Predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin je prošlog tjedna obavijestio javnost o financijskoj pomoći nogometnim savezima "povodom" krize uzrokovane pandemijom Covid-19.
Na prvu se, prema njegovim riječima, doimalo kako je zaista riječ o novoj odluci koja je donesena baš zbog situacije u kojoj se nalazimo.
>> Pogledajte što voze hrvatski reprezentativci
- Naš sport je pogodila kriza uzrokovana pandemijom Covid-19. Uefa planira pomoći svojim članicama kako bi se s nastalim problemima čim lakše suočila shodno specifičnoj situaciji. Stoga smo odredili 4.3 milijuna eura po savezu koji će biti isplaćeni do kraja ove sezone i tijekom sljedeće s ciljem rekonstruiranja nogometne zajednice. Vjerujem da je ovo odgovorna odluka da pomognemo koliko god možemo, ponosan sam na jedinstvo koje nogomet pokazuje tijekom ove krize. Bez sumnje, nogomet će biti u središtu povratka života u normalu. Kada to vrijeme dođe, nogomet mora biti spreman odgovoriti na taj poziv - rekao je prošlog tjedna Aleksandar Čeferin.
Ova se izjava u nogometnoj javnosti u dobroj mjeri izvukla iz konteksta. Ta financijska pomoć koju Uefa pruža nije nikakva izvanredna pomoć, već bi i ovako i onako bila isplaćena.
Riječ je o redovitim isplatama koje Uefa podnosi putem Hat-tricka, programa solidarnosti koji traje već 16 godina.
Nešto više o tom programu i njegovom funkcioniranju rekla nam je voditeljica HNS-ovog odjela međunarodnih poslova i licenciranja Ivančica Sudac koja je uz tu funkciju i članica Fifine Komisije za reviziju i sukladnost.
- Radi se o programu koji je ustanovljen još 2004. godine, programu iz kojeg Uefa po principu solidarnosti izdvaja sredstva iz određenog dijela dobiti od Europskih nogometnih prvenstava i ta sredstva zatim usmjerava savezima članovima za njihovo redovno funkcioniranje, ali i za dodatne inicijative te investicijske projekte. Dakle, Uefa svake četiri godine od Europskog prvenstva ima određenu dobit i blokira dio te dobiti te na godišnjoj bazi prosljeđuje novac savezima - objašnjava Ivančica Sudac.
- U početku 2004. godine program se nazivao Uefa HatTrick 1, pa nakon idućeg Eura 2008. HatTrick 2 i tako dalje. HatTrick 4 program (nap. a koji je započeo nakon Eura 2016. godine) završava 30. lipnja ove godine, a idući ciklus, HatTrick 5, započinje 1. srpnja.
No, kakva će sad biti situacija s Hat-trick programom budući da se Europsko prvenstvo ovog ljeta ne održava?
- Treba imati na umu da Uefa ima sustav rezervi, ali su i za Euro već prodali televizijska prava pa su na temelju toga zaradili neka sredstva. Nisu htjeli prodavati TV prava u svibnju nego su to, naravno, napravili puno ranije pa su se osigurali. Što se tiče sredstava, treba naglasiti da svaka zemlja članica, bez obzira na veličinu, ima mogućnost iz programa izvući isti iznos.
Kad pričamo o brojkama, to detaljnije izgleda ovako:
- Primjerice, za HatTrick 4 program je svaki pojedini nogometni savez maksimalno mogao dobiti 11.1 milijun eura u razdoblju od četiri godine. Na godišnjoj osnovi je za pojedini savez predodređeno 1.9 milijuna eura. Od toga je 750 tisuća eura predodređeno za operativne, odnosno administrativne poslove, a ostatak sredstava su takozvana poticajna sredstva koja se dodjeljuju po podnesenom zahtjevu za pojedine inicijative. Zatim, tu je i iznos od 250 tisuća eura godišnje za financiranje klupskih licenci.
Gospođa Sudac je objasnila u detalje kako je HNS surađivao s Uefom što se tiče HatTrick programa.
- Mi iz tog programa redovito dobivamo sredstva u svibnju ili u studenome. Dakle, tih 750 tisuća eura za redovno funkcioniranje i administrativne poslove dobivamo uobičajeno po rasporedu, a ovih preostalih 1.15 milijuna eura dobivamo zavisno o inicijativama. Za svaku od tih inicijativa podnosimo projekt, Uefina administracija ga pregledava. Ako je zahtjev prihvaćen, ta sredstva trošimo za tu inicijativu i podnosimo godišnji izvještaj o provedenim akcijama kojeg oni ocjenjuju. Ako je sve u redu, dobivamo ostatak sredstava ili odmah ili u ratama. Hvala Bogu, u tome smo uvijek bili uspješni.
Nije sve, međutim, išlo glatko, ali su se iz HNS-a uspjeli izboriti za dozvole Uefe i na nekim drugim poljima. Naravno, uz valjanu argumentaciju jer Uefa vodi jako strog režim.
