Trebala je to biti demonstracija sposobnosti američkih marinaca da djeluju u nekim od najtežih uvjeta na svijetu. Umjesto toga, tijekom priprema za veliku NATO-ovu vježbu u Norveškoj, pojavila se neočekivana prepreka, američkim vojnicima počele su se raspadati gotovo potpuno nove čizme. Problemi su se pojavili nakon samo nekoliko dana provedenih na snijegu i ledu. Na koži su nastajale rupe, potplati su se odvajali, a u obuću je ulazila ledena voda. Kod nekih vojnika dijelovi pete pritiskali su tetive, dok su se na drugim čizmama brzo trošile unutarnje obloge ili popuštale ušice za vezice.
Sve se događalo tijekom priprema za Cold Response 2026, veliku vježbu pod norveškim vodstvom u kojoj je sudjelovalo više od 25.000 vojnika u Norveškoj te još više od 7000 u Finskoj. Među njima je bilo oko 3000 američkih marinaca, većinom pripadnika II. marinskog ekspedicijskog korpusa iz Sjeverne Karoline. Kako piše Newsweek, pozivajući se na američke vojne dokumente i dužnosnika Pentagona, problemi s obućom bili su toliko ozbiljni da su pojedini marinci morali biti povučeni s terena.
Norveška strana pomogla je Amerikancima da dođu do lokalno dostupne obuće, među ostalim do čizama M77 koje norveška vojska koristi desetljećima. Dio zamjenskih čizama nabavljen je u lokalnim trgovinama. Američki marinci potvrdili su Newsweeku da su tijekom vježbe koristili postojeći mehanizam potpore zemlje domaćina kako bi američkim novcem nabavili lokalno dostupnu obuću. Naglasili su pritom da norveška vojska nije kupovala niti donirala čizme američkim vojnicima.
Interna vojna procjena iz 2026., u koju je Newsweek imao uvid, navodi "značajne nedostatke" na specijaliziranim čizmama za ekstremno hladno vrijeme. Problemi su se odnosili na model Intense Cold Weather Boots američke tvrtke Belleville Boot Co. Opasnost nije bila samo u neudobnosti. Neispravna obuća tijekom dugotrajnog boravka na arktičkoj hladnoći može povećati rizik od ozeblina i hipotermije, a u ekstremnim okolnostima posljedice mogu biti i opasne po život.
Problemi nisu završili povratkom marinaca iz Norveške. Američka vojska krenula je pregledavati zalihe istih čizama u bazi Camp Lejeune u Sjevernoj Karolini. Rezultati inspekcija pokazali su da problem nije bio ograničen samo na nekoliko pari korištenih tijekom vježbe. Prema podacima koje je objavio Newsweek, u travnju je pregledano 2642 čizama, od kojih su kod 183 pronađeni nedostaci, odnosno kod oko 6,9 posto pregledanih primjeraka. U srpnju su rezultati bili još lošiji. Od 1781 pregledane čizme, 355 ih je imalo nedostatke, što predstavlja gotovo 20 posto.
Ukupno su tijekom dvije inspekcije pregledane 4423 čizme, a 538 ih je označeno neispravnima. Ukupna stopa nedostataka iznosila je nešto više od 12 posto, dok se u dokumentima navodi da se u industriji uobičajenom smatra stopa od dva do tri posto. Marinski korpus potvrdio je 538 slučajeva tvorničkih nedostataka te naveo da je izrađen plan prema kojem bi proizvođač trebao zamijeniti problematične primjerke. Neispravne čizme, prema izvoru Pentagona na koji se poziva Newsweek, pronađene su i u drugim bazama američkih marinaca, uključujući Havaje i Okinawu u Japanu. Nije poznato koliko bi ukupno pari moglo biti zahvaćeno problemom.
Tvrtka Belleville, koja američku vojsku obućom opskrbljuje još od Prvog svjetskog rata, potvrdila je Newsweeku da surađuje s marincima kako bi riješila uočene probleme. Iz kompanije tvrde da su predani kontinuiranom poboljšavanju kvalitete te da brzo reagiraju kada se pojave poteškoće. Navode i da redovito ostvaruju visoke ocjene američke Defense Logistics Agency kada je riječ o rokovima isporuke i kvaliteti proizvoda. Slučaj je, međutim, otvorio i šire pitanje načina na koji američka vojska nabavlja obuću.
Američka pravila već desetljećima uglavnom zahtijevaju da Pentagon novac za vojnu obuću i određenu drugu opremu troši na proizvode američke proizvodnje, uz određene iznimke. Cilj je održati domaću industrijsku bazu i smanjiti ovisnost o inozemnim dobavljačima. Dio američkih zakonodavaca želi pravila dodatno postrožiti kroz prijedlog poznat kao BOOTS Act, koji bi ograničio i mogućnost vojnika da uz uniformu nose određene alternativne modele čizama ako nisu u cijelosti proizvedeni u SAD-u od propisanih američkih materijala. Upravo je slučaj iz Norveške dao novi argument protivnicima takvog ograničenja. – Samo zato što je nešto proizvedeno u Americi ne znači da dobivamo kvalitetu – rekao je Newsweeku jedan dužnosnik Pentagona.
Osim kvalitete, problem predstavlja i količina. Analize na koje se poziva Newsweek upozoravaju da bi američka industrija u slučaju većeg sukoba mogla imati ozbiljnih poteškoća s povećanjem proizvodnje. Jedna ranija simulacija pokazala je da bi tijekom rata trebalo nabaviti dodatnih 456.000 pari godišnje, čime bi potrebna godišnja proizvodnja porasla na oko 981.000 pari. Sudionici analize procijenili su da bi takvo povećanje zahtijevalo velika ulaganja još prije izbijanja sukoba.
Druga interna vojna analiza iz travnja 2026., prema Newsweeku, zaključila je da američki proizvođači trenutačno ne bi mogli zadovoljiti ukupnu potražnju američkih oružanih snaga, koja bi u mirnodopskim uvjetima mogla dosezati do 4,2 milijuna pari godišnje. Prosječni vijek trajanja američkih vojnih čizama procjenjuje se na jednu do dvije godine, a svaki pripadnik oružanih snaga mora imati najmanje dva para.
Otvori KEKS Pay
Pohlepa, profit i najjeftiniji ponuđač uzimaju danak odavno i doći će vam glave.