Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Napadi na HNB poklapali su se s nadzorom banaka bliskih skupinama povezanih s Agrokorom

S guvernerom Hrvatske narodne banke razgovarali smo o uvođenju eura, Agrokoru, rastu kamata..
04. studenoga 2017. u 21:23 4 komentara 1831 prikaza
Pogledajte galeriju 1/7

Predstavljanje eurostrategije doživjelo je gotovo aklamaciju prisutnih, uključujući i predstavnika sindikata, a građani su prema euru rezerviraniji od državnog vrha, o čemu i razgovaramo s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.

Zagreb: Konferencija o strategiji uvođenja eura u Hrvatskoj ULAZAK U EUROZONU Što euro donosi hrvatskim građanima i poduzetnicima?

Što Hrvatska mora učiniti da dobije zeleno svjetlo za euro? 

Jedini kriterij za uvođenje eura koji Hrvatska sada ne zadovoljava je to što nismo dvije godine u europskom tečajnom mehanizmu (ERM). Kriteriji za ulazak u tečajni mehanizam ERM-2 nisu nigdje propisani, a posljednja mu se priključila Slovačka potkraj 2005. godine. U međuvremenu dogodila se kriza javnog duga u europodručju koja je smanjila apetit za proširenje pa ulazak novih zemalja u tečajni mehanizam, kao “predvorje” eurozone, nije bio “na radaru” zemalja članica. Izlazak Velike Britanije iz EU i rezultati izbora u najvećim članicama EU potaknuli su raspravu o dovršetku reforme sustava upravljanja europodručjem. Vjerujem da će važan element te rasprave biti i inicijative za proširenje europodručja, kao što je nedavno najavio i predsjednik Europske komisije. Takvu priliku Hrvatska mora iskoristiti demonstrirajući uvjerljivost u provedbi strukturnih reformi, odnosno u jačanju institucionalnog kapaciteta za provođenje dobrih ekonomskih politika. Riječ je o reformama koje moramo provesti zbog sebe samih, a ne zbog članstva u europodručju. One će povećati produktivnost, odnosno ubrzati dostizanje životnog standarda razvijenih europskih zemalja, i ojačati otpornost gospodarstva na razne makroekonomske poremećaje. Put prema ulasku u euro može samo biti dobrodošao poticaj za brže provođenje tih reformi.

Dijelite li mišljenje MMF-a vezano uz porez na nekretnine, socijalne naknade, zdravstveno dopunsko osiguranje... 

Hrvatska je 2016. imala najveći udjel prihoda države u BDP-u od svih zemalja središnje i istočne Europe. Po rashodima za različite socijalne naknade također smo u vrhu među usporedivim zemljama. Istodobno, u struci postoji visok stupanj konsenzusa da je učinkovitost socijalnih naknada niska. Zdravstveni sustav kontinuirano generira deficite koji se periodički saniraju. Stoga preporuke MMF-a vidim kao potporu Vladi u naporima da smanji državne rashode, građanima pruži kvalitetnije javne usluge za novac koji izdvajaju, porezni sustav učini manje opterećujućim za rast, da se postojeća razina socijalnih rashoda bolje iskoristi za smanjenje siromaštva, odnosno usmjeri onima koji ih doista najviše trebaju i da se ublaže kontinuirani deficiti zdravstvenog sustava.

Što će se dogoditi s deviznim rezervama uvedemo li euro?

Prvo, kad se govori o međunarodnim pričuvama, od njihove visine, važnija je ocjena jesu li adekvatne za efikasno provođenje monetarne politike i jesu li dostatne s obzirom na vanjske neravnoteže s kojima se zemlja suočava. Iako HNB uspješno ostvaruje stabilnost tečaja, a vanjske neravnoteže posljednjih se godina smanjuju, pada inozemni dug i bitno su poboljšana kretanja u međunarodnoj razmjeni, ocjena HNB-a je da je trenutačnu adekvatnu razinu pričuva potrebno zadržati u budućem srednjoročnom razdoblju, a po mogućosti i dodatno osnažiti. Ulaskom u europodručje najveći dio sadašnjih pričuva ostat će pod upravljanjem HNB-a. Prema sadašnjim kalkulacijama, HNB će, sukladno ključu za upis kapitala, biti dužan ESB-u prenijeti dio svojih pričuva u iznosu od oko 350 milijuna eura, što čini 2,9% vrijednosti ukupnih pričuva. Preostali dio pričuva bit će imovina HNB-a kojom će središnja banka upravljati prema vlastitoj strategiji i smjernicama za upravljanje rizicima, kao što je slučaj i danas. Zarada koju će HNB ostvarivati na ulaganja pričuva i dalje će ostati glavni izvor pokrivanja troškova rada HNB-a, a mogući višak prihoda nad rashodima u konačnici će se transferirati u hrvatski državni proračun.

