Fu Ying (67) je u Kini toliko poznata diplomatkinja da postoji i stil nazvan po njoj “Fu Ying stil”, a uključuje šarmantnost i učinkovitost u diplomaciji. Kineski je mediji opisuju kao vrlo vještu u javnim govorima, odnosima s medijima i u odgovaranju na provokativna pitanja.
Diplomatkinja je još od 1970-ih, a bila je zamjenica ministra vanjskih poslova, prva žena na toj poziciji u 37 godina. Uz to je obavljala funkcije veleposlanice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Filipinima i Australiji. Danas je zamjenica predsjednika vanjskopolitičkog odbora kineskog Kongresa te šefica Centra za međunarodnu strategiju i sigurnost na sveučilištu Tsinghua.
Za Večernji list govorila je o odnosima Pekinga i Washingtona, reakcijama na probleme nakon izbijanja koronavirusa u Kini te o demokraciji i položaju Ujgura u svojoj zemlji.
Prije dva mjeseca, Kina i SAD potpisali su trgovinski sporazum koji bi mogao pomoći mirenju dviju zemalja. Vi ste 2018. napisali za portal Bloomberg da su obje zemlje profitirale od globalizacije. Jeste li zadovoljni napretkom u odnosima koji su se još donedavno činili puno napetijima?
Razlog što su odnosi Kine i SAD-a bili u silaznoj putanji jest to što je Trumpova administracija pomaknula fokus američke politike prema natjecanju s velikim silama, a Kinu shvaća kao primarnog strateškog konkurenta. Prva faza trgovinskog sporazuma mogla bi biti preokret u odnosima, ali u budućnosti postoji još mnogo nesigurnosti. Neki sektori u SAD-u, na primjer, traže razdvajanje SAD-a od Kine, a aktivnosti američke vojske blizu obala Kine povećavaju se i prijete teritorijalnoj suverenosti Kine, kao i njezinim pomorskim pravima.
Video: Kineski premijer Li Keqiang sletio u Zračnu luku Dubrovnik uoči summita Kina 16+1
Kina i SAD velike su zemlje koje odlučuju o stilu buduće međunarodne politike. Zbog toga je ključno pitanje mogu li pomiriti svoje razlike u postojećim međunarodnim strukturama. Bjesomučna kompeticija ne samo da šteti njihovim interesima nego i minira globalnu stabilnost. Alternativa je suradnja, i to na više područja, plus limitirano i kontrolirano natjecanje. Mislim da bi Europa radije vidjela Kinu i SAD kako surađuju nego da je se tjera da zauzme stranu.
Kako bi se Peking trebao odnositi prema Washingtonu na njegove tvrdnje da Kina koristi tehnologiju za špijuniranje drugih zemalja kako bi ostvarila ekonomsku i političku korist?
Jedna od osnovnih razlika između Kine i SAD-a u političkoj kulturi jest u tomu što se Peking protivi miješanju u tuđa unutrašnja pitanja. Mi ne želimo da se nama drugi miješaju, niti mi to želimo raditi drugima. SAD pak cijeli svijet, uključujući i svoje saveznike, drži pod prismotrom, kako je to pokazao Edward Snowden. Nedavno izvješće kineske kompanije 360 Total Security pokazalo je da su se u posljednjih 11 godina američke obavještajne agencije sustavno infiltrirale u Kinu. Iako SAD optužuje Kinu da koristi Huawei da špijunira druge zemlje, nikakvi dokazi za to nisu predstavljeni. Također, izvješće britanskog Nacionalnog kibernetičkog sigurnosnog centra objavljeno u ožujku 2019. o proizvodima Huaweija, uz sve snage i slabosti, zaključilo je da se kineska država ne miješa Huaweiju u proizvodnju. Kako Kina povećava svoju zaštitu intelektualnog vlasništva, spremna je surađivati sa svim zemljama kako bi bila sigurna da se njezini tehnološki proizvodi transparentno koriste.
