Mnogi bi pretpostavili da su najvećem riziku od bolesti povezanih sa zračenjem izloženi zdravstveni djelatnici ili zaposlenici u nuklearnoj industriji. No novo veliko istraživanje pokazalo je sasvim drugačiju sliku. Analiza objavljena u uglednom medicinskom časopisu JAMA Internal Medicine otkrila je da su najveću povezanost sa smrtnošću od određenih vrsta raka imali stjuardese i stjuardi, dok su piloti zauzeli drugo mjesto. Znanstvenici predvođeni Vishalom Patelom, kirurgom i istraživačem s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard, analizirali su podatke s američkih smrtnih listova za čak 12,7 milijuna osoba koje su preminule između 2020. i 2024. godine. U istraživanje je bilo uključeno ukupno 503 različita zanimanja.
Važno je naglasiti da istraživanje nije dokazivalo da je zračenje izravno uzrokovalo rak kod pojedinih osoba. Umjesto toga, znanstvenici su usporedili vrste karcinoma među različitim zanimanjima. U jednu skupinu svrstali su karcinome za koje je poznato da izloženost ionizirajućem zračenju može povećati rizik od razvoja bolesti. Među njima su rak dojke, štitnjače i prostate, leukemija, multipli mijelom te melanom. Sve ostale vrste raka analizirane su zasebno.
Rezultati su pokazali da je među stjuardesama i stjuardima udio smrtnih slučajeva od tih karcinoma bio čak 50 posto veći nego među pripadnicima ostalih zanimanja, dok je kod pilota bio 36 posto veći. Zanimljivo je da, kada su analizirani svi ostali oblici raka, avionsko osoblje nije odskakalo od prosjeka. Drugim riječima, povećani rizik bio je specifičan upravo za vrste raka koje se povezuju s izloženošću zračenju. Po tom pokazatelju stjuardese, stjuardi i piloti našli su se čak ispred djelatnika nuklearne medicine, poput radioloških tehnologa.
Epidemiolozi Catherine M. Olsen sa Sveučilišta Queensland i Ken Karipidis iz Australske agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, koji nisu sudjelovali u istraživanju, smatraju da rezultati podupiru pretpostavku kako profesionalna izloženost zračenju može imati važnu ulogu. "Ta specifičnost podupire pretpostavku da je u podlozi uočenog povećanja profesionalna izloženost zračenju, a ne čimbenici povezani sa životnim stilom ili socioekonomskim položajem", napisali su u stručnom komentaru objavljenom uz istraživanje.
Zašto je letenje povezano s većom izloženošću?
Zemljina atmosfera prirodno štiti ljude od kozmičkog zračenja koje dolazi iz svemira. Međutim, što se zrakoplov nalazi na većoj visini, ta je zaštita slabija. Izloženost je veća i na rutama koje prolaze bliže polovima nego onima bliže ekvatoru, a ukupna doza raste s brojem sati provedenih u zraku. Prema procjenama istraživača, članovi letačkog osoblja u Sjedinjenim Državama godišnje prime između 3 i 6 milisiverta kozmičkog zračenja. Za usporedbu, putnik koji tijekom godine obavi deset povratnih letova preko SAD-a primi približno 0,4 milisiverta. Zbog toga su piloti te stjuardese i stjuardi među profesionalnim skupinama koje tijekom rada primaju najveće godišnje doze ionizirajućeg zračenja.
Autori upozoravaju da kozmičko zračenje vjerojatno nije jedini čimbenik. Na zdravlje letačkog osoblja mogu utjecati i ultraljubičasto zračenje koje prodire kroz prozore zrakoplova, osobito u pilotskoj kabini, kao i česti noćni letovi, smjenski rad te poremećaji cirkadijalnog ritma. Zbog toga istraživači smatraju da bi godine provedene u ovom zanimanju trebalo uzimati u obzir tijekom preventivnih liječničkih pregleda. Predlažu i veću pozornost redovitim pregledima kože te probirima za rano otkrivanje raka dojke kod stjuardesa i pilotkinja.
Iako ovo istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između kozmičkog zračenja i raka, njegovi rezultati otvaraju važna pitanja o zaštiti avionskog osoblja. Znanstvenici smatraju da bi upravo zbog razine profesionalne izloženosti trebalo razmotriti dodatne mjere praćenja i zaštite zdravlja ljudi koji velik dio radnog vijeka provode na velikim visinama.
Stjuardesa je otkrila najveće pogreške koje putnici čine tijekom pakiranja