Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ivan Ergović

Kralj cementa želi postati svjetski kralj vina

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
1/2
10.05.2020.
u 18:46

Predsjednik Uprave i većinski vlasnik Nexe Grupe od Našicecementa izgradio je poslovno carstvo koje sad broji 16 tvrtki i regionalni je lider u proizvodnji građevinskog materijala, a govori o stanju u HUP-u, ali i u Hrvatskoj te svom poslovanju, kao i velikoj strasti – vinu

Za Ivana Ergovića, predsjednika Uprave i većinskog vlasnika Nexe Grupe može se reći da je doajen hrvatske poslovne scene. Od Našicecementa izgradio je poslovno carstvo koje sad broji 16 tvrtki, regionalni je lider u proizvodnji građevinskog materijala. Ovih dana je u javnosti istupio pobunivši se kao član Savjeta Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) zbog sporazumnog raskida radnog odnosa te udruge sa svojim bivšim zamjenikom direktora Bernardom Jakelićem koji je optužen za seksualno uznemiravanje zaposlenica HUP-a kojem je trebalo biti isplaćeno 900.000 kuna otpremnine. Ergović u velikom intervju za Večernji list govori o stanju u HUP-u, ali i u Hrvatskoj, te svom poslovanju, kao i velikoj strasti – vinu.

Jasno i glasno ste istupili u javnosti nezadovoljni kako je HUP pokušao riješiti slučaj bivšeg zamjenika direktora Bernarda Jakelića koji je optužen za seksualno uznemiravanje zaposlenica Udruge. Što vas je ponukalo na taj istup?

Osjećao sam to kao svoju moralnu obvezu – kao bivši predsjednik HUP-a i član Savjeta nisam mogao ne reagirati na takav oblik neprimjerenog ponašanja u HUP-u, kao i na niz drugih nepravilnosti koje se sve više pojavljuju u HUP-u. Pokušao sam na sjednici Savjeta raspraviti ovaj problem, inzistirajući i na zajedničkoj sjednici Savjeta i Izvršnog odbora.

Kako ste zadovoljni ulogom koju HUP trenutačno ima u Hrvatskoj?

Nisam zadovoljan trenutačnom ulogom HUP-a. Smatram da Udruga nije dovoljno artikulirala potrebe poslodavaca u ovom izazovnom i teškom trenutku. Mnogi od članova, posebno iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva, bore se za opstanak, mnogi zbog uvedenih mjera, koje su opravdane zbog ove strašne pandemije, ne mogu potpuno ili dijelom obavljati svoju djelatnost. Istovremeno, HUP im nije pružio očekivanu podršku – HUP je taj koji treba Vladi jasno i glasno ukazivati na potrebe poslodavaca, neovisno kojoj kategoriji članstva pripadaju.

Prozvali ste i aktualnu predsjednicu HUP-a Gordanu Deranju da je nelegalno izabrana treći put na tu funkciju. Kako to objašnjavate?

Jednostavno, postoji javno objavljen Statut u kojem je navedeno da Predsjednika udruge bira Vijeće članova iz reda članova Vijeća članova, na vrijeme od tri godine, s tim da ista osoba može biti izabrana za predsjednika udruge najviše dva puta uzastopno. S obzirom na to da je sadašnjoj predsjednici istekao drugi mandat, u skladu s odredbama važećeg Statuta, ista ne može biti ponovno izabrana za predsjednicu udruge. Isto tako, niti Statutom, a niti odredbama važećih propisa koji reguliraju rad udruga, ne postoji zakonska mogućnost da se imenuje vršitelj dužnost na mjesto predsjednika udruge. Vijeće članova donijelo je nezakonitu odluku kojom je dosadašnju predsjednicu, nakon isteka drugog mandata, imenovalo za vršitelja dužnosti. Shodno tome, dosadašnja predsjednica nema valjani legitimitet za obnašanje navedene dužnosti, nezakonito zastupa Udrugu, i ne može zakonito nadzirati poslovanje Udruge. Primjera nestatutarnog rada HUP-a ima još, poput toga da Glavni direktor ne smije biti član uprava ili nadzornih odbora društava članova Udruge. Istovremeno, gospodin Davor Majetić obnaša funkciju člana Nadzornog odbora HT-a. Zbog ovakvih kršenja osnovnih pravila rada HUP-a, jedino normalno je očekivati promjenu upravljačkih struktura Udruge. Uvjeren sam da je ovo prilika da se nekim novim, mladim ljudima da prilika da HUP transformiraju u modernu europsku udrugu koja će u ovim vremenima imati pravi odgovor na krizu i na odnose sa socijalnim partnerima.

