Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Naši novi likovni glasovi promišljeni su i kritični

U Muzeju Mimara 10 autora u 10 dana predstavlja nam radove koji nastaju na Akademiji likovne umjetnosti. Često se pitamo je li naš rad iskoristiv jer kod nas se od umjetnosti ne živi najbolje, kaže nam talentirani mladi grafičar Ivan Stanišić
01. rujna 2018. u 10:59 1 komentara 341 prikaza
Foto: MIMARA/ALU
Pogledajte galeriju 1/7

Vrlo aktualno mjesto na kojem se uvijek može pronaći svježina suvremenog likovnog stvaranja u likovnim umjetnostima zagrebačka je Akademija likovnih umjetnosti.

'MOSTOVI I ZIDOVI' Izložba hrvatske umjetničke dijaspore uz hitove Motovuna

Kao i svake godine, tako je i ove održana završna izložba njezinih studenata viših godina, koje su njihovi mentori izabrali kao najbolje nastale u toj akademskoj godini. Tema nije zadana, u pitanju su studentska promišljanja u duhu suvremenog življenja, interaktivnost, miješanje snage tradicije i osobne nadarenosti, uvijek s pogledom prema naprijed. Po tom je ključu i Martina Matković, glavna kustosica izložbe “Deset u 10 dana”, među njima odabrala radove desetero studenata koji će u sklopu te izložbe danas u Mimari predstaviti javnosti kao budući nosioci likovne scene.

Izabrani Ivana Bajcer, Andrej Beštak, Agata Lučić, Antonia Maričević, Ana Mendeš, Ana Penić, Karlo Ris, Ivan Stanišić, Eva Vučković i Lucija Žuti radovima šalju fantastičnu sliku i snažnu poruku izražavajući svaki svoju priču, razloge i probleme, pristupajući mnogobrojnim likovnim disciplinama.

Sonja Butić Davidoff Sonja Butić Davidoff Otvorena izložba slikarice koja je prva naslikala Praljka nakon smrti
 

Produkt je razigrana, ali ozbiljno promišljena izložba suvremenih stvaralaca. Tako Ivana Bajcar ciklusom fotografija u koje je ukomponirala crtež proučava moć misli kao pokretača svega. Kipar Karlo Ris reduciranom ikonografijom, svedenom na govor simbola, tehnikom male plastike i medaljarstva u četiri predstavljena djela, bavi se pojmovima identiteta i otuđenosti. Talentirana Agata Lučić pak predstavlja se recentnim radovima Garden i Mask u kojima se, kaže, okrenula sebi, unutrašnjem svijetu osjećaja, misli i duhovnosti.

Artikulirajući samo površinu slike, linijom i bojom – stvorila je svoje mistične prikaze, a u njezinu se djelu vidi utjecaj Henrija Matissea, koji je i sam težio prenijeti emociju prije nego informaciju. Za razliku od nje, kritična i snažno angažirana Lucija Žuti predstavlja se radom “Križni put umjetnika”. U njemu prefiguracijom najdramatičnijih trenutaka kršćanske dogme u sadašnjost radikalno izražava osobno proživljavanje kalvarije mladog umjetnika na njegovu putu do afirmacije.

IZLOŽBA DJEČJIH RADOVA U HRVATSKOM ŠKOLSKOM MUZEJU Krije li se među ovom djecom novi Picasso?

– Moj rad je “Enciklopedija Astragara – zadrenske flore i faune”. U pitanju je slikovnica/enciklopedija, zamišljena kao primjer kojim bih istestirao svoju sposobnost ilustracije i pisanja cjelokupne knjige kao autorskog djela. Izmislio sam svoj svijet i uklopio ga u enciklopediju namijenjenu mlađim uzrastima. Izmišljena bića prirode ‘objasnio’ sam na znanstveni način, kroz njihove sposobnosti, teksturu kože, staništa... kombiniranom tehnikom – kolaž, monotipija i digitalna obrada – kazao nam je Ivan Stanišić, student četvrte godine koji se školovao i u New Yorku, a sada s kolegama izlaže u Mimari.

Pitali smo ga i koji su glavni problemi s kojima se u Hrvatskoj suočavaju na putu do, kod nas nimalo lake, afirmacije.

Projekt Ilica: Q'Art PROMO Skriveno blago u zelenom srcu Zagreba

– Problem je razvijenost, odnosno nerazvijenost likovne scene koja u nekim segmentima gotovo nije ni postojeća. Slijede financije zbog čega se pitamo je li naš rad iskoristiv jer kod nas se često ne živi najbolje od umjetnosti, a za to je osnovni razlog upravo nedostatak scene i tržišta umjetnina. Naravno, sve ovisi o smjeru u kojem se umjetnik želi razvijati. Hoće li se baviti tzv. lijepom umjetnošću ili će se podložiti dizajnu da preživi – kaže, pa dodaje da bez obzira na stanje još ne razmišlja o odlasku iz zemlje te da će se poslije akademije pokušati naći u nekom području ilustracije koja spaja njegov individualni pristup vizualu i primijenjeni dio umjetnosti iskoristiv u izdavaštvu i u dizajnu posebice zato što je to jedna od rijetkih scena koja se kod nas trenutačno razvija od koje se može živjeti.

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

  • Danijel2:

    Moram pogledati izložbu. Jedan izvstan književnik je rekao: dobivanjem diplome na filozofskom fakultetu ne postaješ automatski književnik. Pitanje je dali se pod pojmom moderne likovne umjetnosti skriva nestručnost, bezidejnosti, možda ponekad i lijenost. Da li je javnost nezainteresirana za takvu ... prikaži još!u "modernu" umjetnost zato jer je ona loša,ili je umjetnost loša zbog nepodržavanja od javnosti ? Ipak, primjerima se je dokazalo da javnost dobro reagira na dobre vrijednosti. Sa medijima i nije baš tako.