Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Troškovi pandemije golemi su, ali poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja neće biti'

Polovica odrasle populacije bit će procijepljena do ljeta, ali epidemioloških mjera nećemo se tako skoro riješiti, govori
27. veljače 2021. u 17:39 22 komentara 4240 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Prof. dr. Vili Beroš godinu je dana ministar zdravstva, jednako koliko traje i pandemija koronavirusa, zbog čega će zasigurno ostati zapamćen kao “COVID ministar”.

cjepivo 'Naši su podaci recentni' Različiti podaci: Je li Hrvatska utrošila 60,8 ili 81,8 posto isporučenih doza?

U ovom intervjuu zanimalo nas je prvenstveno kada ćemo biti procijepljeni, pitali smo ga kako nakon pandemijske godine vidi reformu zdravstvenog sustava te kada će donijeti novi Zakon o pobačaju. Ministar nam je odgovorio e-mailom.

Pandemija koronavirusa traje godinu dana, praktički jednako toliko ste i ministar zdravstva. Bilo je uspona i padova, kako gledate na sve što se događalo u ovoj nezapamćenoj zdravstvenoj krizi?

Najviše me se dojmilo kako se zdravstveni sustav brzo prilagodio novonastaloj situaciji i tijekom epidemije kontinuirano mijenjao kako bi odgovorio na sve izazove nove bolesti. Govorimo o sustavu za koji postoji percepcija javnosti da je trom i nedovoljno učinkovit. Držim da je epidemija bila test koji je hrvatski zdravstveni sustav uspješno prošao. Velika je tu zasluga medicinskih i drugih djelatnika u sustavu, ali i građana koji su s punim povjerenjem reagirali na epidemiološke upute i propisane mjere.

Što smatrate svojim najboljim potezom, a što biste sada učinili drukčije?

Nije važno što ja mislim. Prepustit ću građanima Hrvatske da prosuđuju o mojem radu. Moj je mandat počeo “koronično” i možda sam na trenutke bio zavidan prethodnicima koji su koliko-toliko imali normalnu situaciju za svoje djelovanje. Krizni plan bolnica, uspostavljanje primarno respiracijsko-intenzivističkih centara kao i sekundarnih i tercijarnih centara pokazali su svu snagu naše struke, medicinskog kadra i organizacije. Isto se pokazalo i u slučaju razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Evakuacija pacijenata sisačke bolnice u druge centre obavljena je u rekordnom roku. Čak su neki stručnjaci za krizna stanja primijetili da smo u tom trenutku pokazali najbolju razinu odgovornosti, uigranosti i usklađenosti djelovanja. Međutim, titula “COVID ministar” ne odgovara realnosti. Gledajući godinu koja je iza nas i uspoređujući učinjeno u Hrvatskoj i drugim zemljama u našem okruženju i šire, mogu s ponosom istaknuti da smo među uspješnijim zemljama koje razinu zaraze drže pod kontrolom, a bavili smo se i drugim temama. Riješeno je za ubuduće pitanje obračuna prekovremenih sati, usvojen je nacionalni strateški okvir borbe protiv raka, usvojen je petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja, međuresorno se dovršava koncept revitalizacije Imunološkog zavoda, uspostavljene su e-uputnice, radi se na uspostavi hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama i drugo.

FILE PHOTO: Hospital operations during COVID-19 pandemic in Nachod SITUACIJA IZMIČE KONTROLI Češka ima blizu 20.000 umrlih, bolnički sustav prenapregnut: 'Približavamo se katastrofi'

Hoće li nam COVID-19 postati sastavni dio života ili ćemo u dogledno vrijeme ipak izaći iz te krize?

O dugoročnim trendovima nezahvalno je davati prognoze, pogotovo kada se radi o novim bolestima kao što je COVID-19, no moguće je da će u budućnosti i dalje postojati mjere kako bi ta bolest bila pod kontrolom. Ipak, cijepljenje protiv COVID-19 daje nadu u postupan, ali siguran izlazak iz ove epidemije.