Premijer je ostavio tri godine za ulazak u ERM-2. Što se zapravo treba dogoditi iduće tri godine, čime ćete dokazivati da smo spremni za ulazak u eurozonu? 

Područja u kojima postoji znatan prostor za napredak uglavnom se znaju, pobrojena su i u preporukama Europskog vijeća Hrvatskoj, a odnose se na fiskalnu politiku i upravljanje javnim dugom, odvraćanje od ranog umirovljenja i podizanje dobi za umirovljenje, poboljšanje koordinacije i transparentnosti socijalnih naknada, provođenje obrazovne reforme i jačanje sustava obrazovanja odraslih, bolji ustroj i veću učinkovitost javne uprave, ubrzanje prodaje državnih poduzeća i poboljšanja upravljanja u onim poduzećima koja ostaju u državnom vlasništvu, smanjenje administrativnog opterećenja poduzeća te poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava.

Što će biti glavni posao HNB-a do ulaska u ERM-2?

Na sam tijek procesa utječu i Europska središnja banka i nacionalne središnje banke, što formalnim, što neformalnim kanalima, stoga ću i ja i kolege u HNB-u uložiti pojačane napore u komuniciranje s njima o svemu što se u Hrvatskoj čini kako bismo postali članica europodručja. Ne možemo sa sigurnošću predviđati kad će Hrvatska ući u ERM-2, ali s pripremama za buduće uspješno djelovanje HNB-a u eurosustavu valja početi odmah. Do uvođenja eura, primjerice, nužno je sagraditi i novi trezor koji će zadovoljavati sve sigurnosne protokole potrebne za rukovanje gotovinom eura. Naravno, uza sve to, ne zaboravimo najvažnije, HNB će i dalje budno čuvati monetarnu i financijsku stabilnost.

mesić agrokor Istražno povjerenstvo Mesić: Nije bilo privatizacije bez Tuđmana, Pašalića, Škegre

Ljude zanima po kojem će se tečaju mijenjati kuna u eure, postoji li neko pravilo višegodišnjeg prosjeka tečaja ili je ta brojka stvar pregovora?

O konverzijskom tečaju odlučuje ECOFIN, Vijeće ministara financija, u trenutku kad zaključi da je Hrvatska ispunila kriterije konvergencije i da je spremna priključiti se europodručju. Ta se odluka obično donosi pola godine prije trenutka uvođenja eura. Konverzijski tečaj obično je povezan sa središnjim paritetom koji se određuje prilikom ulaska zemlje u tečajni mehanizam ERM-2. Postoje presedani kada se središnji paritet prilagođavao tijekom članstva u tečajnom mehanizmu, ali ako se paritet odredi u skladu s tržišnim tečajem i ekonomskim fundamentima, što se može očekivati, u tom razdoblju ne bi trebalo dolaziti do većih tečajnih tenzija i potrebe za prilagodbom tečaja u odnosu na onaj na tržištu. 

ECB smanjuje otkup obveznica i zaoštrava monetarnu politiku. Koliko je takva odluka “opasna” za nas, s obzirom na kamatne stope i potrebe za zaduživanjem?

Sudionici na međunarodnim financijskim tržištima doista vjeruju da se era jeftinog novca postupno bliži kraju, odnosno očekuju postupno zaoštravanje financijskih uvjeta. Zemlje s visokom razinom javnog i privatnog duga i slabim kreditnim rejtingom više su ranjive. Ipak, za Hrvatsku postoji nekoliko olakotnih okolnosti. Prvo, percepcija rizičnosti države znatno se smanjila u proteklih godinu-dvije zbog provedene fiskalne prilagodbe i jačanja rasta BDP-a. To može u znatnoj mjeri apsorbirati učinke zaoštravanja međunarodnih financijskih uvjeta. Dodatno, kretanja u Hrvatskoj, prije svega mislim na još uvijek povišenu razinu nezaposlenosti, tek postupan oporavak kreditne aktivnosti,  postojan rast izvoza i višak na tekućem računu platne bilance te snažne pritiske na jačanje tečaja kune, omogućavaju HNB-u da još prakticira visok stupanj eskpanzivne monetarne politike.

Sugerirate građanima da fiksiraju kamatne stope na kredite. Zaključimo li optimistički da će Vlada ispuniti sve preduvjete za euro, kamate bi onda padale.

