Naslovnica Premium Kolumne

Hoće li Vlada s ovršenim građanima osjetiti što je to ‘jo-jo’ efekt

'Blokada računa', koju EU ne poznaje ostaje kao i naplata prvo troškova i kamata, pa glavnice
24. siječnja 2019. u 21:25 0 komentara 912 prikaza
Foto: Luka Stanzl/Pixsell

Da za novi Ovršni zakon kažemo “od koga je, dobro je”, bilo bi jako ružno. Ne sumnjamo u dobre namjere Vlade i ministra pravosuđa kad rješavaju problem blokiranih.

zbrka Građani u nevjerici: Živjeli u uvjerenju da im je dug oprošten, no samo je odgođen?

Nemamo razloga za to; jednostavno, nekoliko stotina tisuća blokiranih i njihovih obitelji takva su tempirana bomba, politička i ekonomska, da bi samo potpuno anestetizirana i neodgovorna vlast bila nesvjesna siline moguće erupcije ne nastavi li sustavno rasplitati taj gordijski čvor.

Etna je mačji kašalj. Znaju oni to. Posebno u izbornoj godini, kad se stvari nekako brže razbistre. A tu su izbori za EU parlament i predsjednički, kao generalna proba za parlamentarne. Rješavanje ovrha baš se nekako otegnulo i zgodno tempiralo pa bi možda i ovaj, jučer predstavljeni nacrt novog Ovršnog zakona, u finišu saborske rasprave mogao doživjeti poboljšanja, izvuku li se iz rukava asovi koje bi pametni igrači spremili za tu priliku.

Zagreb: Prosvjed "Dosta je ovršnog terora" u organizaciji Inicijative Ovršni ustanak hinjena zabrinutost Vlada nam maže oči! Novi Ovršni zakon neće u primjenu prije 2020.

Zato ne sumnjamo u dobre namjere. A da njima ne bi bio popločan put do pakla, upozoravamo i na ono što zakon, koji ima potencijala da ne ostane samo kozmetički, ali se još uvijek svrstava u kozmetiku – ne rješava. Institut “blokada računa”, koji EU ne poznaje, ostaje, kao i naplata prvo troškova i kamata, a tek onda glavnice.

Nema limita za rast kamata, niti zajamčenog neovršivog dijela plaće jer je stari zakon omogućavao da se dužnik usuglasi da mu uzmu cijelu. Ni novi zakon nije puno bolji jer se, ako su primanja niža od državnog prosjeka čiju četvrtinu država štiti, ovršuje četvrtina primanja kolika god bila. Ne regulira se ni rad agencija za utjerivanje dugova.

Nakon što je ljetos Vlada uvela “vatrogasne mjere” i smanjila broj ovršenih s 330 na oko 260 tisuća, sad bi mogao doći “jo-jo” efekt: vjerovnici pokreću nove ovrhe za privremeno obustavljena potraživanja nenaplaćenih dugova starijih od tri godine.

Igor Vidra, zamjenik predsjednika radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona, i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković otvorili su javnu raspravu Prijedlog novog Ovršnog zakona I odvjetnici traže da se u ovrsi prvo plaća glavnica pa kamata

Mogu mijenjati predmet ovrhe, s nekretnine prijeći na plaću ili obrnuto ili jednostavno pokušati ponovo, ako su se kod ovršenika promijenile okolnosti. U zraku visi i Zakon o ništetnosti s privremeno stopiranim ovrhama koje bi se, “sruši” li ga Sud EU, mogle reaktivirati ne nađe li se ekspresno rješenje.

Nadajmo se da će Vlada shvatiti da je jedina dobra dijeta trajno mijenjanje životnih navika, onda je neće sustići “jo-jo”.

VIDEO Glavne novosti u prijedlogu ovršnog zakona

joely richardson
bolan gubitak
Joely Richardson: Sestrina me smrt zauvijek promijenila

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.