U kojem je statusu KB Dubrava, dokad će ostati COVID bolnica i što će s njom biti poslije?

KB Dubrava je naročito u drugom valu epidemije imala središnju ulogu u zbrinjavanju teško oboljelih pacijenata od COVID-19. Bolnica je u jesen 2020. sve svoje kapacitete potpuno prilagodila za liječenje COVID-19, uz znatnu pomoć drugih zagrebačkih bolnica, čiji su medicinski djelatnici mjesecima sudjelovali u radu ustanove. Nastavi li se trend smanjenja broja pacijenata u KB-u Dubrava sadašnjim tempom, vrlo brzo će se djelatnosti bolnice vratiti u redovit rad. Smatram da su dosadašnji rezultati rada KB-a Dubrava dokaz da možemo i ubuduće ozbiljno računati na njezinu vrhunsku zdravstvenu zaštitu, pa možda i proširiti njezino djelovanje. Zasad je to na razini mojih promišljanja.

Plan cijepljenja kasni zbog zastoja u isporuci cjepiva, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u EU, proizvođači se pravdaju teškoćama u proizvodnji. Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prozvao je bogate zemlje da potkopavaju sustav raspodjele cjepiva, a hrvatski premijer više je puta kazao da je cjepivo kidnapirano. Što se doista dogodilo s cjepivom, zašto kasne isporuke i kada ćemo ih i kako nadoknaditi?

Potražnja za cjepivom je velika i, nažalost, ima odstupanja od planova i dogovora distribucije. Republika Hrvatska u suradnji s Europskom komisijom i drugim državama članicama EU sustavno traži dosljedno pridržavanje isporuka cjepiva kako bi se što prije procijepilo što više građana. Ohrabruje dolazak većih količina cjepiva u sljedećim tjednima koje će nas približiti cilju da do ljeta procijepimo što više građana, po mogućnosti polovicu odraslih osoba. Još jedan korak bliže procjepljivanju nacije učinit ćemo pokretanjem sustava za prijavljivanje građana za cijepljenje. Taj sustav omogućit će svim građanima Hrvatske prijavljivanje za cijepljenje na jedan od njima najprihvatljivijih načina. Moći će to učiniti kod svog obiteljskog liječnika, telefonskim pozivom ili izravnim upisom preko mrežne stranice i uskoro putem aplikacije e-Građanin. Također, omogućuje nam da u svakom trenutku imamo pregled stanja cijepljenja, od broja zainteresiranih do naručenih za cijepljenje. Tako možemo uspješno upravljati procesom iskazivanja interesa i naručivanja na cijepljenje te izbjegavati nedorečenosti koje smo imali u početnoj fazi. Liječnici obiteljske medicine i županijski zavodi za javno zdravstvo imaju vrlo važne uloge u organizaciji i provođenju cijepljenja na područjima svojeg djelovanja, pa tako i u prihvaćanju i korištenju ove digitalne platforme. Iskreno im se zahvaljujem na dosadašnjim naporima i što su preuzeli velik dio odgovornosti kako bismo uspješno startali s drugom fazom cijepljenja.

S kolikom će procijepljenošću Hrvatska dočekati ljeto? Kada možemo očekivati procijepljenost od 70%?