Ni ja ni HNB nikada nismo preporučivali građanima izbor valute ili kamatne stope pri zaduživanju. To je pitanje osobne odluke i odgovornosti svakog potrošača. No, zahtjevom bankama da ponude građanima mogućnost fiksiranja kamanih stopa utjecali smo na to da potrošači imaju izbor. Bitno je da su svi svjesni rizika koji proizlaze iz kreditnog odnosa, u mjeri u kojoj je te rizike uopće moguće unaprijed prepoznati, kao i mogućnost izbora između različitih vrsta kredita. U tom smo smislu potaknuli kreditne institucije da klijentima pruže važne informacije i mogućnost izbora. Odluku o iznosu, ročnosti, valuti i vrsti kredita najbolje može donijeti sam potrošač jer ima uvid u stanje svoje cjelokupne imovine, svoje dobi, izvora prihoda i svih svojih obveza. Načelno se može reći da je kunski kredit s fiksnom kamatom manje rizičan od alternativa koje se nude na tržištu. No, to ne znači da će on biti najjeftiniji. Građani koji su sredinom 2000-tih podizali kunske kredite dosad su platili više od onih koji su se odlučili za druge valute, euro ili švicarski franak.

Jeste li istraživali tko je iz poslovnih banaka dojavljivao Agrokoru o limitima za zaduživanje pojedinih dobavljača?

Ako se takvo što događalo, to bi, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, bilo kršenje zakona. Da smo primili neku konkretnu prijavu, po njoj bismo postupili. No nitko nam nije poslao takvu prijavu niti je itko od klijenata koji su javno ukazivali na tu mogućnost spomenuo o kojoj se banci radi.

Prozivaju vas jer na Vijeću za financijsku stabilnost niste upozoravali na rizike vezane uza zaduženost Agrokora? 

Prozivaju nas stalno. Zašto – pitajte njih, znate tko su. Od izmišljenih jastoga preko optužbi za neplaćanje poreza, primanje mita, kaznenih prijava koje je dobro obrazovanom ekonomistu nemoguće shvatiti do recentnih napada. Ti su se napadi na HNB ponekad, valjda slučajno, baš vremenski preklapali s provođenjem nadzora u bankama koje su iskazivale preveliku izloženost prema skupinama povezanih osoba s Agrokorom, a ponekad i s nekim drugim “nepodopštinama” koje smo radili. Takve nam se koincidencije čine zanimljivim materijalom za rad istražnog povjerenstva.

Agrokor CRNI PETAK Potop Agrokorovih tvrtki na burzi: Vrijednost Jamnice pala 89 posto!

Rekli ste već da ćete se odazvati ako vas pozovu pred istražno povjerenstvo. Znači, HNB je u slučaju Agrokora posve čist?

Pokušaj izmišljanja krivnje HNB-a traje pred očima javnosti već godinama. Neki kao da na svako pitanje imaju isti odgovor – kriv je HNB. Pa smo im prvo bili krivi zato što smo previše restriktivni i tražimo da banke knjiže očite rizike. Jer se time navodno ometa financiranje “realnog sektora”. Pa je onda prigovarano da povjerenici s faraonskim ovlastima smetaju poslovanju malih banaka koje su dragulji hrvatskoga gospodarstva. Začudo, baš smo tada s mukom brusili te dragulje. Da ne propadnu ako u Agrokoru nešto zapne. Da su pušteni po svome, uvjeravam vas da bi dosta njih propalo. Pa smo bili krivi zato što ne damo “monetarne poticaje” koje ECB provodi otkupljujući i korporativne obveznice. Naravno da im se ta ideja jako sviđala, rado bi doveli i guvernera koji bi je podržao. Pogodite čije bi se korporativne obveznice sada nalazile u bilanci HNB-a da se krenulo tim putem! Onda smo, zanimljivo, bili krivi za “upad u monetarni sustav” mjenicama. Što je, naravno, glupost koju može blebnuti samo netko kome je svijest ostala zaključana u pokojnoj SFRJ. To su čak i oni brzo shvatili. No, prethodno su odlučili poslati kaznenu prijavu i, po dobrom hrvatskom običaju, javno je objavili. Onda su nas okrivili da nismo nadzirali banke. Kad se pokazalo da jesmo, onda smo bili krivi što nismo uključili izloženost prema faktorinzima. Kad se vidjelo da i to jesmo, pokušavalo se konstruirati da smo krivi zbog propusta da se o tome raspravi u Vijeću za financijsku stabilnost. Pritom, optužujući nas, neki mašu zapisnicima s Vijeća u kojima navodno piše da smo o tome razgovarali. Pa shvatite što hoće reći.

Što je s Vijećem?

