Zahvaljujući napretku u medicini, danas dugovječnost nije više neobična. Ipak, doživjeti čaroban broj od stotinu godina i danas rijetkima polazi za rukom. Najviše je stogodišnjaka na japanskom otoaku Okinawi, gdje su vitalni starci uobičajen prizor. Pitate li nekoga od njih u čemu je tajna dugog života, spremno će reći: Hara hachi bu. Iza tih riječi ne krije se neki egzotični eliksir nego zdravorazumski savjet: Prestanite jesti kada vam je želudac 80 % pun. Odnosno, prije nego što se posve zasitite, odložite vilicu i pričekajte 20 minuta, toliko je tijelu potrebno da shvati kako ste pojeli dovoljno. Svaki put kad se najedete do sitosti, želudac se malo raširi tako da s vremenom počinjete jesti sve više.
No, nije stvar samo u hrani, genetičar dr. Lovro Stojaković ističe kako je genetska predispozicija ključna za dugovječnost, ali može se ojačati ako svaki dan provodimo zdrave navike.
Pet porcija voća i povrća
- Svakog dana trebalo bi pojesti najmanje pet porcija voća i povrća. Jedna porcija približno odgovara veličini šake. Primjerice, to može biti jedna jabuka, svježe iscijeđeni sok od naranče, tanjur mahuna i zelena salata. Također bi trebalo redovito vježbati, ne pušiti, a alkohol piti umjereno, odnosno najviše sedam čaša na tjedan. Naravno, treba ih ravnomjerno rasporediti, a ne popiti u jednoj večeri jer to opterećuje jetra - zaključuje liječnik.
Dakako, važno je i kretanje, odnosno redovita fizička aktivnost.
- Ljudi koji odaberu vrstu tjelovježbe koja im je zabavna lake će zadržati tu zdravu naviku, pokazuju istraživanja. Vježbanje u skupini također ima dodatne prednosti jer potiče druženje koje produljuje život - kaže voditeljica fitnessa Karmen Jelić.
Nutricionisti su pak složni da na cjelokupno tijelo, odnosno na njegovu vitalnost, i te kako utječu određene namirnice, stoga preporučuju mediteransku prehranu koja je, poput japanske, bogata ribom koja sadrži omega-3 masne kiseline, korisne za srce. Uza sve ove savjete, za dugovječnost je važno i održavanje osobne higijene, prije svega zubi. Čišćenje zubnim koncem traje samo 60 sekundi, a moglo bi vam produljiti život za 6,4 godine. Bakterije koje se nalaze između zuba izazivaju upalne procese u desnima koji povećavaju rizik od srčanih bolesti za 72%. Također, zube treba četkati dvaput na dan po dvije minute.
Budući da su bolesti srca \"ubojica broj 1\", isplati se smanjiti faktore rizika kao što su povieni kolesterol. To bi vam moglo produljiti život za gotovo šest godina. Razinu masnoća u krvi trebalo bi kontroirati barem jednom u pet godina. Izbjegavajte nezdrave masnoće i slatkiše. Nepušači mogu očekivati da će živjeti deset godina dulje od onih koji popuše kutiju cigareta na dan, pokazalo je finsko istraživanje objavljeno u Health magazinu. Iako je dokazano da smijeh i dobro raspoloženje imaju izravan utjecaj na dugovječnost, zanimljivo je da su ljudi koji su pretjerano optimistični ujedno i skloniji rizičnom ponašanju. NAjbolje prolaze ljudi koji su svjesni da u sve treba uložiti trud. Iako se može činiti da oni žive dosadnim životom, ljudi koji su organizirani i paze na detalje zapravo imaju vremena za uživanje.
Ni previše ni premalo sna
San je, znaju i vrapci na grani, izuzetno važan za pravilno funkcioniranje organizma, međutim ne treba pretjerivati ni sa spavanjem.
- LJudi koji spavaju između šest i devet sati svake noći žive dulje, pokazalo je britansko istraživanje provedeno na milijun ljudi. Oni koji spavaju manje od šest sati žive kraće, a oni koji u krevetu ostaju dulje od devet sati žive najkraće. Spavanje između šest i osam sati svake noći također smanjuje rizik od pretilosti, povišenog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa. Nedostatak sna ometa prirodni tjelesni proces obnavljanja stanica - zaključak je istraživanja provedenog na institutu Karolinska.
>>FOTO Boem Hinko ljubi i zavodi i u stotoj
