Četveromjesečna istraga Guardiana otkriva da je nagli porast trgovine kokainom u Europi izravno povezan sa sve većom prisutnošću latinoameričkih kriminalnih mreža, koje su uspostavile bliske veze s lokalnim mafijama. Novinari su koristili baze podataka, policijske i obavještajne podatke te razgovarali sa sucima, tužiteljima i stručnjacima iz osam zemalja. Utvrdili su da su karteli i frakcije iz Kolumbije, Brazila, Ekvadora, Venezuele, Meksika i SAD-a aktivni u najmanje 12 europskih zemalja. Između 2014. i 2024. količina zaplijenjenog kokaina porasla je za 471 posto, a razoren je i veći broj laboratorija za preradu kokainskih derivata. Prema Guardianu, stvarna brojka mogla bi biti i veća. Obuhvaćene su samo skupine službeno identificirane u policijskim operacijama, transnacionalnim istragama i sudskim postupcima, a ne i bande koje nemaju fizičku prisutnost u Europi, ali djeluju kroz 'zajednička ulaganja' s europskim mafijama.
Među identificiranim skupinama su meksički kartel Sinaloa i Jalisco New Generation (CJNG), kolumbijski Clan del Golfo te gerilska skupina ELN i disidentske frakcije Farca, brazilski Primeiro Comando da Capital (PCC) i Comando Vermelho (CV), venezuelski Tren de Aragua te bande Barrio 18 i MS-13 podrijetlom iz SAD-a. Najprisutnije su u Španjolskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj, a njihova je aktivnost zabilježena i u Njemačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj. Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Gi-Toc) na popis dodaje i Bugarsku.
"Događa se nešto novo s prisutnošću latinoameričkih skupina u geografskim područjima gdje ne postoji prethodna infrastruktura. Ovaj fenomen više nije ograničen na tradicionalne zemlje ulaza. Nedavne policijske operacije otkrile su meksičke laboratorije metamfetamina u južnoj Francuskoj, sjeveroistočnoj Poljskoj i Brandenburgu, južno od Berlina. Latinoameričke skupine pojavljuju se i u Rumunjskoj i Bugarskoj duž balkanske rute", kaže Daniel Brombacher, politolog i direktor Europskog opservatorija u Gi-Tocu.
Latinoameričke vlasti i stručnjaci smatraju da je popis i dulji. Neobjavljeno izvješće tužiteljstva u São Paulu, djelomično temeljeno na podacima brazilske obavještajne agencije Abin i dostupno Guardianu, pokazuje da PCC, danas najveća brazilska kriminalna skupina, djeluje u 16 europskih zemalja, među ostalima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Islandu, Srbiji, Švedskoj, Švicarskoj i Turskoj.
Veze s Europom nisu nove. Barem od osamdesetih godina kolumbijski kartel Cali i Medellín imali su uporišta u španjolskim regijama poput Galicije, a Europol je na njihov porast upozorio još 2013. No ono što vlasti danas vide razlikuje se po razmjeru. U ovogodišnjem izvješću Europol navodi da su se latinoameričke najopasnije kriminalne mreže (MTCN) nastanile i u EU, odakle usmjeravaju operacije koje utječu na Uniju, osobito mobilne mreže povezane s organiziranim imovinskim kriminalom. Proizvodnja droge u Latinskoj Americi u deset se godina povećala otprilike četiri puta i 2024. dosegla rekordnih oko 4100 tona. Prema izvješću UN-ova Ureda za droge i kriminal (UNODC), globalna proizvodnja kokaina te je godine iznosila između 3800 i 4700 tona, a uzgoj koke je pokrivao rekordnih 385 tisuća hektara, tri puta više nego 2014. U Kolumbiji se sada proizvodi više kokaina nego u doba Pabla Escobara, a gotovo sav svjetski kokain potječe iz Južne Amerike, posebno iz Kolumbije.
Víctor Manuel Sánchez Valdés, akademik s Autonomnog sveučilišta Coahuila u Meksiku i stručnjak za organizirani kriminal, navodi glavne igrače, kartele Sinaloa i Jalisco u Meksiku, Comando Vermelho i PCC u Brazilu, Zaljevski klan i frakcije Farca u Kolumbiji, Lobose i Choneroe iz Ekvadora te Tren de Aragua iz Venezuele. Smatra da je prisutnost u Europi raširenija nego što se općenito misli. "Kartel Sinaloa i CJNG prisutni su u više od 20 europskih zemalja. Očito, to ne znači da dominiraju ili imaju velike ćelije. Nego, oni su poslovni izaslanici", kazao je.
Europa je postala ključno tržište jer organizacijama nudi veće profitne marže nego SAD. Od početka desetljeća europska policija zaplijenila je više droge od američkih snaga, a Europa danas čini oko četvrtinu globalne potrošnje. Europol navodi da je od 731 najopasnije kriminalne mreže koje djeluju diljem Europe njih 149 povezano s latinoameričkim organizacijama. Od tih 149, njih 67 ima latinoameričke članove, a 22 se uglavnom sastoje od Latinoamerikanaca. Guardian je kontaktirao Interpol, no odgovor nije dobio.
Otvori KEKS Pay
Na putu za Ukrainu....samo EU nek podrzava zelenog...