Naslovnica Premium Analize i intervjui

Zvuči nevjerojatno, ali kad dođete u Vrgorac, uvjerite se sami: Tin Ujević rodio se u dvije kule

"Bitno je da se rodio u Vrgorcu, nije bitno je li u ovoj ili onoj kuli. Obnovit ćemo obje kule i sve povijesno-kulturne građevine"
26. siječnja 2018. u 19:47 0 komentara 1763 prikaza
Vrgorac: Grad s više očuvanih kula iz osmanlijskog razdoblja
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Vrgorcu je sve u znaku Tina Ujevića pa tako i projekt muzeja na otvorenom koji će objediniti i obuhvatiti vrgoračku povijesnu i kulturnu baštinu, čak pet kula i još neke važne lokalitete, a zvat će se “Vrgoračka kolajna” zbog aluzije na besmrtne stihove velikoga Tina. Plan je najvažnije povijesne lokalitete povezati u kolajnu koja će jednog dana biti vrlo atraktivna turistima. Novac bi se osigurao iz fondova Europske unije uz preduvjet da se do 2020. riješe sva projektna dokumentacija i vlasnički odnosi. Gradska uprava posla se već ozbiljno prihvatila i ne sumnja da će sve biti dovršeno na vrijeme.
Zanimljivost Vrgoračke kolajne jest što će se u njoj naći čak dvije kule u kojima se rodio Tin Ujević.

Odgojio generacije Kipar Miro Vuco: Rušenje spomenika je rušenje kulturnog dobra

Tinov povratak u Vrgorac

Zvuči nemoguće, ali kad dođete u Vrgorac, uvjerite se sami. Na Dizdarevića (Kapetanovića) kuli još 1957. postavljena je spomen-ploča, rad akademske kiparice Marije Ujević, koja više od pola stoljeća svjedoči da je upravo unutar njezinih kamenih zidova 1891. mali Augustin Josip Ujević prvi put zaplakao. Međutim, samo 300-tinjak metara dalje, druga je kula, Cukarinovića, koju u narodu zovu Fratarska jer pripada fratrima, a i na njoj je, prije točno 20 godina, fra Ivan Jukić, tadašnji vrgorački fratar, postavio spomen-ploču na kojoj piše: “Kula u kojoj sam se ja rodio najprije je bila turska, zatim su u njoj stanovali fratri, Tin Ujević”. S obzirom na to da su to riječi samoga velikog Tina, za fra Ivana nema dvojbe da je jedina fratarska kula od svih pet kula u Vrgorcu, rodna kula Tina Ujevića, a u njoj se, uz franjevačku zbirku umjetnina, čuvaju brojne Tinove memorabilije, među kojima i križ s pjesnikova groba na Mirogoju.

Tin Ujević vratio se u Vrgorac, iz kojeg je otišao kao dječak 1896., tek jednom u životu, ali o njemu je često razmišljao i o svojem podrijetlu više puta pisao.
„…Rodio sam se 5. jula 1891. u Vrgorcu, selu Dalmatinske zagore koje je spadalo pod makarski kotar u turskoj kuli Cukarinovića. Ja sam se stvarno rodio u turskoj kuli napukloj od groma u šest sati izjutra, a mislim da je bila subotom. Inače se tih ljudi i prilika slabo sjećam…“ napisao je bard ne sluteći da će se i 127 godina nakon njegova rođenja pitanje točnog mjesta njegova rođenja i dalje postavljati.

Vrgorac: Grad s više očuvanih kula iz osmanlijskog razdoblja
1 / 17
Mile Erceg i Milka Beus

A to se pitanje otvorilo još za njegova života. U jednom drugom tekstu kaže: “Pisao sam jednom advokatu u Vrgorac koji mi je odgovorio da kula Cukarinovića još postoji, ali nije htio da dopusti da sam se tu rodio nego u drugoj kuli. Da ima ljudi koji me se vrlo dobro sjećaju iz djetinjstva, a da su još živa lica koja su me na rukama nosila. Zaleti se po neki putnik ili stranac u Vrgorac (direktor hotela, stručnjak za duhan), pa mi pričaju da sam se rodio u kući Miletića gdje je danas gostiona Miletić. Ja sam tu stanovao valjda pred odlazak iz Vrgorca, ali je ta kuća morala biti treća po redu u mom životu”, napisao je.

