Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Mladim inovatorima milijun kuna za razvoj poslovnih ideja koje obećavaju

U iznimno jakoj konkurenciji njihove su ideje prepoznate kao dobar potencijal za komercijalizaciju
27. ožujka 2015. u 15:30 0 komentara 374 prikaza
Zaba
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

– Otvoreni smo startupima, inovacijama i svim kvalitetnim poslovnim idejama. U 2014. je segment malog poduzetništva Zagrebačke banke otvorio čak 6000 novih računa, od čega su 80 posto startupovi. U poduzetništvu je hrvatska sadašnjost, ali i bolja budućnost – istaknuo je predsjednik uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić povodom dodjele nagrada pobjednicima natječaja Moj Zaba start za najbolje poduzetničke ideje.

Deset projekata dobilo je od Zabe ukupno milijun kuna kroz 12 potpora od čega ih je devet izabrala stručna komisija, a tri su prikupile najviše glasova javnosti preko internetskog izjašnjavanja. U prilog tome da je u godinu dana prilično ojačao poduzetnički duh govori činjenica da je lani stiglo 420 prijava, dok ih je ove godine pristiglo 600 iz raznih djelatnosti: dizajna, kulture, IT-ja, tehnologije, zaštite okoliša, prijevoza, proizvodnje...

Natječaj je strukturiran u tri kategorije. U segmentu Moja prilika po 100 tisuća kuna odlukom stručne komisije dobili su nogar za bicikl s pumpom, samoljepljiva tkanina Gearskin i web aplikacija Rentlio, a Rentlio je osvojio i nagradu javnosti od 33 tisuće kuna. Dobitnici 100 tisuća kuna u "zelenoj zoni" su projekti iCat - katamaransko povezivanje otoka, organska olovka Fabula i sustav za obradu, pročišćavanje i dezinfekciju balastnih voda i drugih tekućina na brodovima, dok je ideja katamaranskog prijevoza nagrađena i kao najbolji projekt po mišljenju javnosti. U natječaju Moja kreativna crta dobitnici su Boya pastele za crtanje koje ne ostavljaju tragove po rukama, multiartistički projekt FreeDA; predstava, izložba i dokumentarni film čija je nositeljica glumica Nera Stipičević te Pametnica – radni materijali za rano poticanje intelektualnog razvoja, dok je internetski portal o vizualnim umjetnostima iVizkultura.hr dobitnik nagrade javnosti.

>> ZABA dodijelila 900 tisuća kuna za inovativne projekte

>> Zaba nagradila i katamaransko povezivanje otoka

Katamaransko povezivanje otoka iCat

Želimo biti niskobudžetni prijevoznik na moru; loš prijevoz između otoka potaknuo nas je da osmislimo superlagani brod na pogon koji ne oslobađa CO2 i u sezoni vozi svakih 60 do 90 minuta, a zimi svaka dva sata – pojašnjava inženjer strojarstva i brodogradnje iz Zagreba Tomislav Uroda nit vodilju projekta koji razvija s Krešimirom Hledeom. Između ideje, za koju su zainteresirani Šibenik i Dubrovnik, i ostvarenja, stoji 10-ak mil. kn koliko im treba za izradu prvog katamarana.

Traže partnere i banku koja bi ih financirala. – U pomorskom dijelu surađujemo s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, a elektropogon razvijamo s Končar institutom za elektrotehniku. Cilj nam je što više smanjiti težinu broda kako bi trošio manje goriva; u startu bi bio 20-30% skuplji, no uštedu bi ostvario već u prvoj godini na gorivu – kaže Uroda.

Fabula: organska olovka čiji ošiljak gnoji

Bavi se poslovnom informatikom, brendiranjem i copywritingom, no uspjela je stvoriti ekoolovku za koju se neće sjeći šume, a imat će i korisne "nuspojave" šiljenja.

– Olovka piše ekopriču koju sam brendirala pod nazivom "Zelenkapica i vuč". Zamjena za drvo, koje je šteta koristiti za predmet koji nestaje kroz dva ili tri tjedna, su talog od kave i čaja i otpadne latice, otkupljivali bismo ih od cvjećarnica i ugostiteljskih objekata – priča Mateja Kuhar iz Varaždina koju je inspirirao bakin stari savjet da talogom gnoji biljke. Sad se kao gnojivo može koristiti ošiljak olovke, a kad se potroši, vršak u kojem je deponirano sjeme uroni se u vodu na 24 sata, omekša i može se zasaditi. Ciljano tržište su joj uredi, u kojima svatko drži bar jednu biljku. Novac će iskoristiti za automatizaciju proizvodnje i daljnju komercijalizaciju, no treba potporu banke. Podržava je Tehnološki park Varaždin.

Sustav za pročišćavanje balastnih voda

Kroz četiri godine doktorskog studija Zaštite okoliša u Ljubljani Martina Cvetković razvijala je ideju pročistača balastnih i otpadnih voda s brodova koji ne koristi kemikalije i nije opasan za posadu i okoliš.

– Pročistač kombinira fizikalne i mehaničke procese. Kroz godinu ili dvije, prema najavama Međunarodne pomorske organizacije, na snagu će stupiti regulativa koja nalaže da svi brodovi koji koriste balastne vode, moraju imati pročistač – pojašnjava mlada znanstvenica koja je u rodnoj Rijeci završila Pomorski fakultet. Projekt joj je u fazi komercijalizacije, predinkubacije u Znanstveno-tehnološkom parku u Rijeci.

U razvoju ideje pomogao je i tim s fakulteta u Ljubljani, no ideja je – samo njezina. Nakon primjene, voda koju je brod usisao, primjerice u Indijskom oceanu, više neće biti ispuštana s tvarima i organizmima neprirodnim za Jadran.

strašno
Šok za obitelj Beckham!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.