U svom ste tekstu za South China Morning Post 2018. tvrdili da je kinesko odbijanje mijenjanja svoga političkog sustava jedan od neuspjeha Washingtona te da bi SAD trebao biti sretan zbog toga zato što mu ne treba nestabilna Kina. Mislite li da bi danas Kineska partija pobijedila na slobodnim izborima?
To je hipotetsko pitanje sa simplističkom usporedbom političkih sustava. Godinama je SAD pokušavao nametnuti svoj politički sustav drugim zemljama što je dovelo do tragičnih posljedica u mnogima od njih, s negativnim utjecajem i u Europi. Kina je, s druge strane, izbjegla političku nestabilnost i ekonomski kaos. Pod vodstvom Komunističke partije, Kina je iskusila društvenu stabilnost, unaprijedila reforme, otvorila se prema svijetu te krenula putem socijalizma s kineskim karakteristikama, što je uključivalo i napredak u demokratskim izborima. Kineski ustav propisuje da “državna tijela Narodne Republike Kine primjenjuju principe demokratskog centralizma. Narodni Kongres i lokalni kongresi na različitim razinama biraju se na demokratskim izborima. Odgovorni su narodu i podvrgnuti njegovu nadzoru.”
Kina je kritizirana zbog reakcije nakon izbijanja koronavirusa, pogotovo u zapadnim medijima. Peking je optuživan zbog suzbijanja inicijalnih informacija o izbijanju virusa. Kako Kina misli poboljšati svoj imidž u mjesecima koji dolaze?
Možda ste primijetili da su se mediji koji su kritizirali Kinu sada okrenuli protiv svojih vlada. Virus je nepoznat čovječanstvu i pojavio se naglo. Velik je izazov za svaku zemlju pronaći pravi pristup tom problemu. Mi ćemo sigurno istražiti i otkriti što se moglo bolje napraviti. Pod snažnim vodstvom predsjednika Xi Jinpinga, oformljena je vodeća grupa kojoj je na čelu premijer Li Keqiang, a zamjenik premijera Sun Chunlan sve ovo vrijeme je u Wuhanu da bi vodio bitku. I dok Wuhan ima dobar medicinski sustav, pojava toliko zaraženih u početnim ga je danima “rastegnula” do točke pucanja. Sada s novim bolnicama, s više kreveta i podrškom više od 40 tisuća liječnika i medicinskih sestara iz cijele Kine, situacija se u tom gradu znatno poboljšala. Sa snažnim je mjerama karantene epidemija stavljena pod kontrolu i zemlja može očekivati bolje dane. Kina je bila transparentna cijelo vrijeme i dijelili smo informacije o virusu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom čim smo ih imali. Sada dijelimo svoje iskustvo sa stručnjacima iz inozemstva, šaljemo medicinske timove u Iran te susjednim zemljama pomažemo u testiranju i materijalom za prevenciju. Kineski tim predvođen Zhongom Nanshanom također je uključen u dijalog s američkim agencijama.
Video: Kina gradi bolnice zbog koronavirusa
Što mislite da je najveći zahtjev koji kineski narod ima prema vladi i predsjedniku Xi Jinpingu vezano za koronavirus?
Esencija socijalizma s kineskim karakteristikama vodstvo je Kineske komunističke partije (CPC) čija je svrha služenje narodu. Kina nije Sovjetski Savez. Kineski narod želi da ih CPC vodi prema boljem životu, a sada i pobjedi nad epidemijom COVID-19. U herojskoj borbi protiv virusa, više od tri tisuće liječnika i medicinskog osoblja zarazilo se u Wuhanu, ali mnogo ih je više stiglo iz cijele Kine da ih zamijene, a mnogi su od njih članovi CPC-a. Odbili su se predati, a na umu su imali samo jedan cilj: spasiti živote! Stranka, vlada i narod slažu se. Iako je sada kritično vrijeme za kontroliranje epidemije, također je vrijeme za nastavak normalnog života zato što je sve to utjecalo između ostaloga na lance opskrbe, zaposlenost i obrazovanje.