Ljeto se nadamo dočekati s 50% procijepljene populacije. Dodatno će zaštitu imati i dio onih koji su preboljeli bolest, tako da će udio populacije s prisutnom zaštitom od oboljenja biti i veći. Slijedi nam razdoblje kada će klimatski uvjeti pogodovati smanjenom širenju bolesti, no nikako ne smijemo zaboraviti na provođenje svih epidemioloških mjera, a ovisno o epidemiološkoj situaciji i daljnjih dodatnih ograničenja. Kolektivna odgovornost i cijepljenje protiv COVID-19 jedina je karta za uspješan ulazak u ljetnu sezonu.
Kakav je zapravo interes za cijepljenje u Hrvatskoj? Drago mi je što smo došli u situaciju da se traži doza više. Jedan od razloga za to jest to što su stigle manje količine cjepiva od dogovorenih, ali je sigurno prisutan i velik interes i povjerenje građana. Od ukupno dosad zaprimljenih 251.070 doza cjepiva, od 27. prosinca 2020. do 23. veljače 2021. ukupno je utrošeno 184.076 doza cjepiva, što je 73,3% od ukupno zaprimljenih doza cjepiva. Ukupno je cijepljena 125.771 osoba, od toga je 58.305 osoba cijepljeno s dvije doze pa je za njih cijepljenje završeno, a 67.466 osoba cijepljeno je jednom dozom. Intenziviranjem cijepljenja optimistično gledamo na daljnji tijek provedbe plana i programa cijepljenja.

Zašto mnogi odbijaju AstraZenecino cjepivo i koliko je to opravdano?

Odbijanje nikako nije opravdano jer su sva cjepiva u svim dosadašnjim praćenjima i istraživanjima dokazana kao sigurna, a što je najvažnije – 100% štite od teških oblika bolesti i smrtnih ishoda. Kada bismo morali birati između hunjavice i smrtnog ishoda, siguran sam da bismo svi odabrali prvo. Upravo je to kontekst u koji se treba staviti dilema nekih starijih građana prema cjepivu tvrtke AstraZeneca. Isto tako, novija istraživanja ukazuju i na mogući viši stupanj zaštite no što je to u primarnim istraživanjima bilo utvrđeno.

BioNTech addresses the media after EMA's approval of its COVID-19 vaccine RAZVILI CJEPIVO U NAJKRAĆEM ROKU Njemačka će osnivače BioNtTecha odlikovati zbog razvitka cjepiva

Koliko je izgledna upotreba ruskog cjepiva u Hrvatskoj? Je li izgledniji interventni uvoz ili ćemo čekati EU?

“Rusko“ cjepivo, da bi bilo odobreno u Hrvatskoj, mora osigurati dokaze da su prethodno navedeni standardi kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti zadovoljeni. Bez osiguranih dokaza o sigurnosti, ne bi bilo uputno proizvod stavljati na tržište i to je trenutačno najveći nedostatak navedenog cjepiva. Način uvoza mogao bi se tek razmatrati nakon rješavanja ove prve faze. No, to nas ne sprečava da istodobno razgovaramo o mogućnostima dodanih količina sa svim proizvođačima čije je cjepivo odobreno u EU, ali isto tako i s drugim proizvođačima cjepiva koji su u fazi ishođenja dozvola Europske agencije za lijekove.

Ima li ikakvih prijava nakon očitovanja o prekorednom cijepljenju koja ste tražili?

Bilo bi mi draže da govorimo o početku druge faze cijepljenja protiv COVID-19 i masovnom cijepljenju, ali razumijem interes javnosti i medija jer živimo u vremenima kada je loša vijest – dobra vijest, pa ću reći ono što sam više puta ponovio. Dosad smo primili sva izvješća zdravstvenih ustanova i Stručno povjerenstvo analizira prikupljene podatke. Uoče li se odstupanja, Ministarstvo će poslati inspekciju u one zdravstvene ustanove gdje se to uoči. Ako se uoče propusti i nepoštivanje prioriteta, utvrdit će se razina odgovornosti. U cijeli proces uključit će se, po potrebi, i Hrvatska liječnička komora da ocijeni rad svojih članova, odnosno procijeni je li bilo stručnih propusta ili kršenja Kodeksa medicinske etike i deontologije.

Rekli ste da je prekorednog cijepljenja mlađih i zdravih osoba bilo malo, da nema stručne pogreške već je tu posrijedi samo moralna odgovornost. Ima li sankcija za moralnu odgovornost ili je ona relativna i dopuštena?

Liječnik za kojeg se utvrdi da je povrijedio Kodeks medicinske etike i deontologije disciplinski je odgovoran te odgovara pred disciplinskim tijelima Komore, odnosno Časnim sudom i Visokim časnim sudom. Za lakše disciplinske povrede liječniku se mogu izreći mjere kao što su opomena ili novčana kazna, dok se za teže disciplinske povrede liječniku mogu izreći disciplinske mjere kao što su ukor, javni ukor, novčana kazna, ali također privremeno ili trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad.

Do kakvih je rezultata došla inspekcija u OB-u Dubrovnik?

Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva u Općoj bolnici Dubrovnik u postupku je obavljanja zdravstveno-inspekcijskog nadzora u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovisno o utvrđenim činjenicama, poduzet će se odgovarajuće i propisane mjere o kojima ću izvijestiti javnost.

Pandemija je potpuno zasjenila ostale aspekte zdravstva. Mnogi ljudi odgađaju odlaske liječniku, liječnici upozoravaju da je manje novodijagnosticiranih bolesti. Broj zahvata znatno je smanjen. Koju ćemo cijenu pandemije platiti mimo COVID-19 i kako sve to nadoknaditi?

Dubinskim analizama lista čekanja izvršenim u zadnjem tromjesečju 2020., uz detektirani pad broja pacijenata koji su zbog epidemije propuštali svoje termine, dobili smo vrlo znakovite podatke po djelatnostima. Recimo, životno važne djelatnosti poput onkologije, kardiologije i ostalih područja neznatno su povećale liste čekanja, odnosno njihov operativni pogon je ipak očuvan. S druge strane, djelatnosti s kojima „možemo, ali otežano živjeti“ poput fizikalne terapije, dentalne medicine i oftalmologije doživjele su najveći pad. Dakle, svi pacijenti s akutnim bolestima i sva hitna stanja su zbrinuta te se redovito provodi neodgodiva zdravstvena zaštita, kao što su hemodijaliza i onkološka terapija. Sve to potkrepljuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji navode da je u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti broj manji za 23% u 2020. godini u odnosu na 2019. Najveći je pad, više od 30%, u djelatnostima dentalne medicine koja se provodi u bolnicama te djelatnostima fizikalne medicine i rehabilitacije, maksilofacijalne kirurgije i dermatologije. Izvršenje u djelatnosti onkologije i radioterapije manje je za samo 1%, a u djelatnosti medicinske mikrobiologije s parazitologijom broj slučajeva veći je za 23%.

Pula: Policijsko vozilo ispred Opće bolnice OD PONEDJELJKA Ukidaju se posjeti u pulskoj Općoj bolnici

Neki dan odali ste priznanje psiholozima i psihijatrima zbog angažiranja u pandemiji. Imate li kakav sustavni plan za očuvanje mentalnog zdravlja nacije nakon katastrofa koje su zadesile stanovništvo Hrvatske, pandemija i potresi, jer izvjesno je da nas čekaju teške dugoročne posljedice?

Epidemija koronavirusa i potresi u Zagrebu i na Banovini dobro su uzdrmali našu sigurnost i temelje našeg načina življenja. Treba imati na umu da već godinu dana živimo u takvim posebnim uvjetima. To je trauma visokog intenziteta kroz koju su sve kategorije ljudi prošle i dalje prolaze. Svi ti izazovi odrazili su se na psihičko zdravlje nacije. Svjesni velike potrebe za psihološkom i psihijatrijskom podrškom na prostorima pogođenim potresom, formirali smo mobilne timove za psihološku i psihijatrijsku podršku koji djeluju na području gradova Sisak, Petrinja i Glina, a s obzirom na veliko područje koje je potrebno obuhvatiti, Krizni stožer Ministarstva zdravstva organizirao je glavne koordinatore preko kojih se pruža stručna pomoć pojedinom području. Isto tako, kontinuiramo pružamo pomoć zdravstvenim djelatnicima na COVID i drugim odjelima te besplatnim telefonskim linijama i savjetovalištima. Međutim, sve su to operativni koraci. Naš je dugoročni plan Nacrt Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2021.–2030. Njegova glavna namjena je preorijentirati sustav zaštite mentalnog zdravlja u smislu bolje i jače povezanosti među različitim službama i korisnicima  osnivanjem multidisciplinarnih mobilnih timova kako bi se osigurala rana intervencija i brži oporavak psihički oboljelih.

U kojoj fazi je prijedlog reforme sustava zdravstva? Očekivalo se još jesenas da ćete ga predstaviti...

Pandemija COVID-19 zahtijevala je od svih nas potpuno promišljanje na koji način djelovati i prilagoditi zdravstveni sustav. U tom pogledu pitanje reforme zdravstva i načina na koji bi sustav zdravstva ubuduće trebao izgledati uvelike se razlikuje od prijašnjih promišljanja mojih prethodnika. U tom pogledu dobra mreža zdravstvene infrastrukture se sada ne promatra kao nedostatak, već kao značajna prednost pred drugim državama koje izdvajaju i znatno više za zdravstvenu zaštitu. Na temelju prijašnjih pokušaja reforme svjesni smo da se sustav cjelovite reforme ne može dogoditi preko noći, već s novim saznanjima pristupamo promišljeno i zajedno s drugim dionicima, prije svega s Ministarstvom financija, zajednički radimo za postizanje financijske održivosti zdravstvenog sustava.

Znači li to da spajanja bolnica neće biti?

Epidemija koronavirusa, osim što nam je dala brojne izazove, pružila nam je priliku da pokažemo koliko zdravstveni sustav može biti fleksibilan i učinkovit kroz krizni plan bolnica. Na osnovi tog iskustva ne težimo tome da se vratimo na “staro normalno” već da nastavimo unapređivati funkcionalnost zdravstva. Moram naglasiti da su pitanje nastavka projekta funkcionalne integracije i ukidanja bolnica dva različita pojma. Spajanje bolnica ne znači ukidanje zdravstvene infrastrukture, već provedbu mjera integracije prema kojima se organizacija rada, postupaka nabave, upravljanja, financiranja i općenito provedbe zdravstvene zaštite stanovništva organizira tako da se istim resursima sinergijski postižu znatno veći učinci. Tako se, primjerice, znatna sredstva mogu uštedjeti prekovremenim radom, istovrsnim djelatnostima kao i nezdravstvenim uslugama.

Sastanak Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak školske godine CJEPIVO ASTRAZENECE Zamjenica ravnatelja HZJZ-a: Cjepivo nije uzrok smrti

Koja pitanja treba prva rješavati reformom?

Svjedoci smo da su prihodi naših bolnica koje su na prvoj liniji obrane od COVID-19, zbog nedovoljnog izdvajanja za zdravstvo u prosjeku jednaki ili čak i viši od troškova plaća zaposlenih. I to je osnovni razlog zašto se stvaraju dugovi. Nekoliko puta naglašavali smo da je, prema podacima EUROSTAT-a, izdvajanje Republike Hrvatske za zdravstvo 861 euro po stanovniku ili 6,8% BDP-a, a u EU prosjek iznosi 3100 € ili 9,9% BDP-a. Slovenija izdvaja 1830 € po stanovniku, više nego dvostruko od RH, a Italija 2533 € odnosno triput više od Hrvatske. Stoga se pitanje povećanja izdvajanja za zdravstvo, neovisno iz kojih izvora, svakako stavlja u primarni fokus.

Izdvajanja u RH manja su po stanovniku nego u EU, ali u Hrvatskoj za zdravstvo plaća tek svaki treći građanin, i to na plaću nije mali iznos. Na koji način mislite povećati prihode zdravstva? Planirate li dirati u dopunsko osiguranje?

