Najava ukidanja najveće stope poreza na dohodak, one od 40%, naišla je na oprečne reakcije interesnih skupina: poslodavci je pozdravljaju, dok su sindikati skloniji povećanju neoporezivog dijela plaće na 2600 kuna jer bi u tom dobitku participirale sve skupine zaposlenih. Od početka ove godine sva se primanja zaposlenih, uključujući i neoporezive naknade, evidentiraju preko jedinstvenog obrasca pa poreznici imaju uvid u puna primanja zaposlenih. Taj će obrazac, primjerice, poslužiti ministru rada Mirandu Mrsiću da objavi listu tvrtki koje ne isplaćuju tri plaće i doprinose zaredom ili tri plaće u razdoblju od šest mjeseci. Lalovac tvrdi da manjim ili većim dijelom svojih primanja 150 tisuća građana ulazi u najveći porezni razred od 40 posto, a takvih je najviše u prerađivačkoj industriji, industriji visoke tehnologije, među liječnicima, sveučilišnim profesorima i znanstvenicima.
Kome razlika?
Osobama koje sada dobiju na ruke oko 15.000 kuna ukidanje stope od 40% donijelo bi povećanje plaća za oko 2400 kuna, dok bi skupinama koje primaju 11.000 neto povišica bila nešto manja od 900 kuna. Dakako, uz uvjet da im je plaća ugovorena u bruto iznosu te da razliku nastalu zbog smanjenja porezne presije tvrtke ne zadrže za sebe. Svako smanjenje poreza na dohodak od strane države moralo bi se pozitivno odraziti na neto primanja zaposlenih, no nerijetko tvrtke radnicima isplate isti neto.
Povećanje neoporezive osnovice sa sadašnjih 2200 na 2600 kuna ide na ruku svima. Radnicima na minimalcu donijelo bi mjesečno 50-ak kuna više, onima koji imaju prosječnu plaću oko 180 kuna, a zaposlenima s plaćom od 10-ak tisuća povišica bi bila oko 350 kuna. U Udruzi gradova procjenjuju da bi povećanje neoporezivog dijela stvorilo veći udar na njihove prihode od ukidanja stope od 40%. Lokalne jedinice raspolažu sa 22 milijarde kuna, od čega je 11,8 milijardi kuna od poreza na dohodak i prireza.
– Jedini način da nam se nadoknadi gubitak bilo bi prebacivanje novca iz fonda za izravnanje u osnovne prihode lokalnih jedinica. Taj fond raspolaže sa 1,2 milijarde kuna – navodi Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova. Iz tog fonda trenutačno se financira rad 33 grada i svih županija, a lokalci očekuju da se Fond izravnanja zadrži i dalje te da se puni redovitim prihodima proračuna.
Gradovi grcaju
– Ove godine već su nam trajno uskratili 45 milijuna za plaće službenika za izdavanje građevinskih dozvola koje smo preuzeli 2008., prebacili su nam sufinanciranje vode na otocima od 50 milijuna godišnje, a oporezivanje prometa nekretnina djelomice su ubacili u PDV i na tome nam uzeli oko 70 milijuna kuna. Više od toga lokalni proračuni ne mogu podnijeti – kaže Runtić.
>> Ukida se najveća stopa poreza na plaće od 40%?
Usput bi se mogli ukinuti nešto gradova i općina i jako msanjiti samoupravu. Evo, u Zagrebu uz gradsku Upravu postiji i 60-tak vijećnika od koji su neki na visokim plaćama (predsjednik i potpredsjednici Skupšine), a vijećnici dobivaju visoke naknade. Pa 17 vijeća gradskih četvrti sa 15-20 vijećnika, svi dobivaju plaće i naknade. Pa po svakoj četvrti 10-20 mjesnih odbora (za svako naselje) sa 5-11 vijećnika koji svi dobivaju naknade. Pa kad se isplate sva davanja toj silnoj samoupravnoj ekipi, nije uopće čudo da za ništa drugo nema novca.