Friteze na vrući zrak posljednjih su godina postale gotovo nezaobilazan kuhinjski uređaj. Brzo pripremaju hranu, jednostavne su za korištenje, a posebno ih prati reputacija zdravije alternative klasičnom prženju. Budući da je za pripremu često potrebno vrlo malo ulja, lako je zaključiti da je sve što iz njih izađe automatski zdravije. No nutricionistica Harman Bajwa upozorava da stvari nisu baš tako jednostavne. Najvažnije je, kaže, što stavljamo u uređaj, a ne sam uređaj kojim pripremamo hranu, piše Unilad.
Najveća prednost friteze na vrući zrak jest mogućnost dobivanja hrskave teksture uz znatno manje dodanog ulja nego kod dubokog prženja. Međutim, to ne znači da će kobasice, prerađeni pileći proizvodi ili jako posoljeni smrznuti krumpirići nakon takve pripreme postati nutritivno kvalitetna hrana. 'Friteza može smanjiti količinu dodatnog ulja, ali ne uklanja sol, zasićene masnoće ili kalorije koje se već nalaze u namirnici', objašnjava Bajwa. Drugim riječima, fritezu na vrući zrak ne treba promatrati kao uređaj koji 'poništava' manje poželjan nutritivni sastav hrane.
Još jedna česta pogreška jest uvjerenje da zbog manjeg korištenja ulja možemo jesti neograničene količine hrane pripremljene na taj način. Veličina porcije i dalje je važna, kao i ukupna prehrambena vrijednost obroka. Sama priprema vrućim zrakom ne mijenja tu činjenicu. Kod pripreme hrane na visokim temperaturama pozornost treba obratiti i na akrilamid, spoj koji može nastati u škrobnim namirnicama poput krumpira i kruha tijekom pečenja, prženja ili tostiranja. Pogrešno bi, međutim, bilo zaključiti da friteza na vrući zrak potpuno rješava taj problem. Akrilamid može nastati pri različitim načinima termičke obrade ako se škrobna hrana priprema na visokim temperaturama. Zato se preporučuje krumpir i slične namirnice peći do zlatnožute, a ne vrlo tamnosmeđe boje. Viša temperatura i dulje vrijeme pripreme mogu povećati stvaranje akrilamida.
Je li onda obična pećnica zdravija? Ni tu nema jednostavnog pobjednika. Nutricionistica naglašava da ne postoji način pripreme koji je uvijek zdraviji od svih drugih. Kod povrća, ribe ili piletine, kojima ionako nije potrebna velika količina dodane masnoće, nutritivna razlika između pripreme u klasičnoj pećnici i fritezi na vrući zrak može biti mala. Pećnica može biti praktičnija i kada pripremamo veće količine hrane, primjerice cijeli lim povrća ili obrok za cijelu obitelj.
Najbolji način korištenja friteze na vrući zrak zato je promatrati je kao još jedan kuhinjski alat, a ne kao uređaj koji svako jelo automatski čini zdravim. Prednost joj možemo iskoristiti pripremajući povrće, krumpir, ribu, piletinu i domaće verzije hrane koju bismo inače pržili u velikoj količini masnoće. Ulje možemo koristiti umjereno, a hranu ne treba nepotrebno prepeći.
Drugim riječima, friteza na vrući zrak može pomoći u pripremi obroka s manje dodane masnoće, posebno ako zamjenjuje duboko prženje. Ali hoće li obrok doista biti zdraviji, mnogo više ovisi o namirnicama koje smo odabrali, količini koju pojedemo i načinu na koji smo ih pripremili nego o uređaju koji stoji na kuhinjskom pultu.
Nisu samo vrganji: Ovo je 6 jestivih gljiva koje u jesen rastu u Hrvatskoj, vrijedi ih potražiti
Otvori KEKS Pay
