I književna 2020. počela je turbulentno. Koronavirus širio se iznimno brzo i krajnje nepredvidivo. Redom su otkazivani najveći svjetski sajmovi knjiga. Prvo onaj londonski, proljetni, pa dječji u Bologni, a dugo se odupirao sajam u Leipzigu, tradicionalno prijateljski raspoložen prema autorima. No i Leipzig je morao pokleknuti, baš kao i najveći svjetski sajam u Frankfurtu koji je u listopadu održan samo virtualno, a zemlja gost, Kanada, prebačena je za 2021. godinu. Odgađane su i dodjele književnih nagrada, poput one Bookerove. A i dodjela Nobelove nagrade održana je ne u Stockholmu nego u kući njene najsvježije dobitnice, američke pjesnikinje Louise Gluck. Ipak, pisci nisu posustali. Istina, neki su reciklirali svoje uspješnice, poput američke autorice Stephenie Meyer koja je objavila nastavak vampirske sage nazvan “Ponoćno sunce”, u međuvremenu preveden i na hrvatski jezik. Elena Ferrante je nastavila harati top-ljestvicama najprodavanijih knjiga i novim romanom “Lažljivi život odraslih” (ove godine također prevedenim na hrvatski). U svjetskim razmjerima intrigirao je, primjerice, prvi dio memoara bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame (mora se priznati da je potražnja bila puno veća za memoarima njegove supruge Michelle), ali i glumca Matthewa MaConaugheya. A tu su i noviteti provjerenih imena kao što su to John Grisham, James Patterson... Veliki publicitet dobio je i škotski modni dizajner Douglas Stuart koji je za svoj roman prvijenac “Shuggie Bain” dobio Bookerovu nagradu.
1. Ubojstvo komendatora
2. Djevojka, žena, drugo
U 2019. Bernardine Evaristo je romanom “Djevojka, žena, drugo” izborila Bookerovu nagradu, ali morala ju je podijeliti s Margaret Atwood što i nije bilo najpravednije. Jer “Djevojka, žena, drugo” odličan je, punokrvni i maksimalno organizirani roman o dvanaest živopisnih žena u njihovim pokušajima seksualne, profesionalne, rodne i svake druge afirmacije. One su mahom tamnopute i imaju afričko-američke korijene, ali niti su malodušne niti se žele zadovoljiti nekim drugorazrednim mjestom u svojoj okolini. I kada opisuje mračne događaje, Evaristo je nevjerojatno duhovita i opuštena.
Ocean Vuong američki je pjesnik vijetnamskog porijekla. U romanu prvijencu “Na zemlji smo nakratko predivni” ispisao je autobiografsku knjigu koja je puna poetičnosti, ali i guste, na mahove i mučne proze u kojoj autor ne štedi ni sebe ni svoju obitelj. Roman je zamislio kao ispovjedno pismo koje piše majci, siromašnoj imigrantici mutnog identiteta i sive sudbine koja je sinu često bila i neprijateljica, ali ne zato što je zla i pakosna, nego nije imala uvjete da bude dobra i brižna. Roman je brutalan i nemilosrdan, baš kao i život glavnog junaka Malog psa koji srčano secira američku zbilju.
4. Kad je Nina znala
Izraelski autor David Grossman odličan je pripovjedač, ali i vrsni literarni dokumentarist. Dokazao je to i romanom “Kad je Nina znala” u kojem se bavi sudbinom Eve Panić Nahir, stvarne osobe rođene u Čakovcu u židovskoj obitelji Kelemen. Eva se prvo borila s nacistima, a onda je zbog supruga Miloša zaratila i s Titovom Jugoslavijom pa je nakon stravičnih tortura u logoru na Golom otoku spas našla u državi Izrael. “Kad je Nina znala” iznimno je snažan roman o ženi idealistici kojoj ni najgore diktature 20. stoljeća nisu uspjele oduzeti dostojanstvo ni ocrniti i oskrnaviti ljubav života.
