Naslovnica Premium Analize i intervjui

Svaki drugi Hrvat godišnje ne pročita nijednu knjigu!

Pomalo u sjeni ostao je i podatak da samo 25 posto školskih knjižnica danas u Hrvatskoj zadovoljava školske standarde
12. prosinca 2017. u 13:50 1 komentara 230 prikaza
Pogledajte galeriju 1/7

Moja je mama nastavnica hrvatskog jezika u osnovnoj školi i o lektiri mi je uvijek govorila: “Kad je već čovjek mogao napisati, što ti ne bi mogao pročitati”. Tako sam stekao naviku čitanja zauvijek – rekao je Mario Knezović iz mostarske grupe ZOSTER na susretu sa srednjoškolcima u programu Pop lektira na 23. pulskom sajmu knjiga i autora. Istina, Knezović je priznao da je zadnju knjigu pročitao prije tri godine, i to “Idiota” F. M. Dostojevskog na plaži u Puli.

ZAVRŠIO SAJAM KNJIGA I AUTORA Mandić najtraženiji autor pulskog sajma

Ali razlog za čitalački predah nije intelektualna posustalost, nego rođenje blizanki. Za susret s Knezovićem, koji je sa svojim bendom u Puli održao i koncert, tražilo se mjesto više. Isto kao i na susretu s mladim prozaikom Svenom Popovićem u sklopu istog programa. Pulski sajam knjiga na koji organizirano dolaze ne samo srednjoškolci nego i pučkoškolci, očito je ozbiljno shvatio Strategiju za poticanje čitanja pa se zdušno okrenuo mlađoj publici. Na sajmu u Puli veliki interes vlada i za poeziju. Brojna publika nije propustila program iz zanimljivog ciklusa Hercegovina čita na kojem su nastupila dva pjesnika vezana uz Mostar Marko Tomaš i Almin Kaplan. Kaplanu je zbirku poezije “Mostarska zbirka” netom objavio VBZ, a Tomašu je zbirku “Regata papirnatih brodova” objavila naklada Jesenski i Turk. Da poezija može biti i te kako zanimljiva, dokazao je Tomaš kada je na molbu voditelja programa Emira Imamovića pročitao svoju programatsku i iznimno popularnu pjesmu Pismo Venjički u kojoj postoji i stih “Nije ovo, Venja, da prostiš, Rusija. Ovo je Bosna i Hercegovina, zemlja neodlučnih i poraženih...”.

Nije bilo kurtoazije

Mudra je bila odluka organizatora da na ovogodišnjem sajmu veću pažnju posvete znanstvenoj i stručnoj knjizi. Tako su ti specijalizirani nakladnici sa svojim nekomercijalnim izdanjima dobili istaknut prodajni prostor, a pred svjetla reflektora lansirao ih je dolazak ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak. Energična ministrica ležerno se prošetala sajmom, zagledala se u ponudu, ali nije došla samo u kurtoazni posjet istarskim sanjačima knjiga koji posjetitelje Doručka s autorom dočekuju besplatnom kavom i slasnim fritulama. Ministrica je sudjelovala na okruglom stolu o sadašnjosti i budućnosti znanstvene i stručne knjige u Hrvata i tako ušla u povijest sajma kao prvi član Vlade koji je sudjelovao u nekom programu sajma!? A ako ste očekivali da će ministrica Divjak, koja u resoru ima vrući krumpir u obliku kurikularne reforme, na okruglom stolu zauzeti stav “ne talasaj”, onda ste se prevarili. Borbena je ta sveučilišna profesorica iz Varaždina koja je u Vladu ušla u vatrogasnoj kvoti Hrvatske narodne stranke iz koje je odlepršala Vesna Pusić sa svojom svitom. Tako je na odlično izlaganje upućene Matilde Bulić, direktorice školskog programa Školske knjige, najvećeg domaćeg nakladnika udžbenika i stručnih knjiga, ministrica jetko replicirala. A Matilda Bulić ministricu je povukla za jezik kada je spomenula da prolaze četiri godine od posljednjeg odobravanja udžbenika, a da su nakladnici udžbenika bez uputa kakvi bi to udžbenici za 2019. i 2020. godinu trebali biti. Napomenula je da bi se u lipnju 2018. trebali predati koncepti novih udžbenika na odobrenje, a da nakladnici još nemaju nove kurikulume.

