Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Više od stotinu godina lider u proizvodnji čokolada, keksa i bombona

Kraš godišnje proizvede oko 35 tisuća tona raznovrsnih slastica
29. rujna 2019. u 12:00 2 komentara 425 prikaza
bajadera
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/16

Najstariju čokoladu arheolozi su pronašli u posudama Olmeka, naroda koji je u Srednjoj Americi živio između 1500. i 500. prije Krista, starima 2600 godina. Olmeci su čokoladu uživali kao gust, pjenušav napitak koji je astečki car Montezuma II. navodno nazvao „božanskim“.

Kraš JAGMA ZA UDJELOM Otkrivena tajna kupnje dionica Kraša: Šaranović kupuje za fond MID Europa!

Danas znamo da uživanje čokolade dovodi organizam do naglog povećanja razine endorfina, „enzima ugode“ bliskog opijatima, koji se luči i prilikom tjelesnog vježbanja, ali, kako kažu enciklopedije, i „tijekom intimnog odnosa“. A kako je proizvođač čokolade te osjećaja sreće i zadovoljstva koji ona stvara upravo zagrebački Kraš, prehrambena industrija d.d., bilo je samo pitanje vremena kad će za njegovim dionicama nastati jagma. I jagma se dogodila: graf cijene Kraševih dionica na Zagrebačkoj burzi nakon višegodišnje stagnacije u posljednja dva tjedna poletio je uvis, sa 380 na 900 kuna. Jedan od vodećih hrvatskih brendova konačno je potvrdu svoje vrijednosti počeo dobivati i na suvremenom hrvatskom tržištu kapitala.

zagrebačka burza PRODANO SVEGA 7556 DIONICA Promet dionicama Kraša šest puta manji u odnosu na četvrtak

Strelovit razvoj

A priča o Kraševu nastanku i rastu započela je još prije stotinu i 17 godina, u vrijeme cara Franje Josipa I., kada su zagrebački trgovci Slavoljub Deutsch i Julije König u Kurelčevoj ulici pokrenuli zanatsku radionicu za proizvodnju keksa i bombona. Već 1911. Deutsch i König dali su podići novu zgradu u Baroševoj ulici, danas Branimirovoj broj 11, pa je tako, kako stoji u službenoj Kraševoj povijesti, „s Königovim znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica te s Deutschovim kapitalom nastala tvornica Union i započeo je s radom prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi“. Dvije godine poslije Union je postao i kraljevski dvorski dobavljač za Beč i Budim.

U desetljeću koje je uslijedilo, i osječka je Karolina, od 2011. članica Kraš grupe, od mlina pšenice izrasla u tvornicu za proizvodnju keksa i vafla, a na zagrebačkoj Savskoj cesti i tvrtka Bizjak pokrenula je proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. „Tijekom godina Union se povezivao s ostalim proizvođačima slastica tog doba“, podsjećaju u Krašu, „pa se postupno razvila ujedinjena proizvodnja bogatog asortimana raznovrsnih proizvoda, što je zadržano i do danas.“ Sam Union je započeo s proizvodnjom mekanih karamela i deserta, a nastao je i prvi nougat, iz kojega se kasnije razvila naširoko proslavljena Bajadera.

Radnici u pogonu tvornice slatkiša Kraš | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Unionov razvoj bio je očito strelovit: u 30-im godinama osuvremenio je pogon čokolade i nabavio nove strojeve za proizvodnju bombona „505 sa crtom“. Rađao se i marketing kakvog danas poznajemo: dječji pisac Ratko Zvrko, tada još učenik, smislio je i danas popularni slogan „bilo kuda, Ki-ki svuda“. Nacistička invazija na Hrvatsku i uspostava NDH 1941. grubo je zaustavila taj uzlet. Prema Židovskom biografskom leksikonu, Julije König bio je uhićen skupa s četrdesetak drugih zagrebačkih uglednih i imućnih Židova, no čini se da je uspio izbjeći iz Zagreba i njegova daljnja sudbina nije poznata. Zna se samo da je njegova supruga Julija nakon rata živjela u Kanadi. Slavoljub Deutsch i njegova supruga Serafina 1942. ili 1943. uhićeni su i deportirani, najvjerojatnije u Auschwitz.

Milan Ivkošić Što u Hrvatskoj nisu pokupovali moćnici EU, kupuju Srbi

Union je nastavio s radom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata, štoviše, za robnu kuću Nama počeo je proizvoditi čokoladu od 100 grama koja se smatra prvom robnom markom na našim prostorima. Desetak godina nakon rata komunističke su vlasti ujedinile tvornicu Union s tvornicom Bizjak i još nekoliko manjih proizvođača u jedinstveno poduzeće. Kako je bio običaj u to vrijeme, tvornica je dobila novo ime po komunistu, sindikalnom aktivistu i narodnom heroju SFRJ koji je u listopadu 1941. u Karlovcu poginuo u uličnoj borbi s ustašama, Josipu Krašu.

