Već svaki treći Austrijanac ne radi više puno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Stopa zaposlenih s nepunim radnim vremenom u Austriji dosegla rekordnu razinu. Broj zaposlenika koji ne rade puno radno vrijeme povećao se je za 57.200, objavio je u petak austrijski Državni zavod za statistiku “Statistik Austria”. Podaci pokazuju da je ukupna zaposlenost ostala nepromijenjena i u drugom tromjesečju ove godine, te da je u Austriji u prosjeku bilo zaposleno nešto manje od 4,5 milijuna ljudi. To znači da je ukupan broj zaposlenih bio praktički isti kao i prethodne godine, prema analizi Statističkog zavoda Austrije.
Na prvi pogled zadovoljavajuće. Ali, samo na prvi pogled, jer ekonomski stručnjaci tvrde da se iza ovog naizgled stabilnog rezultata krije “opasna zamka”. “Dok se je broj radnika s nepunim radnim vremenom povećao za 57.200, broj zaposlenika s punim radnim vremenom smanjio se je za 57.400. To znači da se trend rada s nepunim radnim vremenom nastavlja, nakon pada u 2025. godini”, rekla je glavna direktorica Zavoda “Statistik Austria” Manuela Lenk.
Kao rezultat toga, kako je pojasnila Lenk, ugovorom dogovoreno standardno radno vrijeme smanjilo se je u drugom tromjesečju ove godine za 0,2 sata, u usporedbi s drugim tromjesečjem 2025. godine. To znači , kako je rekla šefica austrijskog Statističkog zavoda, da je u Austriji ponovno dosegnuta rekordna razina rada s nepunim radnim vremenom iz 2024. godine. Točnije, gotovo 1,45 milijuna zaposlenih u Austriji sada radi manje od 40 sati tjedno. Za razliku od njih otprilike 3,05 milijuna, koji rade puno radno vrijeme.
Rezultat toga je porast stope zaposlenih s nepunim radnim vremenom na 32,1 posto odnosno za 1,3 postotna boda. S gotovo 32 posto, Austrija je druga u Europskoj uniji, odmah iza Nizozemske s 44,1 posto po broju zaposlenika koji ne rade puno radno vrijeme. Slijede Njemačka (31,6 posto), Danska (28,2 posto) i Belgija (26,3 posto). Za usporedbu, prosjek ovog trenda u svih 27 država članica EU-a iznosi “samo” 18,9 posto.
FOTO Prepoznajete li susjede ili poznanike? Ovi su ljudi danas izišli na ulice i hodali za Liku
Na drugom kraju te ljestvice su, kako pokazuju statistike, EU zemlje gdje rad s nepunim radnim vremenom praktički gotovo da i ne postoji u radnoj svakodnevici. To su Bugarska (2,1 posto), Rumunjska (2,5 posto) i Hrvatska (4,3 posto). Kao što je izvješće Statističkog zavoda Austrije pokazalo, žene znatno češće rade nepuno radno vrijeme, prvenstveno zbog obaveza skrbi o djeci, obitelji i starijima. Žene čine 51,1 posto svih zaposlenika koji rade skraćeno. Prije 20 godina ta je brojka bila nešto manja od 41 posto.
“Nedovoljno širenje ponude pružanja usluga za zbrinjavanje djece i starijih osoba, posebna su prepreka za žene”, naglasila je voditeljica socijalnih poslova u Bečkoj radničkoj komori Ines Stilling. Trenutno i gotovo 347.000 muškaraca radi nepuno radno vrijeme. Njihov udio iznosi 14,8 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na 2006. godinu kada je iznosio 6,6 posto. I to je najviša razina u posljednjih dva desetljeća. Iz svega iznesenog očito je da je Austrijankama i Austrijancima 40 sati rada tjedno previše. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju ne samo poslodavce nego i nadležne austrijske vlasti da se pomak iz punog u nepuno radno vrijeme izravno odražava na obujam obavljenog posla. Iz navedenog razloga, u drugom tromjesečju 2026. godine odrađeno je oko 1,74 milijarde radnih sati, što je za čak 5,7 milijuna sati manje nego u istom tromjesečju prošle godine. Time je je prosječno dogovoreno standardno radno vrijeme od 40 sati tjedno palo na 35,4 sati.
Problem je da se trend nepunog radnog vremena u Austriji nastavlja, te nezaposleni više ne traže ili ne pristaju na posao od 40 sati tjedno, dok zaposleni sve češće prelaze s punog na nepuno radno vrijeme. Podaci pokazuju da je gotovo četvrtina nezaposlenih, odnosno njih 23 posto, u drugom tromjesečju ove godine isključivo tražilo posao s manje od 40 sati tjedno. Riječ je o 37,6 posto žena i 11,7 posto muškaraca. Unatoč tome što austrijski portal za zapošljavanje “Karriere” izvještava o većem broju mjesta s punim radnim vremenom u drugom tromjesečju ove godine, zainteresiranih je sve manje. Kraće raditi, sve je popularnije, ističu analitičari i statističari.
Stručnjaci austrijskog Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo) upozoravaju na ovaj, za austrijsko gospodarstvo, ne baš bezazleni, uzlazni trend. I tvrde kako je pad normalnog radnog volumena na 35,4 sati tjedno, također mogući uzrok slabog gospodarskog razvoja u Austriji, u drugom tromjesečju 2026. godine. Preciznije rečeno, prvi put u posljednjih šest tromjesečja kontinuiranog gospodarskog rasta, u drugom tromjesečju ove godine zabilježen je “mali minus od 0,1 posto”, kako navodi “Statistik Austria”. I opravdava to, prije svega, porastom cijena energenata. Kako situacija na domaćem tržištu rada nije baš “ružičasta”, austrijsko Ministarstvo gospodarstva želi, koliko god je to moguće, spriječiti smanjenje tjednog opsega radnog vremena “bez uvjerljivih razloga”.
Stoga austrijska Vlada planira donijeti Paket mjera, poput “aktivne mirovine”, koja će umirovljenicima omogućiti da od 2027. godine nastave raditi i pritom, uz mirovinu zarađuju do 15.000 eura godišnje bez oporezivanja. Ali i druge poticajne mjere za više rada, su na obzoru. “Trebamo više ljudi spremnih zasukati rukave i raditi”, poručio je ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer iz Narodne stranke (ÖVP).
Otvori KEKS Pay
