Rad znanstvene suradnice Ekonomskog instituta u Zagrebu Ive Tomić o nezaposlenosti mladih u Europi dobio je nagradu austrijske centralne banke "Olga Radzyner“ za 2015. Analiza “Što pokreće nezaposlenost mladih u Europi?“ konkurirala je za priznanje na zajedničkoj konferenciji središnjih banaka Austrije i Poljske koja se održala nedavno u Varšavi.
Mlada je ekonomistica doktorirala u Ljubljani na temu tržišta rada u Hrvatskoj.
Manji porezi na rad
Tko su vam bili konkurenti?
Nagrada se od 2002. dodjeljuje mladim ekonomistima iz srednje, istočne i jugoistočne Europe za znanstvene radove s područja europskih ekonomskih integracija. U konkurenciji je ove godine bilo 16 radova, od čega su nagrađena četiri.
Jesu li se dosad hrvatski ekonomisti natjecali za ovo priznanje?
Dosad je ovu nagradu primilo još dvoje mladih znanstvenika iz Hrvatske: 2011. dr. sc. Marina Tkalec, također s Ekonomskog instituta, te lani dr. sc. Tomislav Globan sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Koje su osnovne teze vašeg rada?
Za bolje razumijevanje odrednica nezaposlenosti mladih u Europi nije dovoljno razmatrati samo tradicionalne makroekonomske varijable, nego je važno u obzir uzeti strukturne i institucionalne, pa čak i kulturalne čimbenike. Rad posebno naglašava heterogenost između zemalja EU prema različitim ekonomskim, ali i neekonomskim pokazateljima. Kao važne odrednice visoke nezaposlenosti mladih pokazali su se slab rast BDP-a, visoko porezno opterećenje rada, manji udio privremenog zapošljavanja, slabija mobilnost zbog visokog udjela vlasništva nekretnina za stanovanje, zatim veliki udio doznaka iz inozemstva, nizak intenzitet rada ostalih članova kućanstva te umanjene mogućnosti za život izvan roditeljskog doma za mlade ljude.
Ne prepisivati mjere
Predlažete li neka rješenja da se stanje promijeni?
Preporuka je da se prilikom dizajniranja mjera za rješavanje problema u obzir trebaju uzeti specifičnosti pojedinih zemalja ili regija te pritom u vidu imati i varijable koje nisu čisto ekonomske prirode. Za rješavanje problema visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj nije dovoljno “prepisati” mjere koje su se pokazale uspješnima u nekoj od zemalja EU, primjerice Austriji ili Finskoj.
Na čemu trenutačno radite?
Najviše radim na projektu Utjecaj recesije na strukturu i kretanje nezaposlenosti mladih u RH, u čijem je okviru rad i nastao. Tijekom projekta pola godine provest ću u inozemstvu: od 1. siječnja 2016. bit ću gostujući istraživač na London School of Economics and Political Science. Završavam i znanstveni rad Promjene u strukturi plaća u javnom i privatnom sektoru u dvije zemlje u razvoju tijekom krize.
>>Hrvatska 4. najgora zemlja za zapošljavanje mladih u Europi
>>Mrsić: Zaposlenost je porasla za jedan posto, otvarano je 500 radnih mjesta na tjedan
Mladi su najmanji problem ove drzave, samo sto su vladajuci nesposobni da to shvate. Problem su oni 30+ godina koji odlaze van skupa sa djecom. Ovi mladi koji ostanu i rade za sicu, malo njih ce se odluciti za prosirenje obitelji. Ako su pak visoki porezi za zaposljavanje mladih ,sto tek napisati za one sa 30+?!?!