Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u ovih je desetak dana ‘prikupio’ gotovo 40.000 posjetitelja, što jasno pokazuje da je čitan i da se ljudi očito njime služe, kaže nam ne bez ponosa ravnatelj Instituta Željko Jozić.
– Dobili smo i stotinjak komentara i prijedloga, što dokazuje da su ljudi i dalje zainteresirani za njegovo poboljšavanje i usavršavanje. Što se pak tiče njegove primjene u nastavi, ovih ćemo dana uputiti molbu resornom ministarstvu da naš pravopis odobri za uporabu u osnovnim i srednjim školama. Takvu ćemo molbu potkrijepiti i stručnim ocjenama petero recenzenata, od kojih su neki vrsni stručnjaci u području metodike nastave hrvatskoga jezika i sveučilišni profesori s dugogodišnjim iskustvom – otkriva Jozić nove poteze Instituta kojem je na čelu godinu dana. A što će sa zahtjevom Instituta napraviti u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta?
– Vezano uz vaš upit o pravopisu, o svemu ćete biti pravodobno obaviješteni – tajnoviti su u Jovanovićevu ministarstvu. No, na predstavljanju završne inačice svog pravopisa Jozić je najavio i da će Institut poraditi na posebnom zakonu o jeziku. Što o tome misle u Ministarstvu?
– Što se tiče inicijative Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje o donošenju posebnog zakona o jeziku, takvu inicijativu načelno podržavamo. No, kao što je ministar više puta istaknuo, jezična pitanja nisu stvar politike. Dogovor o njima mora postići sama struka – poručuju javnosti iz Donjih Svetica, gdje je sjedište Jovanovićeva ministarstva. A zašto se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje uhvatio u koštac sa zakonom o jeziku, koji su već svojedobno predlagali Lesarovi laburisti, ali ga podržavaju i ugledni intelektualci, poput Radoslava Katičića kojem je Školska knjiga upravo objavila pomirljivu knjigu “Hrvatski jezik” ili Stjepana Damjanovića, potpredsjednika Matice hrvatske.
– Ideja je da Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna znanstvena ustanova za skrb o hrvatskome jeziku nakon mnogobrojnih prijedloga i mišljenja o tome da je potrebno zaštititi hrvatski jezik u mnogim sferama društvenoga života (primjerice u javnoj uporabi) napokon iziđe s okvirnim prijedlogom takva zakona. Nakon što izradimo prvu radnu inačicu toga prijedloga, pozvat ćemo sve relevantne kulturne i jezikoslovne ustanove te zainteresirane jezikoslovce i cjelokupnu javnost da nam se u javnoj raspravi pridruže kako bismo usavršili svoj prijedlog. Bude li se oko prijedloga zakona stvorila dovoljno velika i jaka kritična masa onih koji drže da je Hrvatskoj potreban zakon o hrvatskom jeziku, bit će to dovoljan razlog da mi kao jezikoslovci i zainteresirani građani predložimo političkim tijelima donošenje zakona – ističe Jozić.
– Mi u Institutu mislimo da bi hrvatskome jeziku bio potreban zakon, no o tome što će on sve sadržavati u ovom je trenutku teško govoriti jer želimo da to bude zajedničko djelo hrvatskih jezikoslovaca i svih kulturnih djelatnika koji su zainteresirani za donošenje takva zakona – kaže ravnatelj Instituta koji pokušava napraviti reda u neredu oko hrvatskoga jezika.