Nekada se čini da, za razliku od konfrontacijskih poruka Moskve i Washingtona, Kina želi zadržati globalistički poredak suradnje. Koje su danas glavne teme kineske vanjske politike?
Diplomacija je produžetak unutrašnjih odnosa, a zadatak je kineske diplomacije služenje nacionalnim razvojnim ciljevima i održavanje međunarodnog okružja koje pogoduje miru i suradnji. Predsjednik Xi Jinping rekao je da Kina radi na gradnji novog tipa međunarodnih odnosa i zajednicu u kojoj će čovječanstvo dijeliti budućnost. Trenutačna epidemija ponovno pokazuje da su sve zemlje na svijetu u istom čamcu. Zbog toga će Kina više pažnje posvetiti globalnom upravljanju i pridonijeti globalizaciji i rješavanju svjetskih problema.
Kako biste opisali odnose Kine i Rusije?
Važna je karakteristika odnosa između tih dviju zemalja to što se one međusobno vide više kao pouzdani partneri nego kao prijetnja. Kada smo prošle godine slavili 70. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa, predsjednici Xi i Putin objavili su uspostavu sveobuhvatnog strateškog partnerstva suradnje u novoj eri koje je napredovalo zbog dublje suradnje u trgovini, investicijama, energetici, kulturi i među lokalnim vlastima. Dvije zemlje dijele poglede u mnogim međunarodnim pitanjima, ali njihov odnos nije uperen protiv bilo koje treće zemlje. Predsjednik je Putin istaknuo svoju čvrstu podršku Kini u borbi protiv virusa COVID-19, a ruski su avioni poslani kako bi nam dostavili pomoć i materijale. S druge strane, postoji problem kineskih građana u Rusiji. Iako razumijemo potrebu za preventivne mjere ruske vlade u zaštiti svojih građana, nadamo se da će se prava i interesi stranaca također osigurati.
Video: Rusija ušla u bivšu američku vojnu bazu na sjeveru Sirije
Rastu kritike Kine zbog tretmana Ujgura. Prije koji dan izašla su izvješća da zemlja prisilno zapošljava čak 80 tisuća radnika Ujgura kako bi radili u tvornicama koje su dobavljači nekih od najvećih svjetskih brendova, poput Nikea. Kako biste opisali današnju poziciju muslimana Ujgura u Kini?
Od užasnih incidenata 5. srpnja 2009. u Sinkiangu, ta je regija bila pod velikom prijetnjom ekstremističkog terorizma do 2016. godine. Središnje i regionalne vlade poduzele su ozbiljne mjere da adresiraju problem, poput smanjenja siromaštva i kreiranja radnih mjesta. Obrazovanje i trening-centri dio su paketa politika za eliminaciju terorizma. Program je pomogao mnogim polaznicima da odustanu od radikalnih ideja te da nauče strukovne vještine te im omogućuje da sad vode normalan društveni život. Više od 20 drugih zemalja ima slične programe deradikalizacije. Kineske mjere prilično su opsežne i učinkovite. Terorističke aktivnosti su suzbijene, a društvena stabilnost i ekonomski napredak vratili su se u Sinkiang. Regija nije izolirana od ostalih dijelova zemlje. Mnogi ljudi iz drugih dijelova države dolaze na posao u Sinkiang, a neki se istodobno i iseljavaju iz te regije u potrazi za boljim prilikama. Tržište rada u Kini otvoreno je i slobodno, uz veliku mobilnost onih koji traže posao. Mnoge optužbe o Sinkiangu netočne su. Osobno sam vidjela neka lažna videa što znači da Kina mora biti aktivnija u davanju informacija iz prve ruke vanjskom svijetu.
Inicijativa Pojas i put dosad je bila vrlo uspješna u širenju kineskoga političkog utjecaja diljem svijeta? Gdje vidite Hrvatsku u toj inicijativi i kako općenito vidite odnose Zagreba i Pekinga, na političkom i ekonomskom planu? Primjerice, kineska tvrtka gradi najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, Pelješki most.