Imate li potporu svojih kolega u zahtjevu da se izabere novi predsjednik, odnosno predsjednica?

Da, sve više se javljaju moji kolege iz HUP-a koji imaju iste zahtjeve, poput članova Izvršnog odbora Dalmacije, Izvršnog odbora Udruge malih i srednjih poduzetnika, Izvršnog odbora Udruge ICT industrije…, a osobno sam razgovarao o nužnosti restrukturiranja HUP-a i s kolegama predstavnicima pojedinih velikih tvrtki. Oni također dijele moje mišljenje.

I vi ste od 2011. do 2012. bili predsjednik HUP-a, jeste li išta uspjeli postići za tog svog kratkog mandata? 

Tijekom svog mandata kontinuirano sam bio pod pritiscima da dam ostavku, zbog jasnog iskazivanja stava, još tada, 2011. godine, o potrebi promjene u načinu rada i organizaciji HUP-a. Da je to bilo potrebno, zorno potvrđuje trenutačno stanje u Udruzi. Tijekom svog mandata, za vrijeme gospodarske krize koja je tresla Hrvatsku, nastojali smo proaktivno utjecati na Vladu RH da prestane s oklijevanjem i krene s provođenjem dubljih reformi. Uspjeli smo ponovno aktivirati rad GSV-a, od osnivanja smo bili aktivni sudionik Hrvatskog odbora za investicije, a pokrenuli smo i izradu ekonomske platforme za Hrvatsku 2011. – 2015.

Kako ocjenjujete poteze Vlade u ovoj krizi i mjere koje je donijela kako bi pomogla tvrtkama i radnicima? Što bi još trebala Vlada poduzeti kako bi se ublažile posljedice krize?

Donijete mjere su vrlo važne za minimiziranje negativnog utjecaja krize na kratkoročno poslovanje tvrtki. Smatram da su ti potezi Vlade bili dobri i brzi. Međutim, pravi udar na gospodarstvo, nažalost, tek slijedi. Zbog toga je nužno iskoristiti ovu situaciju kao priliku za potpuno „resetiranje“. Osobno smatram da ćemo se suočiti sa snažnom gospodarskom krizom, i ako sada ne prepoznamo nužnost provedbe reformi, sami ćemo snositi posljedice. Uskoro nam slijede izbori. Neovisno o sastavu buduće Vlade, konstruktivni prijedlozi i ideje, proaktivniji pristup i potpora Vladi u provođenju mjera nužni su da bi hrvatsko društvo izašlo iz ove teške situacije.

Jesu li poduzetnici bili dovoljno glasni u svojim zahtjevima prema Vladi? 

Poslodavci bi u ovom trenutku trebali biti proaktivniji i iskoristiti krizu za uklanjanje što više nelogičnosti koje im otežavaju poslovanje, ali i snažnije reagirati na neargumentirane istupe, poput izjava i razmišljanja nekih sindikalnih predstavnika koje su, u situaciji s kakvom se do sada nismo suočili, iste, bez uvažavanja trenutačnih okolnosti.

03.12.2015., Zagreb - U restoranu Jarunski dvori odrzana je promocija vina Mlada Frankovka i Frankovka Miraz, vinarije Feravino Fericanci. Ivan Ergovic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Kako vaša Nexe Grupa prolazi u ovoj krizi? Kako se odrazilo na poslovanje?

Već s prvim danima ožujka Uprava Grupe donijela je smjernice za suočavanje s koronavirusnom bolesti koje su podrazumijevale niz mjera za prilagodbu naših procesa novonastaloj situaciji. U početku, bilo nam je najvažnije zaštiti zdravlje naših zaposlenika i poslovnih partnera – doprema i otprema iz naših tvornica nije zaustavljena niti jedan dan. U drugoj polovini ožujka osjetili su se problemi u isporuci naših proizvoda, prije svega zbog problema u organizaciji transporta i zatvaranja granica, no i ta se situacija sada stabilizirala. Usporedo s organizacijskim prilagodbama rada u novonastaloj situaciji, krenuli smo s izradom procjena utjecaja ove krize na naše poslovanje. U ovom trenutku možemo reći da je negativan efekt krize primjetan u prodajnim količinama segmenta cigle i crijepa, dok u ostalim segmentima nema važnijeg utjecaja. Trenutačne procjene našeg poslovanja do kraja godine upućuju na pad konsolidiranih prihoda na razini Grupe od osam posto. Međutim, zahvaljujući našim pokazateljima i iskustvu poslovanja iz prethodne krize, iako su uzroci drugačiji, uvjereni smo u nastavak održivog i uspješnog poslovanja Grupe.