Radnici u pogonu tvornice slatkiša Kraš | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Član najviših rukovodnih tijela Komunističke partije Hrvatske i Jugoslavije, organizator antifašističke borbe na Banovini, Kordunu, Gorskom kotaru i Primorju, s industrijom slastica nije imao nikakve osobite veze, osim što je 1920-ih u Zagrebu, kako piše Wikipedia, bio član uprave Sindikata prehrambenih radnika, no i pod njegovim imenom tvornica je zabilježila izvanredan razvoj i rast. Za početak, u njemu se 1954. rodila „kraljica među desertima, koja u sebi spaja orijentalnu raskoš okusa i vrhunsko umijeće pripravljanja slastica, svima poznata i omiljena“ – Bajadera.

Radnici u pogonu tvornice slatkiša Kraš | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Ekonomski gledano Bajadera se može usporediti s ostalim vrhunskim dostignućima hrvatskog znanstvenog i tehnološkog razvoja u razdoblju planske privrede, Podravkinom Vegetom, Plivinim Sumamedom, Končarovim generatorima ili Uljanikovom serijom tankera za Bergesena. Rezultat je originalne, tajne i zaštićene Kraševe recepture, posebnog načina izrade i visokokvalitetnih sastojaka strogo kontroliranog podrijetla, finih lješnjaka i badema, oplemenjenog kakao maslaca i kakao mase. Ta, kako tvrde u Krašu jedinstvena pralina, i nakon više od 60 godina zadržala je svoj izvorni okus i recepturu s početka prošlog stoljeća. Bajadera je „kraljica Kraševog asortimana, zaštitni znak Kraševe tradicije i kvalitete, originalna poslastica kakvu u ponudi imaju samo vrhunski svjetski proizvođači“.

Kraš mislav šimatović Nemoralna ponuda srpskog tajkuna znači da želi više od Kraša

Pedesetih godina prošlog stoljeća Kraš je Unionovu proizvodnju tankih čokoladica u sklopu dječjeg edukativnog asortimana nastavio sa Životinjskim carstvom. U Hrvatskoj vjerojatno nema ni djeteta ni odrasle osobe koja nije skupljala i u albume lijepila sličice životinja i tako stjecala prva saznanja o životinjskome svijetu. Potkraj desetljeća rodila se i „miljenica obitelji“ – Domaćica. To čokoladirano čajno pecivo postalo je jedan od zaštitnih znakova i nositelja Kraševa imidža pa je u istraživanju tvrtke Valicon, koja mjeri snagu brendova u regiji, i 2016., u Hrvatskoj zauzela visoko osmo mjesto.

Radnici u pogonu tvornice slatkiša Kraš | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Početkom šezdesetih Kraš je već obilježio i 50. godišnjicu početka proizvodnje, no tada ga je pogodila katastrofa: 1964. velika je poplava Save uništila njegove stare proizvodne pogone pa su na zagrebačkim Ravnicama podignuti novi, u kojima je proizvodnja keksa i vafla nastavljena na novim, modernim strojevima. Od tog trenutka Kraš je svoju bogatu tradiciju proizvodnje razvijao u skladu s poslovnom filozofijom temeljenom na vrhunskoj kvaliteti proizvoda, bogatstvu asortimana i suvremenim tehnologijama.

Kraš OTKRIVEN TAJNI KUPAC Danima se krio: Srpski kralj papira za Kraš ‘iskrcao’ najmanje 100 milijuna kuna

Uz bok Bajadere, svrstala se tako i Griotte, desert koji u svom čokoladnom plaštu skriva svježu mediteransku višnju konzerviranu u finom alkoholu, što joj daje sočnost, a Griotti originalan, prepoznatljiv okus. I Napolitanke, vrhunska kombinacija prhkih vafli listova i raznovrsnih ukusnih krema, postale su sinonim za cijelu kategoriju Kraševih proizvoda.

Krašovi proizvodi | Autor : Borna Filic/Pixsell Foto: Borna Filic/Pixsell

Slom centralnoplanske privrede u središnjoj i istočnoj Europi i raspad Jugoslavije Kraš je dočekao kao „suvremena i tržišno orijentirana tvrtka kakvu poznajemo danas“, a onda je, početkom 1990-ih uslijedila i pretvorba „društvenog“ u kapital poznatih vlasnika, u početku države, a zatim i u privatni kapital hrvatskih i inozemnih dioničara i ulagača. Privatizaciju je Kraš dočekao sa 5104 stalno zaposlena (3578 u zemlji, ostali u inozemstvu u vlasnički povezanim poduzećima), a vrijednost mu je konačno procijenjena na 135,8 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Bio je jedno od rijetkih hrvatskih poduzeća za čiju je pretvorbu Državna revizija puno godina poslije ocijenila da je bila „u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća“.

Kraš POMAMA ZA DIONICAMA Tajnoviti kupac dionica Kraša je srpski kralj papira? Kvari planove braći Pivac

Sinonim za uspjeh

Od 1994., godine u kojoj su se poslovni rezultati prvi put u Hrvatskoj počeli izražavati u kunama, pa do početka novog milenija 2001. Kraš je svoje ukupne prihode povećao sa 587 na 737 milijuna kuna, a vrijednost dugotrajne imovine sa 467,5 na 640 milijuna kuna, i svih je godina poslovao s dobiti i zajednici plaćalo vrlo solidan porez na dobit. U poslovnim krugovima Kraš je postao sinonim za uspješno radničko dioničarstvo budući da su njegovi zaposlenici i prije zaposleni preko svog Kraš – ESOP dioničkog društva kolektivno kupili i do danas zadržali 18,45 posto kapitala svoje kompanije. No, vratimo se čokoladi...

Proizvodnja čokolada i deserta, koji su do današnjih dana ostali najznačajniji dio i ponos njegova asortimana, počela je u Krašu još dvadesetih godina prošlog stoljeća, dok se tvornica zvala Union. No veliki uzlet doživjela je sredinom 1990-ih kada su sve Kraševe čokolade ujedinjene pod brendom Dorina. Malo je koja hrvatska kompanija, naime, u posljednjih 20 godina pokrenula neki svoj važniji brend, a Dorina čokolada je, ističu u Krašu, „gotovo jedina koja je dosegnula ovakvu razinu prepoznatljivosti“.

Krašovi proizvodi | Autor : Borna Filic/Pixsell Foto: Borna Filic/Pixsell

U davna vremena, naime, čokolada se izrađivala od nekoliko vrsta kakao zrna, a recepture su bile strogo čuvana tajna. Stari majstori konditori ubrzo su nakon početka proizvodnje razvili cijelu paletu čokolada, koja je, uz Kraševu mliječnu čokoladu i čokoladu s lješnjacima, obuhvaćala punjene i krem-čokolade različitih aroma. Dorina je tu tradiciju ujedinila i uskladila sa zahtjevima i očekivanjima suvremenih potrošača. Devedesete su sladokuscima, osobito mlađima, donijele i Bananka, Kraševu čokoladiranu bananu koja je vrlo brzo osvojila tržište. Na samom kraju posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća, Kraš je svu proizvodnju, do tada „razbacanu“ po Zagrebu, ujedinio na jednom mjestu, zagrebačkim Ravnicama.

U novom mileniju, 2003. godine, član Kraševe poslovne obitelji postao je i najveći proizvođač keksa i vafla u Bosni i Hercegovini, tvrtka Mira a.d., a 2007., 55 godina nakon što je u najstrožem središtu Zagreba, u Ilici 15, otvorio svoju prvu Bonbonnieru, Kraš je otvorio i svoj prvi Choco bar, mjesto gdje se mogu kušati jedinstveni čokoladni kokteli, vrhunske ručno rađene praline i ostale čokoladne delicije. Najnoviji Krašev iskorak prema ljubiteljima čokolada i slastica je ekopark Krašograd pokraj Bratine, uz autocestu Zagreb – Karlovac. Prostire se na 422 hektara i sagrađen je prema najvišim ekološkim standardima i pravilima održivog razvoja. Uz brojne sadržaje djeci pruža mogućnost upoznavanja s raznovrsnim pripadnicima životinjskog carstva...

Radnici u pogonu tvornice slatkiša Kraš | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Kad je prije godinu dana na Redovito tržište Zagrebačke burze uvrštavao 125.000 novih dionica, Kraš se potencijalnim kupcima mogao ponosno predstaviti kao jedan od vodećih proizvođača konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi, s godišnjom proizvodnjom od oko 35.000 tona raznovrsnih proizvoda vrijednih na tržištu više od milijarde kuna, s ukupnom imovinom vrijednom milijardu i 145 milijuna kuna te dobiti u 2017. od 39 milijuna kuna. Uz solidne i stabilne stope rasta i uz izvoz tek nešto manji od polovine ukupne proizvodnje, nije neobično da posljednjih tjedana bilježi i skokovit rast vrijednosti svojih dionica, i pravih i metaforičnih.

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • prajdali100:

    Zato je nestašni Nebojša krenuo da se osladi.

  • iluustrator:

    kako to više od godina sto....a ja misliJo da prije maršala nije bilo čokolade..uf uf