- Osim toga, u HatTrick 4 programu bilo je još sredstava za investicijske odnosno razvojne projekte, pa smo i mi iz tih sredstava pokušali izgraditi kamp, ali, nažalost, to nam nije uspjelo. Međutim, iz tog fonda smo napravili hibridna igrališta, s drenažom, grijanjem i sustavom zalijevanja, a to je bila investicija direktno u klupsku, odnosno gradsku infrastrukturu. U tom projektu smo morali malo lobirati i biti mudri jer nam je Uefa prigovorila da ne ulažemo direktno u profesionalni nogomet. Ideja tih sredstava nije bila ulagati u profesionalni nogomet, nego je bila ta da barem klubovi igraju na kvalitetnoj podlozi kad već nismo od tih sredstava mogli napraviti stadion. Na kraju smo iz Uefe dobili velike pohvale za tu ideju - kazala je Sudac.
Što se tiče idućeg ciklusa HatTrick programa (ovog o kojem je Čeferin pričao u izjavi gore u tekstu), zbog spomenutih Uefinih rezervi sredstva će biti još i veća nego što su bila u dosadašnjem Hat-trick 4 programu.
- Sredstva HatTrick 5 programu će biti nešto veća, tu su investicijska sredstva povećana za 4-godišnje razdoblje, a tu još nismo odlučili za koje bismo projekte tražili sredstva. Što se tiče ovih sredstava za administrativne poslove, on će u HatTricku 5 također biti nešto veći - 800 tisuća eura, a ukupni godišnji 2.4 milijuna eura. Svu razliku do 2.4 milijuna eura mi po svakoj inicijativi moramo aplicirati, napraviti projekt i obrazložiti. Svaki je euro doista opravdan i iskorišten.
Zanimalo nas je kakav status u toj cijeloj situaciji imaju klubovi, strani, ali pogotovo hrvatski. Sudac je istaknula da oni putem Europskog udruženja klubova (Eca) također imaju šansu potraživati sredstva iz različitih programa.
Inače, stalni hrvatski članovi Ece su Dinamo i Rijeka, dok je Hajduk povremeni član, a to je utemeljeno na recentnim rezultatima u europskim klupskim natjecanjima. Međutim, postoji mogućnost da se klubovima pomogne i preko spomenutog HatTrick programa, uz određene regulacije.
- Klubovi su zainteresirani za sredstva, ali sva ta sredstva iz Uefe pripadaju savezu. Nakon toga je na savezu hoće li tim sredstvima pomoći klubovima, ali važno je da Uefa prvo savezima mora odobriti takvo nešto. S druge strane, moje je stajalište da takvu pomoć trebamo davati temeljem valjanih kriterija. Evo, recimo, što se tiče licenciranja, mi već sad od klubova tražimo detaljne podatke o gubitcima te o projekcijama o budućnosti - ističe Sudac, te nastavlja:
- Također, očekujemo i sredstva za solidarnost koja Uefa povlači iz zarade od Lige prvaka, a to su sredstva koja bismo mi proslijedili klubovima - prvoligašima, a možda i drugoligašima. To su, naravno, sredstva na koja smo ostvarili pravo zbog Dinamovog plasmana u Ligi prvaka. Inače se ta sredstva uplaćuju kad Uefa zatvori račune Lige prvaka, dakle u rujnu, listopadu ili studenom, ali mi smo se putem konferencijama pokušavali izboriti da ta sredstva budu plaćena unaprijed. Pokušali smo barem izboriti neku avansnu uplatu, ali nismo u tome uspjeli.
Nije HatTrick program jedini iz kojeg HNS pokušava izvući financijska sredstva. Čak su i nedavna nesretna događanja potaknuli ljude iz Saveza na potraživanje nove pomoći za pogođene klubove.
- Maksimalno nastojimo izvući sva dostupna sredstva, kako iz HatTrick, tako i iz Fifinog Forward programa i zasad smo u svemu uspjeli i dobili sve pohvale. Evo sad smo i pokrenuli inicijativu prikupljanja podataka o šteti na nogometnim stadionima i terenima uzrokovanoj potresom u Zagrebu i okolici jer i Fifa i Uefa imaju fondove za pomoć pri prirodnim katastrofama. Trenutno čekamo konkretne podatke o šteti, pa ćemo se potruditi pomoći klubovima ako bude moguće - zaključuje Ivančica Sudac uz obećanje da će o temi zadobivenih sredstava zbog štete uzrokovane potresom detaljnije razgovarati za Večernji list kad bude znala točne podatke o ukupnoj šteti.
w︆︅︆w︆︅︆w︆︅︆.︆︅︆lo︆︅︆v︆︅︆e︆︅︆x︆︅︆x︅︆︆.︆︅︆c︆︅︆l︆︅︆u︅︆b