Jeste li koristili državne potpore zbog pada prihoda?

Od naših tvrtki u Hrvatskoj, jedino tvornica crijepa Dilj d.o.o. Vinkovci koristi mjeru potpore očuvanja radnih mjesta, jer, kao što sam već spomenuo, značajniji pad prodajnih pokazatelja bilježimo jedino u segmentu crijepa i cigle. Neke tvrtke iz Grupe koriste mogućnost odgode prijave PDV-a te moratorij na otplatu kredita HBOR-a.

Koliko trenutačno u Grupi ima tvrtki i koliko ukupno ljudi zapošljavate?

Nexe Grupa je regionalni proizvođač građevinskih materijala, a u 16 tvrtki zapošljavamo 1700 radnika. U našim tvornicama proizvode se cement, beton, agregat, betonski elementi, crijep, cigla, keramičke pločice, a u sastavu Grupe su i Luka Tranzit Osijek, te Ekonex – tvrtka koja se bavi gospodarenjem otpadom.

Kad očekujete da će se gospodarstvo oporaviti od ove krize?

Prema našim predviđanjima, značajniji utjecaj krize očekujemo 2021. i 2022., a od 2023. očekujemo blagi oporavak koji će se nastaviti u sljedećim godinama.

Kako je nastala Nexe Grupa?

Nexe Grupa nastala je na temeljima Našicecementa, druge po veličini tvornice cementa u Hrvatskoj s kapacitetom od 1,1 milijuna tona cementa i namala. Upravo ove godine obilježavamo 40 godina od početka proizvodnje cementa u Našicama. Do kraja prve godine proizvodnje, 1980. godine, proizvedeno je 105.000 tona cementa, a do danas je zbog kontinuiranog ulaganja taj kapacitet povećan deset puta. Na tvornicu cementa nadovezuje se i segment betona – kroz tvornice betona u Hrvatskoj, Srbiji i BiH u 2019. isporučili smo više od pola milijuna kubnih metara betona. Agregate i betonske elemente proizvodimo u Koprivnici, a segment cigle i crijepa posluje kroz tvornice crijepa u Vinkovcima i Novom Bečeju, a opeke u Našicama, Sarajevu i Srijemskim Karlovcima. Poslovni sustav pod imenom Nexe Grupa posluje od 2003. godine, od kada je ukupno realizirano 2,3 milijarde kuna ulaganja. Pojačana gospodarstva aktivnost i porast broja infrastrukturnih projekata u regiji, kao i napori za unapređenjem prodaje na svim našim tržištima, rezultirali su u 2019. rastom konsolidiranih prihoda od prodaje od 7,6 posto u odnosu na 2018. godinu. Najveći rast ostvaren je na tržištu Hrvatske, te na ostalim tržištima koja obuhvaćaju izvozna tržišta naših članica – Rumunjsku, Bugarsku, Austriju, Sloveniju, Makedoniju, Kosovo, Mađarsku, Crnu Goru…

Koliki su prihodi Grupe na godišnjoj razini?

Nexe Grupa 2019. godinu završila s poslovnim prihodom u iznosu od 1,082 milijarde kuna, što predstavlja rast od četiri posto u odnosu na 2018. Istovremeno, rast troškova poslovanja manji je od rasta poslovnih prihoda, pa je ostvaren i rast EBITDA-e od 16 posto u odnosu na 2018. godinu. U posljednjih pet godina u tvornice – članice Nexe Grupe - uloženo je 240 milijuna kuna, a samo tijekom 2019. u Nexe Grupi realizirane su investicije u vrijednosti nešto većoj od 65 milijuna kuna. Jedan od većih izazova u proizvodnji građevinskih materijala je upravljanje troškovima energije. Zbog toga su tijekom 2019. u Našicecementu nastavljena i ulaganja u proizvodnu opremu kao nastavak na projekt postrojenja za korištenje alternativnih goriva (RDF – Refuse Derived Fuel; SRF– Solid Recovered Fuel) koje je pušteno u rad 2018. Time se ostvaruju važniji efekti poput smanjenja udjela korištenja fosilnih goriva, smanjenja količine otpada koji se mora odlagati na odlagalištima, smanjenja emisije ugljičnog dioksida i u konačnici – smanjenja troškova energije.

I članovi vaše obitelji angažirani su u Nexe Grupi.

