Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Novi biskup u Dubrovniku, Poreč još čeka svojega, a 2022. na redu Zadar i Požega

Velikom generacijskom smjenom biskupa u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj formirat će se posve novi profili crkvenih pastira za vrijeme i izazove koji će biti pred Crkvom i katolicima. Vidjet ćemo kako će novi biskupi na njih odgovoriti
02. prosinca 2021. u 23:25 0 komentara 1447 prikaza
Šibenik: Don Roko Glasnović imenovan dubrovačkim biskupom
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u jednoj od svojih prvih biskupskih rečenica izrekao je veliku istinu o biskupskim imenovanjima općenito. “Dubrovačka Crkva molila je i čekala imenovanje novoga biskupa. Sigurno niste očekivali mene. No, ipak ću se usuditi reći da se ovim imenovanjem, ovom službom, vraćam kući”, poručio je, još uvijek iz Šibenika, odakle će krenuti za Dubrovnik mons. Glasnović, potvrdivši tako da su sva nagađanja i “sigurni kandidati” za novog dubrovačkog biskupa (na kojega se, usput rečeno, čekalo gotovo godinu dana) bila obična naklapanja. Među nizom imena, koja su se pojavljivala u crkvenim kuloarima, a bilo je među njima i redovničkih i dijecezanskih svećenika, upravo se njegovo ime nije moglo čuti, a osvanulo je ovoga utorka u istodobnoj objavi u Vatikan i Zagrebu, tj. Dubrovniku i Šibeniku.

Mons. Glasnović dolazi u Dubrovnik iz Šibenika, što potvrđuje da je i dalje na djelu trend traženja biskupa ne među domicilnim svećenstvom u biskupiji, nego izvan nje. Takav potez Vatikana povređuje osjećaje dijela klera, jer imaju dojam da među njima nema dovoljno dobrih kandidata za vođenje vlastite biskupije, no Svetoj Stolici očito je važno ne samo da se kler miješa među sobom, nego da dovođenjem novih ljudi u nove sredine donese nove odnose i novi elan, što se, očito po mišljenju Rima, ne bi moglo učiniti izborom nekog od postojećih svećenika iz biskupije.

No, mons. Glasnović u drugoj rečenici kaže kako se ovim imenovanjem i službom, zapravo, vraća kući. U osobnom je primjeru mislio na to kada mu je pokojni djed govorio da ide na hodočašće u Dubrovnik sv. Vlahu, kojega su Janjevci osjećali kao svojega, jer su njihovi preci u Janjevo došli iz Dubrovnika. No u prenesenom značenju, Glasnović je, zapravo, objasnio univerzalnost Katoličke crkve.

Odnosno, da je svaki svećenik i svaki biskup u svakoj župi i biskupiji bilo gdje na svijetu “kod kuće” i da regionalna pripadnost ne bi trebala igrati nikakvu ulogu. Što u njegovu slučaju sigurno i neće, jer se prije svega radi o mladom i agilnom svećeniku, kojemu su u Šibenskoj biskupiji bile povjerene goleme obveze i osjetljiva mjesta, a k tome s 43 godina života ulazi među mlađe biskupe u episkopatu, pa evanđeoskog žara zacijelo neće nedostajati.

Novi biskup hvarski ustoličen je u svibnju ove godine, s time da je još je jedno biskupsko ređenje bilo ovih dana, a to je ono mons. Fabijana Svaline za biskupa koadjutora srijemskog, koje možda i nije bilo toliko u središtu pažnje šire javnosti zbog činjenice da je Srijemska biskupija u Srbiji, a i da je promaknuće mons. Svaline u biskupa dio staroga modela nagrađivanja crkvenih službenika za obavljene poslove na nacionalnoj crkvenoj razini, pa se samo po sebi ne uklapa niti u ovaj spomenuti trend, a niti nosi neku osobitu karizmu.

Međutim, svojega biskupa još duže od Dubrovnika čeka Poreč tj. Porečka i pulska biskupija, jer je mons. Dražen Kutleša nadbiskupom koadjutorom splitsko-makarskim imenovan još u srpnju prošle godine i iz Splita administrira Porečkom biskupijom. Nitko ne zna čemu toliki protok vremena u Istri, pa je za očekivati da će početkom sljedeće godine osvanuti i ime novoga porečko-pulskoga biskupa, čime će sve biskupske katedre u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj biti kompletirane.

No, u sljedećoj godini nove promjene vrlo brzo kucaju na vrata, jer u ožujku 2022. godine nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije navršava 75 godina života, kada će Svetome Ocu staviti svoj mandat na raspolaganje, baš kao što će to u svibnju 2022. učiniti i požeški biskup mons. Antun Škvorčević, koji je jedan od ekumenskih stupova u episkopatu i najneumorniji graditelj odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

U 2022. godini zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić navršit će 73 godine i tako se i on približiti kanonskoj dobi za umirovljenje, a po potezima Vatikana, poput onih u Rijeci i Splitu, moguće je da i prije kanonske dobi za mirovinu i on, poput nadbiskupa Devčića i nadbiskupa Barišića, dobije koadjutora s kojim će surađivati tih par godina do umirovljenja. Također, najvjerojatnije će i u Zagreb i Zadar netko od već zaređenih biskupa, upravo poput spomenutih Rijeke i Splita.

Tako će se zaokružiti velika generacijska smjena biskupa u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj i formirati posve novi profili crkvenih pastira za vrijeme i izazove koji će biti pred Crkvom i katolicima u Hrvatskoj. Vidjet ćemo kako će novi biskupi na njih odgovoriti.

RASPRAVA U SABORU VIDEO Grmoja: Neizbježan je vaš odlazak; Plenković: Neopisivo je bilo zadovoljstvo izbaciti Most iz Vlade Zadvarje: Poduzetnik Stipe Latkovic nastavlja s devastacijom Vruje DRUGI POKUŠAJ Najpoznatiji bespravni graditelj ostaje bez koncesije: Betonirao obalu i u moru izgradio zid Vojna vježba Rusije i Bjelorusije Ratne trube sve glasnije Sprema se rat, Ukrajina čeka napad Rusije. Putin poslao poruku NATO-u
Keto kuharica
Keto kuharica
Isprobali smo jedan dan keto dijete, pogledajte što je na meniju
Tehnički pregled vozila
SAVJETI PROFESIONALACA
Jednostavni dnevni pregled automobila može vas spasiti velikih kazni u prometu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.