5. Ovo vrijeme sada
Odličan pisac Semezdin Mehmedinović nedavno se vratio u Sarajevo nakon što je gotovo četvrt stoljeća živio u SAD-u. U knjizi proznih autobiografskih ali, kako sam ističe, fikcijskih tekstova nazvanoj “Ovo vrijeme sada” sjeća se davnašnjih mladenačkih sarajevskih dana, ali i vremena američkog imigrantskog života, prvih američkih literarnih uspjeha i više manje slučajnih susreta među kojima je i onaj s kolumbijskim nobelovcem Marquezom. Cijela je knjiga temeljena na upravo slikarskoj potrebi za portretiranjem, ali i dodatnoj umjetničkoj obradi nepatvorene, a opet stilizirane stvarnosti.
6. Preobrazbe
Iza odlično dizajnirane knjige hrvatskog prijevoda romana Tone Peršaka “Preobrazbe” krije se suvereno napisana autobiografska knjiga ovog prodornog slovenskog autora i kratkotrajnog političara. U ovoj se knjizi Peršak pozabavio svojim ranim adolescenstvom, inzistirajući na intenzivnom seksualnom sazrijevanju, ali i realističnom prikazivanju slovenskog sela u kojem se majka i sin bez oca susreću s brojnim predrasudama i preprekama. U toj surovoj borbi za život nimalo im ne pomaže socijalizam koji se samo na proklamiranoj razini bori za ravnopravnost svih i svuda.
7. Asimetrija
Američkoj autorici Lisi Halliday “Asimetrija” je prvi roman. Iznimno čitko djelo podijelila je u tri priče. U prvoj se bavi čudnom i hladnom ljubavi između ostarjelog pisca i mlade književne agentice. U drugoj američki ekonomist iračkog porijekla pokušava doputovati svojoj obitelji u Irak za Božić, ali zastaje zbog sigurnosnih provjera rigidne službe na aerodromu u Londonu. Treća priča vraća se piscu iz prve koji je u međuvremenu počašćen Nobelovom nagradom i zbog toga je još napuhaniji i nesimpatičniji. “Asimetrija” je lucidna sonda koja nam ukazuje na stvarne probleme današnjice.
8. Oktobarsko dijete
Bivša supruga norveške literarne megazvijezde Karla Ovea Knausgårda i sama je spisateljica pa je tako objavila i zapaženi, krajnje zbijeni autobiografski roman “Oktobarsko dijete”. Ovdje je riječ o svojevrsnom, doduše izrazito književnom odgovoru na opsežnu “Moju borbu” bivšega muža. Njegova težina je u tome što Linda Bostrom Knausgård u ovom romanu opisuje i vlastitu bolest, bipolarni poremećaj, i to čini s mjerom, decentno, ali vrlo realistično i iznimno potresno, iz prve ruke. “Oktobarsko dijete” stoga je knjiga duboke tuge i emocionalnog poraza, ali ne i životne predaje.
9. Dva brata
Mahir Guven za roman “Dva brata” dobio je Goncourtovu nagradu za debitantski roman 2018. godine. U romanu piše o dva brata sirijskog porijekla koji žive u Francuskoj i biraju različite odgovore na svoje imigrantske i identitetske probleme. Osuđeni na život u getoiziranim predgrađima lako postaju meta ne samo ideoloških i vjerskih propagatora, nego i žrtve europskih predrasuda prema drukčijima i siromašnima. Roman daje dokumentaristički uvid u situaciju ne samo na sirijskim ratištima, nego i u zbivanja u kojima se terorizam uhodano izvozi u Europsku uniju.
10. Unutar tajne - put u Sjevernu Koreju
Portugalski autor José Luís Peixoto u dokumentarističkoj je prozi opisao svoj neobični put u tajnovitu Sjevernu Koreju. U Sjevernoj Koreji bio je u proljeće 2012. godine, nedugo nakon smrti Kim-Jong-ila, upoznajući se sa zemljom koja je tradicionalno zatvorena prema strancima, ali ipak povremeno propušta strogo kontrolirane posjete iz drugih zemalja svijeta. Iako se obavezao da svoje uspomene neće publicirati, Peixoto je prekršio obećanje i napisao knjigu o Koreji koja je po njemu zemlja u kojoj u prvom planu nije komunistički univerzalni poredak, nego korejski nacionalizam.
