Jeste li znali da je prva transplantacija koštane srži napravljena na ozračenim jugoslavenskim znanstvenicima koje su liječili u Parizu? Da je ishod tog tretmana bio potencijalno smrtonosan i za primatelje i za donore, a građani Pariza svjesno su riskirali živote da spase mlade Jugoslavene?
Tragediji petero mladih i njihova profesora navodno je kumovao pokušaj proizvodnje atomske bombe od prljavog materijala iskopanog iz Stare planine, nakon što su Sovjeti prestali Titu slati sigurno i stabilno nuklearno gorivo. Do danas se ne zna prava istina o eksperimentima koji su se koncem pedesetih odvijali u Vinči, a mnogima nepoznati detalji ovog fascinantnog poglavlja jugoslavenske i svjetske povijesti inspirirali su Gorana Milašinovića da napiše knjigu “Slučaj Vinča”. Objavljena 2017. godine, privukla je pozornost srpskog glumca i redatelja Dragana Bjelogrlića, koji je po njoj snimio film “Čuvari formule”.
Nakon svjetske premijere i tri nagrade u Locarnu, Bjelogrlićev film predstavljen je u prepunjenom Narodnom pozorištu u sklopu Sarajevo Film Festivala, a ovacije kojima je publika nagradila ekipu filma potvrdile su da je njegova formula uspjela. I zaista – ako je Vinča bila jugoslavenski Černobil, “Čuvari formule” srpski su “Oppenheimer”, snimljen s toliko vještine da se može mjeriti s ozbiljnim svjetskim produkcijama.
Scenarij temeljen na Milašinovićevoj knjizi napisali su Vuk Ršumović, Dragan Bjelogrlić i Ognjen Sviličić, a glavna uloga znanstvenika odgovornog za katastrofu pripala je Radivoju Bukviću. On je ulozi pristupio asketskom disciplinom gubeći velik broj kilograma da bi prikazao propadanje ozračenog ljudskog tijela, a uz fizičku transformaciju pokazao je i veliku glumačku vještinu. U ulogama mladih znanstvenika fenomenalni su Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Ognjen Mičović, također potpuno ispijeni i obrijanih glava, a poseban pljesak pripao je i Francuzu Alexisu Manentiju u ulozi profesora koji se bori za živote svojih pacijenata unatoč strepnji da bi njihovo izlječenje moglo dovesti do nastavka opasnih eksperimenata u Vinči.
Sugestivna kamera Ivana Kostića i moćna glazba Aleksandra Rađelovića savršeno balansiraju između žanrovskih okvira hladnoratovskog trilera i medicinske drame, a scenaristi su u film ulili i dobrodošlu dozu humora, koju vješto nose mladi glumci Jovanović i Mičović.
A iako ne voli igrati u vlastitim filmovima, Bjelogrlić nije izdržao da samome sebi ne dodijeli ulogu Aleksandra Rankovića, nekadašnjeg svemoćnog Titova zamjenika i utemeljitelja Udbe, čiji je pritisak navodno pridonio katastrofi u Vinči.
Prava je šteta što Bjelogrlićev film nije prikazan u velikom kinu na otvorenome, jer publike je za to itekako imao, ali sreća je što uskoro dolazi u kina. Sudeći prema prvim reakcijama, sve upućuje na to da će “Čuvari formule” biti ozbiljan kinohit, koji bi mogao dosegnuti popularnost Bjelogrlićeva “Tome”. Moćan je to dokaz snage novije srpske produkcije, čiji filmovi mnogo češće od hrvatskih komuniciraju sa širokom regionalnom publikom, a u slučaju “Čuvara formule” istovremeno zadržavaju umjetničku i širu društvenu vrijednost.
Ganuti Bjelogrlić u Sarajevu je naglasio da mu je stalo upravo do humanizma prikazanoga u filmu, jer formula za smrt lančanom se reakcijom ljudske solidarnosti u slučaju Vinča pretvorila u formulu života. Govoreći o tome, nije se mogao ne osvrnuti ni na tragično ugašene živote u Gradačcu.
– Kao što sigurno znate, prije više od dva mjeseca i mi smo u Srbiji imali tragične događaje, tako da je nasilje nešto s čime se suočava ne samo naša regija nego i čitav svijet. Moramo biti solidarni i ujedinjeni u borbi protiv te pošasti, koja je očito jedan od najvećih problema sadašnjice. Još jednom izražavam najdublju sućut i žaljenje svim stradalima i Bosni i Hercegovini zbog ovog tragičnog događaja – poručio je Bjelogrlić uoči premijere filma.
A baš kada je završila odjavna špica njegovih “Čuvara formule”, sva kina i pozornice Sarajevo Film Festivala sablasno su utihnula u povodu jučerašnjeg Dana žalosti. Umjesto najavljenog programa jedino javno događanje bio je panel “Femicid u filmu, televiziji i novim medijima”, na kojem su o umjetničkim i medijskim reprezentacijama nasilja nad ženama govorile redateljice Aida Begić, Vanja Juranić i Kumjana Novakova, redatelj Ademir Kenović te glumica Nadine Mičić.
Na festivalu se jučer mnogo govorilo i o skandalu s predstavljanjem srpskog spektakla “Heroji Haylarda”, u kojem su četnici prikazani kao pozitivci Drugog svjetskog rata, a organizatori festivala tvrde da nisu znali kako će taj film biti prezentiran u njihovu programu.
– Želimo naglasiti da navedeni film nije prikazan na festivalu, već su njegovi inserti predstavljeni u programu za predstavljanje novih, budućih projekata. Sve dalje u vezi s ovim slučajem rješavat ćemo s njihovom produkcijskom kompanijom, jer je prikazan sadržaj koji nije bio dogovoren, a Sarajevo Film Festival neće dopustiti da se koristi za promociju povijesnog revizionizma bilo koje vrste – rekla je glasnogovornica Andrijana Copf.
