpton dobila je pak po svojem kupcu, Georgeu Arthuru Plimptonu, američkom izdavaču i filantropu. Pločica koja ima četiri stupca i 15 redaka brojki napisanih onodobnim klinastim pismom više je od 70 godina zbunjivala matematičare nakon što je otkriveno kako se zapravo radi o – Pitagorinim brojevima. Tih je 15 redaka zapravo sekvencija 15 pravokutnih trokuta kojima se postupno smanjuje nagib. Nova studija tvrdi kako je oštećena pločica zapravo imala šest stupaca, a da je bilo zamišljeno da kompletna tablica ima čak 38 redaka. Također je i vrlo precizna, umjesto baze 10 koju danas koristimo, babilonski su matematičari koristili bazu 60. Australski znanstvenici ostali su zapanjeni sofisticiranošću zapisa. On opisuje oblike pravokutnih trokuta koristeći inovativnu trigonometriju koja se zasniva na omjerima, a ne na kutovima i krugovima. Riječ je o fascinantnom djelu koje odražava genijalan um, navodi se u medijskim objavama o novim spoznajama o Plimptonu 322. Ovo također označava dodatni utjecaj babilonske matematike na moderan svijet iako je odavno navršila tri tisuće godina. Moguće je kako je razmišljanje starih Babilonaca imalo utjecaja i na način kako se danas obavljaju istraživanja, izrađuje računalna grafika ili naprosto na obrazovne metode.
Iz sumerskog grada Larse
Do sada se kao otac trigonometrije priznavao grčki astronom Hiparh koji je živio 120 godina pr. Kr., no babilonska pločica Plimpton 322 starija je od njega čak tisuću godina. Matematičare će zasigurno zanimati tvrdnja australskih znanstvenika kako Plimpton 322 sadrži jednostavniju i točniju trigonometriju koja ima očite prednosti u odnosu na onu koju koristimo danas. Vjeruje se kako pločica potječe iz sumerskog grada Larse, i to iz vremena između 1822. i 1762. godine pr. Kr. Sada se čuva u Knjižnici rijetkih knjiga i rukopisa Sveučilišta Columbia u New Yorku. Rad australskih znanstvenika objavljen je u Historia Mathematica, službenom glasilu Međunarodne komisije za povijest matematike.
Fascinantno i zanimljivo