Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMO

Biseri kamenite krune hrvatskog juga

HTZ
Foto: Daniel Pavlinović
1/16
PR
Autor
PR članak
03.06.2015.
u 08:00

Destinacija: Dubrovnik i rivijera

Razumljivo, svaki posjet krajnjem jugu Hrvatske počinje i završava najpoznatijim Gradom na svijetu. Svejedno je hoće li to biti šetnja Stradunom, obilazak zidina ili zamamni pogled sa Srđa, slika zidinama okružena Dubrovnika urezana je u sjećanje svakoga tko ju je vidio. Bez obzira koliko puta ga vidjeli, uvijek i ponovno oduševljava i ostavlja bez daha. Međutim i izvan njegovih moćnih zidina, putnika namjernika jednako će oduševiti samozatajna ljepota dubrovačke rivijere, konavoskog zaleđa ili zelenog otoka Mljeta i njegovih jezera.

Ljuta - ljepota skrivenog zaleđa

Svoj smo doživljaj za pamćenje ovoga puta odlučili potražiti na plodnoj Konavoskoj visoravni. Visoko iznad nje, sjedinjen s 25 metara visokom liticom, sagrađen je Sokol grad. S ove se utvrde stoljećima nadzirao i branio ovaj bogati kraj, a danas se s njezinih zidina možete diviti umijeću graditelja i pogledu na plodno Konavosko polje. Nešto niže od Sokol grada, kroz mahovinom obrasle stijene izvire rijeka Ljuta. Na gornjem toku ove bistre rječice nalaze se ostaci nekadašnje "industrijske zone" Dubrovačke republike: niz starih mlinica za brašno, ulje i stupe u kojima se nabijalo vuneno platno za izradu odjeće. Nekoliko kilometara dalje od razigranog toka Ljute, svoj mir u hladu stoljetne platane i zelenilu brojnih čempresa našao je franjevački samostan u seocu Pridvorje.

U njemu se čuva zavjetna baština crkvene umjetnosti, među kojom se ističe znamenito Pridvorsko raspelo. Od samostana se ponovno uspinjemo cesticom do sela Mihanići. Tražimo ostatke najvećeg građevinskog poduhvata u Konavlima u novije doba: 417 metara dugi okretni tunel nekadašnje uskotračne željeznice. Popularni vlak Ćiro povezivao je Konavosko zaleđe od doba Austro-Ugarske republike kada je sagrađen sve do 1968. kada je ukinut. Za kraj, spuštamo se s visoravni Konavla sve do mora. Visoke litice konavoskih stijena nisu spriječile vrijedne ljude da probiju puteve do rijetkih uvala i plaža s kojih su mogli kretati u ribolov. Divimo se pogledu i snazi mora koje mrvi stijene na plaži Pasjači, puni dojmova tek jednog od mnogih bisera Dubrovačke rivijere.

PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI

  1. Posjet veličanstvenom Dubrovniku - od kave na Stradunu, preko obilaska zidina do nezaboravnog pogleda sa Srđa.
  2. Uživanje u prirodnim i povijesnim ljepotama Konavla: od drevnih mlinica rijeke Ljute, preko impresivnih Konavoskih stijena, do utvrđenog Sokolgrada.
  3. Obilazak romantičnog arboretuma Trsteno, nastalog na podlozi perivoja renesansnog ljetnikovca obitelji Gučetić-Gozze, s bogatom zbirkom mediteranskog bilja i egzota koje su pomorci donijeli sa svojih dalekih putovanja.
  4. Izlet kajakom ili brodićem po kristalnom moru dubrovačkog akvatorija – od „otoka ljubavi“ Lokruma, do živopisnih „jelenjih otoka“ – Elafita.
  5. Posjet čarobnom otoku Mljetu i obilazak Velikog i Malog jezera u jedinstvenom otočkom nacionalnom parku.

JESTE LI ZNALI

  • Da u botaničkom vrtu na Lokrumu raste čak 70 vrsta eukaliptusa, što je najveća zbirka na svijetu izvan matičnog australskog kontinenta?
  • Da je sve do 1968. uz rubove Konavoskog polja tutnjao maleni vlak, od milja zvan Ćiro, koji je donosio prosperitet cijelome kraju?
  • Da je okretni tunel Konavoske željeznice u Mihanićima bio najzahtjevniji građevinski objekt na cijeloj pruzi – sa svojih 417 metara dužine bio je najveći građevinski pothvat u Konavlima nakon izgradnje rimskog vodovoda u antičko doba?
  • Da je Dubrovačka republika 1377. godine na otočićima Bobara i Supetar u Župskom zaljevu osnovala prvu karantenu (lazaret) na svijetu radi zaštite od zaraznih bolesti, prvenstveno kuge?
  • Da je tradicionalni dubrovački narodni ples "Linđo" dobio ime po župljaninu, ljeričaru Nikoli Lale zvanom Linđo, čija rodbina i danas živi u Župi dubrovačkoj i nosi nadimak Linđo?

Piše: Daniel Lacko, HTZ

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?