Pronalazak bilo kakve promjene na dojkama, osobito kvržice, iskustvo je koje neizbježno budi strah i niz tjeskobnih pitanja. U tim trenucima, korisno je znati umirujuću statistiku: otprilike 80 posto svih biopsija dojke pokaže se benignima, što znači da ne upućuju na rak. Većina kvržica zapravo su bezopasne promjene poput cista, fibroadenoma ili posljedica fibrocističnih promjena tkiva. Unatoč tome, stručnjaci naglašavaju kako se nijedna novonastala kvržica ne smije ignorirati. Ključno je poznavati vlastito tijelo i znati prepoznati suptilne znakove koji mogu ukazivati na ozbiljniji problem, jer je rano otkrivanje raka dojke temelj uspješnog ishoda liječenja. Svaka žena trebala bi biti upoznata s uobičajenim izgledom i opipom svojih dojki kako bi mogla primijetiti svako odstupanje od normale, prenosi Medical News Today.
Iako se rak dojke može razviti u bilo kojem dijelu prsa, desetljeća istraživanja i klinički podaci dosljedno pokazuju da postoji jedno područje gdje se zloćudni tumori najčešće formiraju. Riječ je o gornjem vanjskom kvadrantu dojke, odnosno dijelu koji je najbliži pazuhu. Prema jednoj opservacijskoj studiji iz 2022. godine, čak 70 posto karcinoma dojke dijagnosticirano je upravo na toj lokaciji. Znanstvenici vjeruju da razlog leži u činjenici da je taj kvadrant najbogatiji žljezdanim tkivom, koje je podložnije malignim promjenama. Kako biste lakše vizualizirali, zamislite svaku dojku kao sat s bradavicom u sredini. Na desnoj dojci, gornji vanjski kvadrant nalazi se na poziciji između devet i dvanaest sati, dok je na lijevoj dojci to područje između dvanaest i tri sata. Kod muškaraca, kod kojih je rak dojke znatno rjeđi, kvržice se najčešće nalaze neposredno ispod ili oko bradavice.
Razlikovanje potencijalno opasne kvržice od benigne promjene isključivo opipom može biti vrlo teško, čak i za liječnike, i nikako ne može zamijeniti dijagnostičke pretrage. Ipak, postoje određene karakteristike koje mogu poslužiti kao znak za uzbunu. Zloćudna kvržica najčešće je tvrda, gotovo poput kamena, te ima nepravilne, oštre rubove. Jedna od ključnih osobina je njezina fiksiranost – pri pokušaju pomicanja prstima, ona se ne miče, već djeluje kao da je srasla s okolnim tkivom, kožom ili rebrima. U ranoj fazi može biti pomična, no s vremenom postaje fiksirana. Paradoksalno, kancerogene kvržice su obično bezbolne, što je jedan od razloga zbog kojih žene ponekad odgađaju posjet liječniku. Svaka kvržica koja s vremenom raste ili mijenja svoj oblik zahtijeva hitan pregled.
S druge strane, benigne promjene najčešće imaju znatno drugačije karakteristike. Najčešće među njima su ciste, koje su zapravo vrećice ispunjene tekućinom. Pod prstima su obično glatke, okrugle ili ovalne, te mekane i elastične, slične malenom balonu s vodom, iako ponekad mogu biti i tvrđe. Ključna razlika je njihova pokretljivost; ciste se lako pomiču ispod kože. Često su osjetljive ili bolne na dodir, a njihova veličina i osjetljivost mogu se mijenjati ovisno o fazi menstrualnog ciklusa – obično postaju veće i izraženije neposredno prije menstruacije. Druga česta benigna pojava su fibroadenomi, čvrsti, nekancerozni tumori koji se najčešće javljaju kod mlađih žena. Na opip su gumasti ili čvrsti, okrugli i vrlo jasno definirani, poput kuglice ili pikule, te su također pomični i najčešće bezbolni.
Ove namirnice štite od raka, obavezno ih uvrstite na svoj jelovnik
Nije svaka promjena razlog za paniku
Važno je razumjeti da su dojke podložne stalnim promjenama, ponajviše pod utjecajem hormona. Fibrocistične promjene su izrazito česte, a radi se o stanju u kojem žljezdano i vezivno tkivo dojke pretjerano reagiraju na mjesečne hormonalne fluktuacije. To može rezultirati osjećajem općenite "kvrgavosti", napetosti i bolnosti dojki, osobito u danima prije menstruacije. Te promjene nisu povezane s povećanim rizikom od raka i obično se smiruju nakon menopauze. Ponekad se u mliječnim kanalićima, blizu bradavice, mogu razviti i papilomi, izrasline slične bradavicama koje mogu uzrokovati proziran ili krvav iscjedak. Iako su uglavnom benigni, zahtijevaju liječničku procjenu jer u rijetkim slučajevima mogu sadržavati atipične stanice.
Znakovi na koje treba obratiti pažnju
Iako je kvržica najpoznatiji simptom raka dojke, ona nije jedini znak na koji treba obratiti pozornost. Ponekad se rak ne manifestira kao definirana kvrga, već kao zadebljanje tkiva ili kože koje se na opip razlikuje od ostatka dojke. Ostali važni simptomi uključuju vidljive promjene na koži, kao što su crvenilo, oticanje, pojava nabora ili udubljenja koja podsjećaju na narančinu koru. Jednako su važne i promjene na bradavici – ako se ona odjednom uvuče, promijeni položaj ili se na njoj pojavi osip, ljuskanje ili iscjedak bilo koje boje izvan perioda dojenja, potrebno je potražiti savjet liječnika. Svaka neobjašnjiva promjena u veličini ili obliku jedne dojke, kao i oticanje limfnih čvorova ispod pazuha ili u području ključne kosti, također mogu biti znakovi upozorenja.
Samopregled kao ključan alat upoznavanja vlastitog tijela
Iako medicinske smjernice više ne inzistiraju na strogom mjesečnom samopregledu kao metodi probira za žene prosječnog rizika, ideja "svjesnosti o dojkama" ostaje temelj brige o vlastitom zdravlju. Cilj nije postati sam svoj dijagnostičar, već se upoznati s onim što je normalno za vaše tijelo kako biste mogli prepoznati svaku promjenu. Preporučuje se povremeno, primjerice jednom mjesečno nakon završetka menstruacije, pregledati dojke. To je najbolje činiti pod tušem, kada su koža i tkivo skliski od sapuna, koristeći jagodice tri srednja prsta za kružne pokrete po cijeloj dojci, od rubova prema bradavici. Pregled treba ponoviti i ležeći, jer se u tom položaju tkivo dojke ravnomjerno rasporedi po prsnom košu, što olakšava uočavanje eventualnih tvrdih, nepomičnih masa. Ne zaboravite pregledati i područje pazuha te ono prema ključnoj kosti.
Svako otkriće nove kvržice ili bilo kakve zabrinjavajuće promjene treba shvatiti ozbiljno, ali bez panike. Prvi korak je dogovoriti pregled kod liječnika koji će obaviti klinički pregled i, ovisno o vašoj dobi i nalazu, uputiti vas na daljnje pretrage poput mamografije ili ultrazvuka. Upravo ultrazvuk s velikom preciznošću može razlikovati cistu ispunjenu tekućinom od čvrstog tumora. Ako se potvrdi da je riječ o sumnjivoj tvorbi, sljedeći korak je biopsija, jedini način da se sa stopostotnom sigurnošću utvrdi priroda tkiva. Treba imati na umu da je prognoza za rak dojke otkriven u lokaliziranom stadiju iznimno dobra, s petogodišnjom stopom preživljenja koja premašuje 90 posto. Stoga, umjesto straha, neka poznavanje vlastitog tijela i brza reakcija budu vaši najjači saveznici u očuvanju zdravlja.
Jedna iznenađujuća namirnica može poboljšati imunitet čak i u malim količinama, otkriva studija
Otvori KEKS Pay
