Obitelj baci kruha u vrijednosti jedne rate kredita za automobil

Četveročlana zagrebačka obitelj Marije P. dnevno u prosjeku kupi jedan i pol kruh. Za to dnevno izdvoje 12 kuna. Godišnje će tako na kruh potrošiti oko 4300 kuna.
Obitelj Ivane L. koja ima dva sina u godinama razvoja kupuje iz navike pak redovno dva kruha dnevno. Jednostavnom računicom, kupujući kruh od sedam kuna oni će godišnje potrošiti 5100 kuna.

Ipak, kako je kruh namirnica s relativno kratkim rokom trajanja, dio će kruha na kraju završiti - u smeću.

Kuna po kuna

Prema rezultatima istraživanja GfK Hrvatska čak 14 posto kućanstava baca kruh koji više nije svjež.
Ovisno o dnevnom meniju, obitelj s dva tinejdžera baci i pola kruha, od dva kupljena. Pretpostavivši da godišnje bace tako oko 20 posto kupljenog kruha, dobit ćete poveliku svotu od 1000 bačenih kuna godišnje.

Niti bačeni trošak obitelji Marije P. nije zanemariv. Neplaniranim kupovanjem kruha "bacit će" godišnje i do petstotinjak kuna.
"Sitne" kune potrošene na kruh, koje često zanemarujemo, možemo pretvoriti tako i u one koje nam uvijek zvuče važnije, pa tako dolazimo do brojke da svaka četrnaesta obitelj u Hrvatskoj godišnje baci jednu ratu kredita za automobil. Postavljena ovako, brojka zvuči sasvim drukčije.

Loša navika?

Tek 39 posto kućanstava u Hrvatskoj pojede sav kupljeni kruh, dok njih 47 posto kruh koji više nije svjež "reciklira" u krušne mrvice ili slično.

Neiskorišteni kruh mogao bi biti tek rezultat navike kupovanja jednake količine kruha, bez obzira na ono što se kuha za ručak. Iako ne možete točno procijeniti koliko ćete ga taj dan pojesti, pokušajte ga barem iskoristiti, umjesto baciti. Idući put, pak, kad pomislite baciti ostatke od prethodnog dana, pomislite na podatak iz naslova i sigurno ćete se predomisliti...