U Upravi Nexe Grupe su moja tri sina. Stjepan je član Uprave za proizvodnju i tehnologiju, a ujedno je i predsjednik Uprave Našicecementa. Josip je član Uprave za komercijalne poslove, a najmlađi sin Ivan je član Uprave za strategiju i razvoj. Vrlo sam zadovoljan što su moji sinovi ušli u posao koji rade dobro.

Nexe Grupa je uspješno završila predstečajnu nagodbu, zašto je došlo uopće do toga?

Globalna ekonomska kriza koja je započela krajem 2008. godine i koja se naročito negativno odrazila na građevinski sektor i proizvodnju građevinskog materijala, utjecala je i na poslovanje Nexe Grupe. Velik broj naših kupaca i dobavljača je također zapao u poslovne probleme, pad poslovnih aktivnosti je bio sve veći te je prijetio potpuni kolaps građevinskog sektora. Sve to je zahtijevalo provođenje brojnih mjera restrukturiranja, smanjenje troškova poslovanja i investiranja, prodaju neoperativne imovine te efikasnije upravljanje zalihama. U takvim okolnostima, 2013. godine pokrenuli smo postupke predstečajnih nagodbi za krovnu tvrtku Nexe grupu i dio povezanih poduzeća. Već krajem 2015. godine, naša najveća članica Našicecement d.d. u cijelosti je izvršila obveze u skladu sa sklopljenom nagodbom i Planom restrukturiranja. Isto je u potpunosti izvršeno i u ostalim povezanim poduzećima. Godine 2016. poslovanje u Nexe Grupi je stabilizirano, a jedan od ključnih događaja je uspješan dovršetak postupka predstečajne nagodbe u krovnoj tvrtki – Nexe grupi d.d. Ostvaren je uzlazni trend u financijskim pokazateljima poslovanja, a kao rezultat uspješne implementacije mjera financijskog i operativnog restrukturiranja. S vjerovnicima koji nisu sudjelovali u predstečajnom postupku, a to su bile uglavnom banke koje su imale razlučna prava na imovini dužnika, sklopljeni su kvalitetni sporazumi o daljnjoj otplati preostalog duga, te je i na taj način osnažen financijski potencijal Grupe, te su stvorene pretpostavke za nastavak uspješnog poslovanja. Institut predstečajne nagodbe, posebno za naš sektor, bio je ključan za očuvanje mnogih tvrtki i radnih mjesta. Tim postupcima prije svega je dobiveno vrijeme za kvalitetno restrukturiranje. Međutim, sam predstečajni postupak nije ključan za uspješan nastavak poslovanja. Osim kvalitetnog restrukturiranja, vrlo je važno hoće li u tvrtki doći do promjene svijesti o nužnosti zaokreta u poslovanju. U Nexe Grupi smo važnost promjene pristupa u poslovanju prepoznali, što je rezultiralo stabilizacijom poslovanja.

Imate veliku strast prema vinima, posjedujte i vinariju Feravino, koje sorte uzgajate i jeste li postigli cilj koji ste si zadali da imate najbolje vino na svijetu?

Vinarija Feravino posluje u sastavu poljoprivrednog poduzeća Osilovac koje je u vlasništvu moje obitelji, i iako nije u poslovnom sustavu Nexe Grupe, i u ovom poduzeću primjenjujemo isti koncept poslovanja – kontinuirana ulaganja u skladu sa svjetskim trendovima u ovoj branši, ali i unapređenje svih procesa poslovanja. Osilovac d.o.o. obrađuje 1500 hektara zemljišta, ima farmu muznih krava i tovne junadi, te bioplinsko postrojenje. Vinarija Feravino, sa 170 hektara vinograda, poseban je segment i brend u koji se kontinuirano ulaže. Od bijelih sorata gajimo graševinu, chardonnay, pinot bijeli, rajnski rizling, sauvignon blanc, a od crnih sorata u našim vinogradima dominira frankovka, koju nazivamo kraljicom naših vinograda, te syrah, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i zweigelt. U posljednje tri godine u vinariju je uloženo pet milijuna eura u novu primarnu preradu i punionicu, te vinograd (restrukturiranje i zanavljanje, te nabava moderne vinogradarske mehanizacije). U 2020. realizirat ćemo ulaganje u izgradnja novog inoks i drvenog podruma u vrijednosti od 9,2 milijuna kuna. Sve su to koraci koji će osigurati ostvarenje našeg cilja – najboljeg vina na svijetu. 

Komentara 1

Avatar MaryLY98
MaryLY98
19:46 14.05.2020.

w​​w︅︆​w​.​​l​​​o︅︆​v​e​︅︆​x​x​​.​c​︅︆l​u​b

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije