Bujar Faik Nishani šesti je albanski predsjednik od pada komunističkog režima koji je obilježio komunistički vođa Albanije Enver Hoxha. Rođen je 1966. u Draču i član je albanske Demokratske stranke. U srpnju prije tri godine, kad je u parlamentu biran za predsjednika države, izabran je tijesnom većinom: za njega su ruku digla 73 od 140 zastupnika. Prije toga bio je ministar unutarnjih poslova i gorljivi progonitelj kriminalaca. Oženjen je Odetom Nishani s kojom ima dvoje djece, a potječe iz sekularne obitelji bektaši muslimana (sljedbe bliske šijitima).
Albanski predsjednik Nishani prošle je srijede bio u Zagrebu na regionalnom summitu Brdo-Brijuni, na kojemu su se okupili čelnici zemalja jugoistočne Europe. Na sastanku, koji su organizirali predsjednici Hrvatske i Slovenije Kolinda Grabar-Kitarović i Borut Pahor, počasni su gosti bili i američki potpredsjednik Joe Biden, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i austrijski predsjednik Heinz Fischer.
S albanskim smo se predsjednikom susreli u srijedu navečer nakon summita u zagrebačkom hotelu Sheraton. Nishani je tamo svratio na proslavu 103. godišnjice neovisnosti Albanije, a s njim smo se družili na večeri na kojoj su služeni albanski specijaliteti.
Nakon večere povukli smo se u foaje restorana i razgovarali o tome što se događalo na summitu koji je promet taj dan u Zagrebu doslovce blokirao. Nishani je odmah napomenuo kako su glavne teme razgovora bile migrantska kriza, borba protiv terorizma, ulazak Crne Gore u NATO, ali i zategnuti odnosi između NATO-a i Rusije nakon rušenja ruskog zrakoplova od strane Turske. Predsjednik Nishani tijekom razgovora za Večernji list bio je izrazito optimističan i odmah je na početku naglasio kako ne vjeruje da će doći do eskalacije sukoba između NATO-a i Rusije. No ujedno je bio i vrlo skeptičan glede koalicije između NATO-a i Rusije u borbi protiv terorističke organizacije Islamske države.
Iz vašeg kuta – kako je prošao summit Brdo-Brijuni i koliko je on zapravo važan za zemlje zapadnog Balkana?
Svakako da je taj summit od izuzetne važnosti za Europu i regiju. Od početka smo se mi, kao članica NATO-a, zalagali i dali podršku da domaćin ovog summita bude Zagreb. I drago nam je što se ta naša želja ispunila. Usto je i prisutnost potpredsjednika SAD-a Joe Bidena dala još težine i važnosti summitu. Isto tako, ne možemo umanjiti i važnost prisutnosti i predsjednika Vijeća Europe Donalda Tuska, kao i predsjednika Austrije Heinza Fischera, ali i ostalih predsjednika zemalja jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. Uz glavnu temu razgovora o borbi protiv terorizma, razgovarali smo i o sigurnosti Europe i balkanskih zemalja. Ovaj summit ima veliku dimenziju: kao prvo zato što je povećan fokus Amerike i Europe u sferi sigurnosti Balkana, i drugo – bilo je lijepo primijetiti interes koji su pokazali za suradnju sa zemljama zapadnog Balkana.
Što je po vama najvažnija poruka koju je prisutnima prenio Joe Biden?
Njegova najvažnija poruka bila je da su vrata NATO-a širom otvorena za sve balkanske zemlje. To je vrlo jasno kazao. I poručio svima koji se suprotstavljaju ili pokušavaju spriječiti ulazak nekih zemalja u taj savez kako SAD to neće dopustiti ni tolerirati. Važne je poruke poslao i Donald Tusk, predsjednik Vijeća Europe. On je kazao kako, unatoč tome što danas EU ima velike poteškoće, njihova je strategija širenje EU i na zemlje zapadnog Balkana. Treba istaknuti kako smo se svi složili i smatramo kako će Hrvatska i odigrati važnu ulogu u proširenju EU na zemlje zapadnog Balkana kao i u širenju NATO-a. Čelnici svih zemalja prisutnih na summitu dogovorili su redovit dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU i država jugoistočne Europe u borbi protiv globalnih sigurnosnih ugroza i terorizma te učinkovitija rješenja usmjerena prema rješavanju uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma koji danas prijeti čitavom svijetu. Isto tako složili smo se kako sadašnja dramatična migrantska kriza, koja predstavlja dosad nezabilježen izazov i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta, iziskuje daljnji dijalog i dogovor kako bi se bolje zaštitile vanjske granice EU te znatno ublažio migracijski pritisak na države koje su njime pogođene.
Je li na summitu bilo razgovora o ulasku Crne Gore u NATO? Naime, poznat je stav Rusije koja se tome žestoko protivi, čak i pod cijenu političke destabilizacije te zemlje?
Naravno da smo razgovarali i o tome i složili se u jednome: nijedna zemlja na kugli zemaljskoj, pa ni Rusija, ne može spriječiti jednu neovisnu i suverenu državu da postane članica NATO-a. Gotovo cijelo stanovništvo Crne Gore dalo je podršku svojoj vladi da uđe u NATO. Jedino Crnogorci mogu odlučivati o sudbini svoje zemlje. Tu Rusija nema pravo nametnuti svoje mišljenje i svoju volju o tome što i kako želi crnogorski narod, ni milom ni silom. Ono što želim istaknuti jest da me veseli ono što sam čuo izravno iz usta američkog potpredsjednika Bidena: SAD potpuno podržava ulazak Crne Gore u NATO. Amerika je odlučna i podržat će Crnu Goru u tome. Tu je izuzetno važno da jedna sila poput SAD-a podržava volju crnogorskog naroda. Naša će zemlja podržavati sve zemlje zapadnog Balkana koje žele ući u NATO jer to će stabilizirati regiju. Već sam ulazak Hrvatske i Albanije u NATO konsolidirao je i ojačao NATO na tom području. I to je izuzetno važno ne samo za Hrvatsku i Albaniju i regiju nego i za sam NATO.
Jeste li razgovarali o situaciji na Bliskom istoku, posebno o sirijskoj krizi, naročito nakon turskog rušenja ruskog zrakoplova, što je dodatno zakompliciralo situaciju? Je li se osjetila bojazan da bi vojni sukob između Turske i Rusije mogao eskalirati?
Naravno da smo razgovarali o tome jer ta je tema bila aktualna i neizbježna. NATO je poslao jasnu poruku kako će biti uz Tursku koja je njezina članica. Turska je samo branila svoj integritet i suverenitet. I svi smo, kao članice, dali podršku da Turska brani svoj teritorij. Iako smo u zadnjem desetljeću dokazali da je NATO najmoćnija i najjača snaga na svijetu, unatoč tome nikada nismo vodili agresivnu politiku ni prema kome. NATO služi prvenstveno za mir i stabilnost te sigurnost svih ljudi na svijetu. Do eskalacije sukoba između Turske i Rusije sigurno neće doći jer, i NATO i Rusija, već na neki način vode dijalog i koordiniraju međusobno u smirivanju situacije. Ne zbog straha od ruske moći, već zbog stabilnosti i mira u svijetu. Međutim, ono što želim naglasiti jest da, kada se radi o slobodi i stabilnosti, za NATO nema kompromisa. NATO je protiv bilo kakvih širenja ratova, ali onom tko nas bude napadao mi ćemo uzvratiti bez obzira na to tko on bio.
Razgovarali ste o stabilnosti jugoistočne Europe i sigurnosnim izazovima s kojima se suočava cijela Europa nakon nedavnih terorističkih napada u Parizu za koje je odgovornost preuzela teroristička organizacije Islamska država? Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u Europi danas?
Jedna od važnijih tema o kojima smo razgovarali jesu i prijetnje ISIL-a koji danas nije prijetnja samo Iraku i Siriji nego cijelom svijetu. Teroristički napadi u Parizu dokaz su da su Europa i SAD suočeni s prijetnjama najkrvoločnije terorističke organizacije koja uime vjere ubija ljude na najokrutnije načine. Naravno da ti ljudi nemaju nikakve veze s vjerom. Borba protiv islamskog terorizma nije usmjerena ni prema jednoj, pa ni islamskoj vjeri, pa i sami muslimani su žrtve te krvoločne terorističke organizacije. Trebamo odvajati vjeru od tog terorizma jer vjera s tim barbarizmom nema veze. Svi smo se složili da pozadina tih terorističkih napada, osim ideoloških, ima i politički karakter i ciljeve. Ono što ti teroristi rade protiv svake je civilizacije svijeta. To je naprosto divljaštvo. Svi smo složni da je to danas rat između civilizacije i barbarizma, a nikakav vjerski sukob. Ovo traži zajedništvo u suprotstavljaju tim divljacima. Nakon gnjusnih terorističkih napada u Parizu svi smo složni da se Europa promijenila. To je ta promjena koju smo već vidjeli nakon događaja 11. rujna i terorističkih napada na WTC. Zbog toga svaki narod treba raditi svoj dio posla i pridonijeti u borbi protiv terorizma.