Infrastruktura i razvoj povezanosti jezgra su inicijative Pojas i put te je Kina voljna dijeliti svoje iskustvo razvoja infrastrukture s drugim zemljama na međusobnu korist. No, to nije dobrotvorni projekt te se trebaju uzeti u obzir rizici i povrati investicije.
Video: Pelješki most
Bila sam u Hrvatskoj, domovini Marka Pola, te sam oduševljena njezinom ljepotom. Također, locirana je na raskrižju inicijativa Pojas i put te Put na moru, a članica je suradničkih mehanizama 17+1 (Srednja i istočna Europa plus Kina) te 27+1 (EU plus Kina). Hrvatska i Kina međusobno su se približile sve tješnjom suradnjom u trgovini, investicijama, turizmu, zdravstvenoj skrbi... Pelješki most naš je najveći projekt suradnje i trenutačno je najveći kineski infrastrukturni projekt u nekoj od zemalja Europske unije. Kada se završi, povezat će sjever i jug Hrvatske te će pomoći turizmu, transportu i drugim industrijama. Kina vrednuje hrvatsku ulogu u razvoju Pojasa i puta te se slažemo da trebamo imati na umu ekonomsku održivost, smanjiti rizike za dug, održati ekološki okoliš i slijediti lokalne zakone i međunarodno pravo. To se također slaže i s principima EU. Vjerujem da će naše dvije zemlje nastaviti održavati principe međusobnog poštovanja i promovirati suradnju na otvoren, transparentan i tržišno orijentiran način na korist obaju naroda.
U svojoj karijeri svjedočili ste izolacionističkoj Kini, a također i globalističkoj i snažnoj Kini. Bili ste diplomatkinja još od vremena Mao Ce Tunga. Kako biste usporedili današnje vrijeme s onim prije reforma Deng Xiaopinga, iz perspektive vaše zemlje, ali i vaše osobne perspektive?
Narodna Republika Kina bila je pod zapadnom blokadom nedugo nakon što je osnovana 1949. godine, a kao prijetnju je shvaćala SAD, ali i SSSR nakon što su se Peking i Moskva razišli. No, umjesto da podlegne pritisku, Kina se odlučila za samostalnu međunarodnu politiku mira te je težila položiti temelje za svoj industrijski i poljoprivredni razvoj. Put reforma i otvaranje koje je započeo Deng Xiaoping otvorilo je Kini novu eru. Kao što kaže predsjednik Xi Jinping, socijalistička praksa i istraživanja prije reformi i otvaranja bila su korisna u postavljanju temelja za kasniji razvoj koji je ostvaren zahvaljujući naporima da se nadograde uspjesi postignuti u prethodnom razdoblju.
U vašoj ste zemlji dobro poznati, a po vama je imenovan i diplomatski stil “Fu Ying stil”. Također, bili ste uzor mnogim diplomatkinjama. Koje su vam bile najveće prepreke i nagrade u karijeri?
Hvala vam na komplimentu. Bilo je mnogo odličnih diplomata koje sam ja shvaćala kao uzore. Diplomatska karijera iziskuje brojna putovanja, a ponekad čak i godine boravka na udaljenim funkcijama. Najveći mi je izazov bio kako izbalansirati obiteljske i karijerne dužnosti, što je čest slučaj u diplomaciji. Nasreću, imam obitelj koja me razumije i podržava. Moji suprug i kći dali su sve od sebe da se priviknu i sa mnom su ostajali koliko god su mogli.
Moja diplomatska karijera dala mi je prilike da upoznam cijeli svijet i tako bolje shvatim svoju zemlju i izazove i probleme s kojima se suočava u međunarodnim odnosima. Što se nagrada tiče, s godinama sam sklopila brojna prijateljstva, a te sam prijatelje često susretala na mnogim događanjima diljem svijeta te sam shvatila da smo i dalje jedni drugima u mislima.