Itekako smo svjesni financijskog opterećenja hrvatskih građana i izazova s kojima se svakodnevno suočavaju. Kada postojećim izazovima pridodate pandemiju COVID-19, potrese i sve ostale negativne posljedice koje su se odrazile na sve razine društva, vjerujem da je to za mnoge kap koja je prelila čašu. Vlada Republike Hrvatske aktivno promišlja kako olakšati građanima ovo izuzetno izazovno razdoblje te donosi u datom trenutku najbolje moguće odluke za njihovo rasterećenje. Upravo zbog toga dodatno fiskalno opterećenje građana nije na stolu te se traži prostor za povećanje proračunskog izdvajanja sa svim relevantnim dionicima na razini Vlade.

Dugovi u zdravstvu gomilaju se godinama, kada će se ta praksa promijeniti i kako?

Pet je ključnih razloga za porast i problematiku dugovanja: nedovoljno financijsko izdvajanje za zdravstvo i porast plaća u zdravstvu, porast prava pacijenata, demografska struktura stanovništva, razvoj medicinske tehnologije i novih modela liječenja i lijekova te pandemija COVID-19. Uz već spomenuto nedovoljno financijsko izdvajanje po stanovniku, moramo istaknuti da je trošak plaća u zdravstvenim ustanovama porastao u prosjeku za 24% u zadnje četiri godine. Prava pacijenata zadnjih 10 godina su se samo povećavala, dok je financijski doprinos, primjerice u obliku dopunskog osiguranja, zadnjih osam godina nepromijenjen, 70 kn mjesečno, ili čak i smanjen. Također morate znati da samo 1/3 osigurane populacije plaća doprinose te da imamo nepovoljnu demografsku strukturu koja također negativno utječe na zdravstvenu financijsku bilancu. Kao Vlada smo svjesni socijalne osjetljivosti povećanja bilo kojih dodatnih fiskalnih davanja, no moramo biti svjesni da trošak zdravstva košta i da ga netko mora podmiriti. Vjerujem da će Vlada i Ministarstvo financija pronaći izvor dodatnog izdvajanja za zdravstvo.

podravka USPJEŠNO POSLOVANJE Unatoč krizi uzrokovanoj koronavirusom Grupa Podravka sačuvala stabilnost i ostvarila rast

Rok Ustavnog suda za donošenje novog Zakona o pobačaju davno je prošao, namjeravate li donijeti taj zakon?

Ministarstvo zdravstva provodi aktivnosti vezane za pripremu izrade novog zakonskog prijedloga i iznalaženje suvremenih zakonskih rješenja za to kompleksno područje, odnosno utvrđuje zakonske kriterije i iskustva država EU koji se odnose na pravo prekida trudnoće. Za reguliranje navedene materije potreban je multidisciplinarni pristup i provedba široke javne rasprave u kojoj bi sudjelovali predstavnici stručne javnosti, kao i svi zainteresirani građani, budući da je potrebno zadovoljiti nužne demokratske standarde. Također, treba uzeti u obzir i smjernice Ustavnog suda koje je dao u povodu odlučivanja o ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece od 21. veljače 2017. Slijedom toga, osnovano je Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država EU na tom području. Tom analizom želimo olakšati izradu prijedloga stručne podloge za pripremu zakonske regulative.

Šibenik: Ispred nekih trgovina već se stvaraju gužve
RAZLIČIT STANDARD ŽIVOTA
Vratio se iz Irske i razočarao: ‘Neki su proizvodi u Hrvatskoj luksuz i duplo skuplji nego u Dublinu'
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
  • And:

    Ministar koji je uvjerio ljude da su bolesni iako nemaju simptome..

  • Duslikr:

    Na žalost nemam srca pročitati ovaj tekst. Iz naslova, kaže Vili da su troškovi pandemije enormni. To je izgleda još jedan od simptoma korone, prazan novčanik. Zašto nam ne kaže koliki su troškovi stožera i iz kojih izvora je financiranje?

  • Deleted user:

    Neće prije izbora sigurno. A nakon toga...