Sigurno je jedino da se rodio u kuli, a ne u kući što je samo po sebi neobično. Mali Tin rodio se dok je njegov otac Ivan Ujević, koji je bio učitelj, službovao u Vrgorcu, a kako nije mogao pronaći prikladan stan, obitelj je živjela u jednoj od ove dvije vrgoračke kule. 
Fra Ivan Jukić, iako već neko vrijeme nije u Vrgorcu, premješten je u Proložac, više od 20 godina nastoji dokazati da je to bilo baš u Cukarinovića kuli. Njemu je potpuno jasno i zbog čega je spomen-ploča Marije Ujević na drugoj, obližnjoj Dizdarevića kuli.??– Komunističke vlasti u to vrijeme nikada ne bi dopustile da se velikan poput Tina Ujevića rodio u kuli koja pripada fratrima – zaključak je fra Jukića. Tijekom 12 godina službovanja u Vrgorcu proučavao je bogatu povijest ovoga kraja i napisao knjigu “Vrgorski ljetopis”, a autor je i knjige “O Tinu, Gotovcu, Twainu i religijskom fenomenu”.

Sjećanje na Tina Ujevića OŽIVJELO SJEĆANJE Od 'Pule' do 'Blata' - baš kao i Ujević


Povijesna dvojba

U Cukarinovića kuli smo bili i o njoj pisali u vrijeme kad je fra Ivan na nju postavio ploču, a danas fratri više ne dopuštaju ulazak i fotografiranje. Kažu da zabranjuju konzervatori. Nasreću, na filmovima u svojoj arhivi naš je fotoreporter Ivo Čagalj pronašao fotografije križa s Tinova groba i ostalih predmeta vezanih za velikana koje fratri čuvaju.
I dok se još uvijek rijetki turisti i namjernici čude, povjesničari šute, a gradsku vlast Vrgorca, okupljenu oko gradonačelnika Ante Pranića, odnedavno i Mostova saborskog zastupnika, ta povijesna dvojba ne zabrinjava previše. Bitno da je Tin po rođenju njihov i da se sve vrgoračke kule obnove, a u kojoj se točno rodio, to prepuštaju stručnjacima.


– Što se tiče prijepora gdje je zapravo rođen Tin Ujević (službeno se vodi jedna kula, a fratri tvrde da je riječ o drugoj), Grad Vrgorac ne želi se određivati. Obje su kule zaštićeno kulturno dobro. Mi u projektu Vrgoračka kolajna planiramo obnoviti sve povijesne lokalitete u gradu, u što spadaju obje te kule, a gdje je on rođen, možemo samo pretpostavljati, nema nekih egzaktnih dokaza – kaže dogradonačelnik Mile Erceg. Tin je opisao da je kula u kojoj je rođen napukla od groma, Erceg kaže da su obje napukle, blizu su jedna drugoj i s obje puca pogled na Paklinu, o kojemu je pisao, i za sada o točnom mjestu rođenja hrvatskog pjesničkog barda možemo samo nagađati. Zbog toga u dogovoru s konzervatorima planiraju angažirati i povjesničare koji će pokušati dati znanstveno dokazani odgovor na ovo pitanje.


– Bitno je da se rodio u Vrgorcu, nebitno je je li u ovoj ili onoj kuli. Ipak, dva su natpisa zbunjujuća i ostavljaju pomalo neozbiljan dojam pa ćemo taj prijepor pokušati riješiti u suradnji s konzervatorima koji su uključeni u cijeli projekt. Neka struka odluči, što se nas tiče, svejedno je – poručuje Milka Beus, direktorica Poduzetničkog centra koji je ovih dana za Dizdarevića kulu, u kojoj se “službeno” rodio Tin Ujević, od Ministarstva kulture dobio 50.000 kuna za uređenje.
To nije velik novac, ali poslužit će.

Izložba Izloženi popisi nepodobnih, ali i Ujevićeve olovke i Nazorova britva

Obnova krova od kamena

Kula je trenutačno poprilično zapuštena, iako se svojedobno u njoj pokušalo otvoriti muzej. Danas se koristi za neke manifestacije u okviru kulturno-pjesničke manifestacije S Tinom u Vrgorcu, na platou ispred nje dodjeljuju se nagrade društva hrvatskih književnika, a u prizemlju i je suvenirnica. 


– Ima krov od kamenih ploča, vrlo rijedak i konzervatorima vrijedan, ali prokišnjava i vlaži pa zato ne možemo u kuli držati slike, knjige, dokumente i fotografije koje imamo. Pomoću novca koji smo dobili skinut ćemo postojeće kamene obloge i rekonstruirati popločenje ispred kule, napraviti sanitarni čvor i slično. Sve radimo u dogovoru s konzervatorskim odjelom. Na ovom mjestu trebao bi biti multimedijalni kulturni centar koji bi se koristio kao interpretacijski prostor, mala suvenirnica za posjetitelje i sl. Ideja je još u kosturu, ništa nije dokumentirano. Ovih dana imamo sastanke s konzervatorima. Dok smo razmišljali kako što bolje osmisliti ovu kulu i staviti je u turističku funkciju, odlučili smo se za ovaj ambiciozniji i veći projekt koji će u kolajnu povezati sve povijesne i kulturne destinacije koje imamo na području grada Vrgorca – kažu nam Erceg i Beus koji su nas dočekali u Vrgorcu i proveli nas kroz sve karike njihove buduće kolajne. 
Prva je, naravno, Dizdarevića kula, za koju će prvo pripremiti opsežnu projektnu dokumentaciju za obnovu koja će stajati oko 150.000 kuna.


– Projektnu dokumentaciju izrađujemo postupno za svih osam dijelova. Ove smo godine izradili projektnu dokumentaciju za park i biciklističku stazu put Pakline. Planiramo izradu dvije-tri dokumentacije godišnje pa ćemo do 2020. biti potpuno spremni za apliciranje sredstava. Riječ je o milijunskom iznosu – kaže Beus.


Na putu do kule Cukarinovića nalaze se Elezove kuće, gdje je živio posljednji vrgorački serdar Ivan Polić (1785. – 1851.), a u vrgoračkoj povijesti ostala je poznata jer je u travnju 1875. za posjeta Vrgorcu u njoj prenoćio austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. Tik do njih je Mumina kula (Kula Mumin age Atlagića), iz 16. st./17. st. One se već obnavljaju. Fratarska kula bila je vlasništvo begova Cukarinovića, a 1690. Mlečani su je darovali franjevcima za zasluge u borbi s Turcima. Tu je i Pakerova kula koja datira iz 17. stoljeća kada ju je izgradila imućna muslimanska obitelj Šabić, a po izgonu Turaka iz Vrgorca dodijeljena je legendarnom serdaru Vrgorca Radi Miletiću.

Tin Ujević Selska Selska cesta 116c U mom dnevnom boravku bila je Tinova spavaća soba

Korak po korak

U kolajni će biti i tvrđava Gradina (srednjovjekovni grad Vrgorac) koju je u prvoj polovici 15. st. sagradila vlastelinska obitelj Jurjevići Pavao i Katarina, kako bi čuvali i nadzirali posjede Gorske Župe kojom su gospodarili, a koja se prostirala na području današnjeg grada Vrgorca, zatim i kula Avala koja je štitila prilaz Gradini. Ambiciozan projekt obuhvaća i Kavu, zaravnjeni nagnuti plato na zapadnom ulazu u Vrgorac koji je 1929. sagrađen za potrebe akumulacije kišnice koju su Vrgorčani koristili za piće te Gradski park, zaštićeno kulturno dobro iz vremena austrougarske vladavine, završno s rudnikom bitumena „Paklina“ koji su nekad davno iskorištavali Mlečani, a potom Austro-Ugarska Monarhija kada su se od vrgoračkog bitumena gradile bečke ulice.


– Projekt je osmišljen tako da se naš grad povezivanjem svih znamenitosti i zaštićenih kulturnih dobara pretvori u jedinstveni „muzej na otvorenom“, gdje bi se na svakoj od točaka prezentirao dio vrgoračke kulturne i prirodne baštine. Posjetitelji bi tako gotovo na svakom uglu došli do lokacije s uređenim povijesno-kulturnim prostorom, a toliki obuhvat kulturne baštine nešto je na čemu bi nam mogli pozavidjeti i etablirani gradovi usmjereni na turizam povijesne i kulturne baštine. U 2017. prijavili smo financiranje izrade dvije natječajne dokumentacije, obnovu Gradskog parka i rekonstrukciju sportsko-rekreacijske staze Put Pakline. Legalizirali smo objekte u sklopu rudnika Pakline i napravili idejno rješenje uređenja Gradskog parka. Upisali smo vlasništvo na Gradinu i ishodili uporabne dozvole pojedinih kula. Načelno smo dogovorili otkup Muminove kule, a Elezove se kuće obnavljaju. Ukupno imamo osigurano oko 500.000 kn i novih 300.000 kn u odobravanju za obnovu kulturne i prirodne baštine u 2018. – kaže Ante Pranić, vrgorački gradonačelnik, i dodaje da je puno rada pred njima, ali idu korak po korak.

Projekt Poduzetnički centar Vrgorac prijavit će projekt na poziv Europskog fonda za regionalni razvoj. No prije definiranja projekta svjesni su u Gradu Vrgorcu da će morati riješiti povijesno nesuglasje koja je rodna kula Tina Ujevića, Dizdarevića ili Cukarinovića. Ne mogu dvije karike u kolajni biti rodne kuće čovjeka koji se ipak rodio samo jednom, ma koliko velik bio.

zrinski Ritam grada Koliko malo znamo o našim velikanima kao običnim ljudima? arsen dedić Dedićevo djelo u stihu i glazbi Otišao je umjetnik usađen u sve pore života kakvog nismo imali od Krleže i Marinkovića 24.06.2015., Split - Preuredjen hotel Park s pet zvjezdica ocekuje skoro otvorenje. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL splitski Park U hotel u kojemu su gostovali Tito i Ujević uložili 10 milijuna €
OSVOJITE MAKEOVER
Žudite za promjenom? Prijavite se na naš makeover i osvojite CCC cipele i torbicu

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.