Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Krležine knjige se objavljuju u Francuskoj, Srbiji, Ukrajini, Makedoniji, Italiji, a nisu ga zaboravila niti kazališta

I četrdeset godina nakon smrti, djela Miroslava Krleže nisu zaboravljena. Prema podacima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, interes za autorska prava pokazuju nakladnici iz Francuske, Italije, Ukrajine, Makedonije, Srbije..., a Krležine drame se igraju na scenama Austrije, Srbije, Češke, Italije, Makedonije, Bosne i Hercegovine...
11. siječnja 2022. u 19:43 0 komentara 395 prikaza

Od smrti Miroslava Krleže prošlo je punih četrdeset godina. Umro je u današnjoj zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica u kojoj su umrli i drugi veliki pisci kao što su to Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Ranko Marinković... Od Krležine smrti do danas o njemu i njegovom djelu u Hrvatskoj se vode stalne polemike i rasprave. Nekima se čini da se njegova važnost i dalje preuvičava preko svake mjere,  a neki i dalje tvrde da je Krleža od hrvatske samostalnosti marginaliziran i to ne zbog umjetničkih, nego ideoloških, političkih razloga.

Istina je, naravno, negdje na sredini. No, opći je dojam da Krleža nije isčezao s domaćih i stranih kazališnih pozornica, te da je i dalje dio nekog klasičnog željeznog kazališnog repertoara, ali da je manje prisutan u reizdanjima ili novim izdanjima, u prijevodima... Dakle da se manje tiskaju njegove knjige nego prije, te da se slijedom toga Krleža i manje čita.  

Kao i obično, opći dojam je prilično netočan. Barem se tako može zaključiti nakon uvida u popis djela Miroslava Krleže za koji su regulirana autorska prava tijekom 2020. i 2021. godine. Podatke nam je na uvid susretljivo dala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija koja skrbi o Krležinim autorskim pravima koja će trajati još puna tri desetljeća, dakle sve do 2051. godine.

JOŠ DANAS Zatvara se izložba o Beli i Miroslavu Krleži, iz muzeja pozivaju na besplatne ture

Prema podacima iz HAZU, za Krležinim djelima i dalje postoji intenzivan izdavački interes kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama, ali i šire. U 2020. godini su izdavačka prava za Krležina djela osigurale izdavačke kuće iz Hrvatske, Francuske, Makedonije, Srbije i Ukrajine. Tako je izdavačka kuća Inculte iz Pariza objavila Krležin roman "Banket u Blitvi" u prijevodu Mauricette Sullerot Begić koji je postojao iz ranijih vremena, dok je izdavačka kuća Begemot iz Skopja kupila prava za roman "Na rubu pameti".

Izdavačka kuća Vulkan iz Beograda objavila je Krležine romane "Povratak Filipa Latinovicza" i "Na rubu pameti" i to u biblioteci domaći klasici, a Vsesvit Journal iz Ukrajine je kupio prava za prijevod "Barake pet Be" na ukrajinski. Što se domaćih izdavača tiče, Sandorf je kupio prava za "Izlet u Rusiju" koji je u prijevodu Willa Firtha objavio za američko tržište (hrvatsko izdanje te knjige objavili su prije pet godina), a Mozaik knjiga je objavila roman "Na rubu pameti" s pogovorom akademika Pavla Pavličića. 

No, Krleža je te 2020. godine koju je, mora se priznati, prilično načela korona, igran u kazalištima Hrvatske, Češke, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije i Srbije. "Gospoda Glembajevi" našli su se na Eurokazovom repertoaru u osebujnoj redateljskoj koncepciji nekonvencionalnog Branka Brezovca. Valja naglasiti da se osebujnost Brezovčevih "Glembajevih" ne iscrpljuje isključivo u činjenici da je redatelj atraktivnu ulogu barunice Castelli povjerio muškarcu i to odličnom glumcu Domagoju Jankoviću. Kako je riječ o koprodukciji Eurokaza sa kazalištem Vojdan Černodrinski iz Prilepa, predstavu je vidjela i publika u inozemstvu.

Krležina "Leda" našla se na repertoaru šibenskog HNK-a u režiji Borisa Svrtana, Krležin "Vučjak" bio je još te 2020. godine na repertoaru zagrebačkog HNK-a u režiji Ivice Buljana, a "Adam i Eva" bili su na repertoaru dubrovačkog kazališta Marina Držića u režiji Helene Petković. A "Gospoda Glembajevi", jedna od najizvođenijih Krležinih drama (koja je od 2014. do 2017. bila na repertoaru uglednog praškog Divadla na Vinohradech, a godinama se na repertoaru Činohernog kluba iz Praga zadržala i Krležina "Leda") izvedena je i na Akademiji dramskih umjetnosti Banja Luke. Studenti su predstavu izveli pod pod mentorstvom Željka Mitrovića, a s njom su, primjerice, uspješno gostovali i u Sarajevu.

Njemačka praizvedba Krležine drame "Kristofor Kolumbo" održana je u Zemaljskom kazalištu u St. Poltenu u Austriji u listopadu prošle godine u režiji nagrađivanog hrvatskog redatelja Renea Medvešeka i u prijevodu ove godine preminulog Seada Muhamedagića. Predstavu je kritika pohvalila. Tu je riječ o koprodukciji austrijskog kazališta sa kazalištem iz Bolzana iz južnog Tirola u Italiji. Tu je ranu Krležinu dramu iz 1918. godine Medvešek svojedobno režirao u Zagrebačkom kazalištu mladih za što je osvojio i nagradu hrvatskog glumišta za režiju. Interes za Krležinu dramu "U logoru" 2020. pokazao je i Češki radio.

