Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Glazba

Država novim protuustavnim Zakonom želi poništiti prava na stotine tisuća snimaka

Procjenjuje se da će izvođači u sljedećih nekoliko godina izgubiti i do pet milijuna kuna
21. rujna 2021. u 09:14 25801 prikaza
Sabor
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U saborsku raspravu upućen je Konačan prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a ako bude izglasan kao takav, postoje ozbiljne prijetnje da dođe do kraha hrvatske glazbene scene. Ukoliko brojni izvođači i diskografi svoje djelovanje presele u susjedne zemlje gdje je Direktiva Europske unije pravilno implementirana u Zakon, Hrvatska će izgubiti milijunske iznose od proizvodnje domaće glazbe. Hrvatski glazbeni izdavači godišnje u razvoj izvođača i nove produkcijske snimke ulože više od 30 milijuna kuna, a izdavačke kuće generiraju više od 150 milijuna kuna prihoda od snimanja, kolektivnih prava i ostalog. Procjene su da će i izvođači u sljedećih nekoliko godina izgubiti i do pet milijuna kuna naknada od digitalnih servisa jer će izvođačka organizacija - HUZIP, kojoj zakon sada daje nepotrebnu ulogu posrednika između izvođača i diskografa, izvođačima od njihovih naknada oduzimati i do 30 posto „troškova zaštite izvođačkih prava“ (koji postotak stoji kao trošak zaštite izvođača u javno objavljenom Izvješću revizije HUZIP-a).

Pitanje koje se postavlja je koliko će ljudi na hrvatskoj glazbenoj sceni ostati bez posla?

I dok ministrica Nina Obuljen Koržinek te ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac brane Zakon tvrdeći kako u Konačnom prijedlogu ništa nije sporno, određene odredbe uvode retroaktivnost u primjenu te su izvan okvira Direktive.

U EU Direktivi izričito je propisano da se niti jedna odredba Direktive u zemljama članicama ne smije primjenjivati retroaktivno, niti dovoditi u pitanje akte sklopljene i prava stečena prije 7. lipnja 2021. godine. EU Direktiva ne dozvoljava niti ponovno preispitivanje ugovora, kao niti obvezno kolektivno ostvarivanje prava čime bi se određenim pravnim subjektima omogućio monopol.

Upravo je sve ovo određeno odredbama članka 149. i članka 306. stavak 5.

Ustavna stručnjakinja dr. sc. Sandra Marković napravila je detaljnu analizu Konačnog prijedloga Zakona koja je pokazala da spomenute odredbe nisu suglasne s Ustavom niti s pravnom stečevinom Europske unije.

Ustavna stručnjakinja dr. sc. Sandra Marković | Autor : Ustavna stručnjakinja dr. sc. Sandra Marković

„Retroaktivna revizija ugovora zaključenih između izvođača i diskografa prije stupanja na snagu novog Zakona, Ustavom je dozvoljena samo u iznimnim slučajevima, kada za to postoje posebno opravdani razlozi. U konkretnom slučaju, analizirajući tekst i obrazloženje Konačnog prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ni Vlada ni zakonodavac povratno djelovanje odredbe članka 306. stavka 5. Zakona nisu opravdali posebno opravdanim razlozima", naglašava Marković te dodaje kako je sporan i nastavak odredbe koja određuje da će se ostvarivanje prava obavljati isključivo obvezno kolektivno preko jedne organizacije.

Iz Hrvatske diskografske udruge poručuju kako takvim mijenjanjem poslovnog modela najviše gube glazbeni izdavači kao najveći investitori u glazbeni sadržaj te glavni izvođači.

„Diskografima se sada nameće da za svaku snimku moraju dokazivati da imaju regulirana prava sa svim izvođačima, a ako to ne napravimo automatski se ostvarivanje prava prebacuje na izvođačku kolektivnu organizaciju - HUZIP. To je u praksi nemoguće napraviti. Time se diskografe tjera da u ruke kolektivne organizacije stave 50 posto digitalnih prihoda. U ovom slučaju HUZIP nije uložio niti jednu kunu u te snimke, a od naknada izvođača uzimat će još proviziju za sebe. Oni će naprosto samo prikupiti te novce“ objasnio je Branko Komljenović, dopredsjednik Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge.

Branko Komljenović | Autor : Josip Regović/PIXSELL Foto: Josip Regović/PIXSELL Branko Komljenović, dopredsjednik Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge

Prijedlog diskografa je bio da se Direktiva vjerno implementira i  zadrži postojeći model, prema kojem su diskografi ti koji poštuju svoje ugovore i prema njima rade raspodjelu digitalnih prihoda.

U cijelu priču uključile su se IMPALA (Europska asocijacija nezavisnih glazbenih izdavača) i IFPI (Međunarodna federacija fonogramske industrije) koje su u Hrvatski sabor uputili dopise u kojem stoji kako Zakon ne poštuje načelo ugovorne slobode. Upozorili su kako bi uvođenje bilo kojeg oblika obveznog kolektivnog ostvarivanja prava izvođača izravno kršilo Direktivu i međunarodne zakone jer bi se time  onemogućilo izvođače u izboru načina korištenja i licenciranja njihovih prava. 

Također, digitalni glazbeni servisi poput Spotifyja i Deezera poslali su dopis na ministricu kulture i premijera Andreja Plenkovića gdje su naglasili da ako se uvede dodatno pravo na plaćanje streaming platformi, smanjit će se pokretanje i rad streaming kanala u Hrvatskoj.

Iz Hrvatske diskografske udruge naglašavaju kako je najveći apsurd u tome što se ovakvi instituti ne nalaze u nijednom zakonu drugih država članica koje su usvojile EU Direktivu kao što su Nizozemska, Francuska, Mađarska ili Njemačka gdje je glazbena industrija puno razvijenija nego u Hrvatskoj.

„Ako Sabor ovaj tjedan izglasa Konačan prijedlog zakona, onda je pred hrvatskom diskografijom težak period u kojem ćemo se boriti da se ove neustavne odredbe izbace van, a Zakon uskladi s Ustavom i europskom Direktivom. Postoji procedura i EU institucije na koje ćemo ići, jer ovime se krši europska pravna stečevina i ugovorne zagarantirane slobode“, zaključio je Komljenović.

Dobro je znati
Cijelo vrijeme pogrešno radimo pire-krumpir, evo kako postići najbolju teksturu
Beethovenova 10. simfonija dovršena uz pomoć umjetne inteligencije
NEVJEROJATNO
Beethovenova 10. simfonija dovršena uz pomoć umjetne inteligencije