– Neće ih ni imati – rekla je ministrica. U Zakonu o udžbenicima ne piše da se udžbenici moraju mijenjati svake četiri godine, nego piše da se moraju mijenjati najmanje svake četiri godine. Stoga će Ministarstvo raspisati natječaj za nove udžbenike samo za one škole u kojima će se provoditi eksperimentalni kurikularni program koji mora proći i međunarodne revizije. Ministrica se založila za digitalizirane sadržaje, ali rekla je da je ona posljednja osoba koja bi fizičku knjigu maknula iz školstva. No, spomenula je i problem s udžbenicima uz koje idu i radni materijali koji se mogu upotrijebiti samo jednom. Pomalo u sjeni polemike oko udžbenika ostala su brojna problemska pitanja vezana za hrvatsku znanstvenu i stručnu literaturu koja je odlično artikulirala Biserka Matešić iz Naklade Slap, profilirane za područje psihologije i medicine. Ona se zapitala zašto se ne štiti intelektualno vlasništvo autora, prevoditelja i nakladnika znanstvene i stručne knjige čije se autorstvo nekontrolirano fotokopira čak i u fotokopirnicama koje se nalaze u zgradama fakulteta.

– Da to provjerimo, jednom smo telefonski od jedne takve fotokopirnice naručili kopiranje naše knjige i uspjeli u tome – rekla je Biserka Matešić zapitavši se i po kojim to kriterijima Ministarstvo znanosti i obrazovanja dijeli potpore za znanstvenu i stručnu knjigu. Čudi je da neke knjige dobivaju potporu od 80, a druge od samo 20 posto. Postavila je i pitanje prevođenja znanstvenih i stručnih knjiga što je iznimno zahtjevan posao namijenjen vrhunskim stručnjacima, ali nije shodno tome honoriran. Isto tako, nakladnici specijalizirani za znanstvenu i stručnu knjigu visoko su rizična djelatnost bankarima, a zapravo su djelatnost od koje Ministarstvo kulture pere ruke, iako se i znanstvena i stručna literatura posuđuje u javnim knjižnicima koje jesu u nadležnosti Ministarstva kulture. A matično Ministarstvo znanosti i obrazovanja za sveučilišne knjižnice ne otkupljuje čak ni udžbenike, poentirala je Biserka Matešić.

Ostali su u sjeni

Na sve te kritike ministrica Divjak rekla je da njezino Ministarstvo i nakladnici nemaju jednake, nego samo slične ciljeve. Istaknula je važnost prevođenja rekavši da kapitalna strana djela moraju biti dostupna na hrvatskom jeziku. Obećala je da će se u znanstvenu knjigu buduće ulagati veća sredstva, a bilo joj je i zanimljivo kada je čula da se čak i u školama u Zagrebu školske knjižnice preko noći pretvaraju u učionice kako bi škola imala nastavu u samo jednoj smjeni. Rekla je i da je školskim knjižnicama ove godine povećan iznos s tri na pet milijuna kuna za nabavu knjiga, ali rečeno joj je da bi taj iznos trebao biti barem deset milijuna kuna. Pomalo u sjeni ostao je i podatak da samo 25 posto školskih knjižnica u Hrvatskoj zadovoljava školske standarde što je kriva poruka koju ovo društvo šalje najmlađima. Pa zašto se onda čuditi da mladi nakon četrnaeste godine počinju drastično manje čitati i da svaki drugi stanovnik Hrvatske godišnje ne pročita nijednu knjigu. I to sajmu u Puli unatoč.

1 / 13
Interliber
Visitors at the audio book stand at the Leipzig Book Fair in Leipzig, Germany, 19 March 2016. Around 2,000 exhibitors, more than 250,000 visitors and more than 2,500 journalists are expected at the fair, which runs until 20 March. PHOTO: JAN WOITAS/dpa/DP Otvoren sajam u Leipzigu Najveći sajam knjiga u znaku reformacije Ivan Jozić USPJEH HRVATSKIH AUTORA Završava sajam knjiga u Frankfurtu na kojemu je Hrvatska predstavila mlade autore 10.11.2015., Zagreb -  Svecano otvorenje interlibera, 38. medjunarodnog sajma knjiga i ucila na Zagrebackom Velesajmu. Photo: Marko Prpic/PIXSELL Besplatan ulaz Otvoren 39. sajam knjiga i učila Interliber
Ilustracija
VAŽNO
Imate atmosferski bojler? Ovo su neke stvari na koje treba paziti kako biste izbjegli tragične posljedice

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Ksaver38
    Ksaver38:

    Ovdje nema komentara? E moja načitana Hrvatsko.