Vrlo zanimljiva predstava stvara se u kragujevačkom Knjaževsko-srpskom teatru. Riječ je o adaptaciji romana "Na rubu pameti" koju potpisuje Vida Davidović, dok se režije prihvatio Marko Misirača. Probe su upravo počele, a premijera je najavljena za 15. veljače 2022. godine. Krleže na pozornici kragujevačkog kazališta koje postoji od 1835. godine, nije bilo pola stoljeća, a tu su svojedobno već adaptirali i roman "Na rubu pameti", ali i postavljali predstave "Vučjak", "Gospoda Glembajevi" (u režiji zagrebačkog redatelja Bogdana Jerkovića) i "Ledu". U suradnji sa Hrvatskim centrom iz Beograda, ova bi predstava trebala nakon kragujevačke premijere gostovati i u Beogradu.

Miroslav Krleža DENIS DERK Kuća Krleža trebala bi biti jedna od najvažnijih zagrebačkih institucija

Ove je godine zagrebački HNK izveo Krležinog "Areteja" i dramu "U agoniji" u režiji ravnatelja Drame Ivice Buljana. I Exitov Studio u Gundulićevoj ulici je u suradnji sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti prigrlio monodramu "Na rubu pameti" u izvedbi Kristijana Petelina. I ove su godine na ADU realizirane i dvije javne diplomske ispitne produkcije prema Krležinim djelima "U agoniji" i "Leda". Na desetom festivalu posvećenom Krleži premijerno je izvedena predstava "Djetinjstvo u Agramu" u režiji Senke Bulić.

Zlatko Vitez, jedan od najagilnijih Krležinih promotora u hratskom kulturnom prostoru ovog je svibnja izveo i galgenpredstavu "Europa za nas ima štrik" u kojoj je koristeći i pjevanje i recitiranje, odao počast Krležinim "Baladama", ali i njegovom kajkavskom stvaralaštvu u cjelini. Tako je, svirajući čak i bisernicu, Vitez na scenu izvukao i dijelove iz "Hrvatskog Boga Marsa", knjige "Deset krvavih godina", "Kraljeva" i "Zastava", ne potiskujući niti aktualnu krležijansku antikolonijalnu i antieuropsku retoriku.

Slijedeće bi 2022. godine u ožujku na komornoj sceni bečkog Burgtheatera, u Akademietheateru koji ima pet stotina mjesta afirmirana slovenska redateljica Mateja Koležnik koja je redoviti gost bečkih (ali i hrvatskih) kazališta trebala režirati Krležinu dramu "U agoniji". To će svakako biti još jedan bitni trenutak u afirmiranju našeg pisca u srednjoeuropskom i ne samo kazališnom prostoru.

Ove su 2021. godine nakladnici pokazali veliku živost u vezi Krleže. Tako je izdavačka kuća Bottega Erante iz Udina, koja objavljuje i Ivu Andrića i Mešu Selimovića, ali i Miljenka Jergovića, Marinu Vujčić i Darka Cvijetića, objavila i "Povratak Filipa Latinovicza" u prijevodu Silvija Ferrarija, slavista rođenog u Zadru i dopisnog člana HAZU. Ferrari je taj roman preveo još 1983. godine, a 2009. godine prijevod je objavio talijanski Zandonaio. Osim "Povratka Filipa Latinovicza" preveo je Ferrari čitav niz kapitalnih Krležinih djela, pa čak i po mnogima neprevodive, maestralne "Balade Petrice Kerempuha". Ferrari je svakako najplodniji prevoditelj Krleže na talijanski jezik i jedan od najvažnijih promicatelja Krleže izvan hrvatskih granica.

Izdavačka kuća iz Modene Infinito objavila je dramu "U agoniji" u prijevodu Splićanke Anite Vuco, a zanteresirani su i za objavu teksta "Djetinjstvo u Agrama", te za "Ledu". Prije tri godine objavili su i studiju o Krležinu životu iz pera Silvia Ziliotta, prevoditelja i autora pogovora izdanja drame "U agoniji" koja se može nabaviti i u elektronskom obliku. Očito, u Italiji je oživio interes za Krležu kojeg u inouzemstvu nazivaju jednim od najvećih literarnih glasova Europe.

Beogradska izdavačka kuća Klett i Novi Logos kupila je prava na objavljivanje "Gospode Glembajevih" u Srbiji. Američka izdavačka kuća Novum Publishing kupila je prava na objavu Krležine drame "Michelangelo Buonarotti". Domaća izdavačka kuća Bulaja je osigurala prava za elektronska izdanja "Kraljeva" i "Povratka Filipa Latinovicza" koja će koristiti naši školarci. Izdavač 24 sata je kupio prava na objavu Krležinih "Dnevnika", a Fraktura će se pozabaviti Krležinim neobjavljenim dnevnicima, što bi moglo biti itekako traženo, pa čak i ekskluzivno štivo.

Očito, interes za Krležinim djelom ne jenjava niti u Hrvatskoj, niti u inozemstvu. Taj interes se uglavnom dešava spontano, bez sustavnih državnih ili institucionalnih poticanja koja vrlo često mogu biti i kontraproduktivna. Krležin stalni strah da ga nakon smrti nitko više neće čitati i da će biti zaboravljen, očito se pokazao suvišnim.

posjetio obitelj u hrvatskoj
Naš pjevač progovorio o životu u Americi: 'Sve je lažno, dinstam papriku, a ono sve zeleno po tavi'
NEVJEROJATAN OGLAS
FOTO Na Njuškalu za milijun kuna prodaje stan u zgradi Glavnog kolodvora u Zagrebu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.