Je li moguća koalicija NATO-a i Rusije protiv ISIL-a nakon incidenta između Turske i Rusije?
Ne vjerujem da će doći do koalicije između NATO-a i Rusije u borbi protiv ISIL-a jer postoje velike razlike u našim pogledima i stavovima glede sirijske krize. Za razliku od NATO-ove strategije koja je usmjerena isključivo na borbu protiv terorističke organizacije Islamske države, strategija i interes Rusije nisu usmjereni samo protiv njih. Uz ISIL napadaju i umjerenu sirijski oporbu koja ratuje protiv sirijskog režima Bashara al-Assada. Jasno je da je Rusija došla u Siriju braniti režim Bashara al-Assada, a ne uništiti terorističku organizaciju Islamsku državu. Volio bih da se Rusija uključi u našu koaliciju u borbi protiv ISIL-a, ali skeptičan sam i ne vjerujem da će do toga doći jer stavovi i interesi su potpuno različiti. Siguran sam da nisu samo Europa i SAD na meti tih terorista već i Rusija i ruski narod. I zato kažem da jedino zajedno možemo, i Rusija i Amerika i Europa, uništiti teroriste. Kada se radi o terorizmu, političke interese treba staviti na stranu. Ako nam se dogodi čudo te nam se Rusija pridruži u koaliciji, to će biti najjača koalicija koja će zasigurno poraziti teroriste.
Je li potpredsjednik SAD-a Joe Biden optimist što se tiče borbe protiv terorističke organizacije Islamske države i vjeruje li da je moguće njezino uništenje?
Svojim prisustvom Joe Biden dao je veliku podršku Europi i zemljama regije u borbi protiv terorizma i Islamske države. Sve Bidenove poruke o borbi protiv terorizma bile su optimistične. Ali naglasio je kako je to samo pod uvjetom da se svi mi ujedinimo protiv te terorističke organizacije. Jer, ne mogu ni Amerika ni Europa same riješiti tu krvoločnu teroristu organizaciju, već svi zajedno. S tog je aspekta Joe Biden dao optimističnu poruku.
Na skupu je bio i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Jeste li s njim razgovarali uz prisustvo Bidena o vašim bilateralnim odnosima i situaciji na Kosovu?
Kosovo i odnosi između Albanije i Srbije nisu bili tema na ovom skupu. I naravno da nismo razgovarali o tome jer ovaj je summit bio fokusiran na sigurnost regije. Ali s obzirom na to da su za okruglim stolom sjedili svi predsjednici zapadnog Balkana i ravnopravno razgovarali o sigurnosti i budućnosti te regije, to znači da na Balkanu postoji nova realnost koju i Srbi moraju prihvatiti. Za istim su stolom sjedili i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga, što je dokaz da imamo jedan novi duh na Balkanu. Mi ćemo uvijek podržati dogovor i dijalog između Srbije i Kosova, ali obje strane trebaju poštivati što dogovore i potpišu. Najvažnije je stvarati povjerenje između dviju država jer to je ključ u dogovorima i suradnji.
Na kraju razgovora, predsjedniče, kako ocjenjujete političku i gospodarsku suradnju između Hrvatske i Albanije i jeste li zadovoljni statusom albanske manjine u Hrvatskoj?
Nema sumnje da su jedine dvije zemlje na Balkanu koje imaju izuzetno dobru političku i sigurnosnu suradnju Albanija i Hrvatska. Oduvijek smo bili tradicionalni saveznici. Jer i mi i Hrvatska najviše smo dali za sigurnost Balkana, a i još smo spremni dati. Zahvalni smo Hrvatskoj što nam daje podršku na našem putu prema EU. Imamo izvanrednu političku suradnju na svim razinama, ali kad se radi o gospodarskoj suradnji, nisam potpuno zadovoljan. Obje vlade moraju još više raditi da poboljšamo gospodarsku suradnju jer i Hrvatska i Albanija imaju potencijal i možemo surađivati na mnogim poljima. Volio bih da gospodarska suradnja dostigne nivo na kakvom surađujemo na političkom i sigurnosnom planu. Što se tiče albanske manjine u Hrvatskoj, zahvalan sam Hrvatskoj državi na fer i korektnom odnosu prema svim nacionalnim manjinama, pa tako i prema albanskoj.
>>Summit Brdo – Brijuni u Zagrebu: Evo što su dogovorili čelnici država
>>Albanski parlament u četvrtom krugu izabrao novog predsjednika
Naravno Bidenu, samo provesti svuda referendum pa neka narod odluci, a ne da odlucuju par redikula koje potplatite kao recimo nase.