Spominjano Vijeće za financijsku stabilnost ima jasno definiran mandat oblikovanja i definiranja makroprudencijalne politike. To znači da je njegova zadaća promatrati makroekonomsko stanje zemlje te temeljem toga predlagati makroprudencijalne mjere, uglavnom s menija koji nudi tzv. Basel III, uveden u EU pravni okoliš 2013. Direktivom 36/2013, koja je primijenjena u hrvatskom pravnom sustavu kroz Zakon o kreditnim institucijama. Zakonom o Vijeću određeno je da je “financijska stabilnost” stanje koje se očituje u neometanom funkcioniranju financijskog sustava. Koliko god neki pokušavali nategnuti stvarnost, svakom sa zdravim očima jasno je da hrvatski financijski sustav funkcionira neometano. Citirao bih Marka Carneya, moga kolegu guvernera središnje banke Engleske i predsjedajućeg svjetskog ekvivalenta Vijeća za financijsku stabilnost. On je rekao da je financijska stabilnost stanje u kojem financijski sustav može apsorbirati šokove a da ih sam ne proizvodi. Može li se bolje opisati uloga hrvatskog financijskog sustava u slučaju Agrokor? I ne samo u slučaju Agrokor, nego i poslije šest godina recesije. Dakle, Vijeće je svoj cilj ostvarilo. Ulogu HNB-a u tome jasno je prepoznao i javno pohvalio i MMF, što se zaista ne događa često. Ti su ljudi jako škrti s pohvalama, pogotovo javnima.

Uostalom, glavni zahtjev pri donošenju i provođenju makroprudencijalnih mjera održavanje je “level playfield” ili, na hrvatskom, tržišta na kojem su svi sudionici jednako tretirani. Taj je zahtjev izravno suprotstavljen ideji da se kao rizik za financijsku stabilnost imenuju pojedina nefinancijska trgovačka društva. Naravno da ni Vijeće ni njegovi članovi nemaju alate ni mandate temeljem kojih bi ih mogli nadzirati i doći do takvog zaključka. Niti ih trebaju imati.

Jeste li mogli javno upozoriti na Agrokor?

Kriza Agrokora kriza je unutar privatnog sektora. Privatnu tvrtku vlasnici su loše vodili, revizori loše revidirali, a bankari loše analizirali. Zato je propala. Neki njezini dobavljači dopustili su si preveliku poslovnu i financijsku ranjivost prema jednom kupcu. To je uvijek loša ideja i pokazatelj lošeg upravljanja, što se uostalom uči na početnim godinama dobrih studija ekonomije. Dakle, ako se država ne bude miješala izvan zadanog zakonodavnog okvira, troškove te krize platit će dioničari upravo onih kreditora koji su krizu i omogućili. U okviru svojih mandata Vlada i Sabor su intervencijom u zakonodavni okvir, a HNB provođenjem zakona, osigurali da se kriza ne prelije izvan tog kruga, što nam je i bio posao.  Zamislite, uostalom, koje bi bile pravne posljedice da su se povjerljive informacije s obilježjem bankarske tajne dale u formi upozorenja, bilo javno ili nekom tijelu izvan sustava nadzora? Svakako, gospodin Tododrić bi imao izvrstan položaj u sporu koji bi uslijedio i puno bi mu se vrhunskih odvjetnika ponudilo da mu ga vodi za “success fee” odnosno naknadu po uspjehu. Nekima je, čini se, iskreno žao da se to nije dogodilo. 

Vladimir Šeks Tko je u pravu Grmoja: Šeks je zataškao! Šeks: Ne, ja sam Agrokoru poslao financijsku policiju Nikola Grmoja AFERA AGROKOR Grmoja: Imamo dokumentaciju koja će dokazati da su institucije zakazale objavljeni iznosi Agrokorove tvrtke koje kotiraju na burzi izvijestile o dospjelim jamstvima
DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • Muncimir:

    Kako ovaj koristi gungulu oko AGROKORA kako bi se oprao od grijeha. HNB pogoduje stranim bankama nauštrb hrvatskim građanima i nikad nije ni pokušala regulirati predatorsko tržište u Hrvatskoj sa lihvarskim kamatama. Nikad nije ni otkrila ilegalne financijske tokove iz ... prikaži još! i u AGROKOR. Njegov mentor Rohatinski bio je čak i zaposlen kod Todorića a ovaj je nastavio čuvanje istog. Njemu je samo važno da mu kuhar sljubljuje vino i hranu. Klasičan korumpirani uhljeb.

  • chupakabra:

    Ne spominje ovaj ilegalne kamatne marże, ni naš bdp, samo gluposti iz prezentacije dobivene o procesu uvođenja eura. Bez svijesti o posljedicama. Žalim samo što nam kao sluganskom narodu to bude uspio prodati...

  • Rex:

    Sad .....svi krivi samo Tahi nije.....pa jeste li vi normalni ili se pravite ludi ili vam je žao što nije uspio plan unistenja gospodarstva RH,a to je bio cilj .........Tahi je u Srbiji kod cubastog