Od više od sto vrsta glavobolja, migrena je ona koja ljude najčešće natjera da potraže liječničku pomoć. Daleko od toga da je samo jaka glavobolja, migrena je složena neurološka bolest koja uzrokuje intenzivnu, pulsirajuću bol praćenu jakom mučninom, povraćanjem te izrazitom osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od migrene boluje svaka deseta osoba, a žene su pogođene čak tri puta češće od muškaraca. Iako su stope obolijevanja slične kod dječaka i djevojčica do puberteta, nakon toga prevalencija kod žena značajno raste na 18 posto, u usporedbi sa šest posto kod muškaraca.
Napadaji često počinju u tinejdžerskoj dobi i ranim dvadesetima, kada se simptomi nerijetko odbacuju kao nešto što treba "izgurati". Međutim, migrena je puno više od boli; to je stanje koje može otežati jasno razmišljanje, koncentraciju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a Svjetska zdravstvena organizacija svrstava je među vodeće uzroke onesposobljenosti. Često ometa i san, stvarajući začarani krug, a povezana je i s povećanim rizikom od kardiovaskularnih poremećaja te stanja poput depresije i anksioznosti.
Zbog svega navedenog, navodi dr. Mia T. Minen za The Post, ključno je znati prepoznati razliku. Dok je obična glavobolja najčešće samo bol, migrenski napadaji uključuju i druge iscrpljujuće simptome poput vrtoglavice i pojačane osjetljivosti na zvukove, svjetlo pa čak i mirise. Važno je pratiti simptome koji se ponavljaju umjesto da ih se otpisuje. Vođenje dnevnika o tome kada se glavobolje javljaju, koliko traju i jesu li praćene mučninom ili osjetljivošću na svjetlo može presudno pomoći liječnicima u postavljanju točne dijagnoze.
Jedan od najvećih mitova jest da se napadaj računa samo ako je bol nepodnošljiva. Mnogi zbog toga pretpostavljaju da imaju običnu glavobolju jer je bol blaža. Druga česta zabluda je da sve migrene mora pratiti aura - privremeni neurološki znak upozorenja s vizualnim ili senzornim smetnjama. U stvarnosti, oko dvije trećine ljudi nikada ne dožive auru. Mnogi također pogrešno zamjenjuju migrenu sa sinusnom glavoboljom jer utječe na živce oko lica i može uzrokovati začepljenost i bol, zbog čega pogrešno traže antibiotike umjesto adekvatnog liječenja.
Smatra se da migrenu uzrokuje kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Stres je jedan od najvećih okidača, pri čemu i naglo povećanje i smanjenje hormona stresa može izazvati napadaj. Hormonalne fluktuacije, osobito promjene u razini estrogena, također igraju veliku ulogu kod žena. Okidači mogu biti i promjene u obrascima spavanja, dehidracija i neredoviti obroci. Stoga, umjesto fokusiranja na jedan okidač, važno je sagledati širu sliku. Kako biste smanjili rizik, ključno je piti dovoljno tekućine, jesti u redovitim razmacima, održavati dosljedan ritam spavanja i pronaći zdrave načine za upravljanje stresom.
Najbrži i najučinkovitiji načini liječenja
Liječenje se dijeli na akutno, koje zaustavlja napadaj, i preventivno, koje smanjuje njihovu učestalost. Za trenutačno olakšanje, neki koriste lijekove bez recepta poput ibuprofena, no prečesta upotreba nosi rizik od nuspojava. Receptne opcije uključuju triptane, dugogodišnju okosnicu liječenja, te novije lijekove poput gepanata koji su se pokazali vrlo učinkovitima. Dostupne su i različite metode liječenja, uključujući i neuromodulacijske uređaje koji koriste blagu električnu stimulaciju za prekidanje signala boli.
Za osobe s čestim migrenama preporučuje se prevencija. Bihevioralne terapije, poput kognitivno-bihevioralne za upravljanje stresom, imaju snažne dokaze o učinkovitosti. Redovita tjelovježba dokazano smanjuje učestalost napadaja, a pristupi poput svjesnosti (mindfulness) i akupunkture također mogu pomoći. Od dodataka prehrani učinkovitima su se pokazali magnezij i vitamin B2. Uz to, postoje i brojni odobreni preventivni lijekovi u obliku tableta ili injekcija, što liječnicima omogućuje da terapiju prilagode svakom pacijentu.
Muče vas glavobolje? Zaboravite na lijekove, spriječite ih pomoću ovih 7 prirodnih metoda
Otvori KEKS Pay
