Iza Andre Krstulovića Opare, ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, uspješna je, ali i turbulentna godina. U Parizu i Stockholmu održane su Meštrovićeve izložbe, a upravo je u tijeku obilježavanje 130. rođendana slavnog kipara, rođenog 15. kolovoza. Središnje događanje velika je izložba \"Zahvalimo Njoj\" u njegovu rodnom Vrpolju, koja u rujnu, i to u većem opsegu, seli u Zadar.
Prije nekoliko mjeseci, međutim, mediji su izvještavali o tome kako je Meštrovićev unuk Stjepan iz Atelijera Meštrović u Zagrebu uzeo neke od umjetnina koje mu pripadaju, kako bi prisilio državu da ih otkupi. Time bi ona bila vraćena u stalni postav Muzeja kojima je Krstulović na čelu.
Jeste li uspjeli postići dogovor sa Stjepanom Meštrovićem o otkupu djela koje je uzeo iz postava?
U ovome trenutku traju pregovori između Ministarstva kulture i Meštrovića. O tome, ali i o mogućnosti cjelovitog rješenja ostavštine u njegovu vlasništvu. Ja sam optimist.
Kakvo je vaše iskustvo s obitelji Meštrović, uspijevate li pronaći zajednički jezik kad je riječ o djelima u njihovu vlasništvu?
Uopće nije u pitanju potreba nalaženja zajedničkog jezika, već je riječ o uspostavi zakonitosti, reda i procedure. To je njihovo vlasništvo kojim mogu raspolagati sukladno zakonima, a na državi, našem osnivaču i Muzejima Ivana Meštrovića je da u tim okvirima uspostavi održive odnose koji su prije svega u interesu imena i djela Ivana Meštrovića. Ovo je moj prvi intervju u pet godina na tu temu. Dosad sam inzistirao na izlasku u javnost samo s afirmativnim temama i konkretnim projektima. Zaključio sam da je do tog trenutka bilo previše tekstova o neumjetničkim temama vezanim za ostavštinu Ivana Meštrovića, da je previše bilo vijesti o sudskim tužbama, pikanterijama i ostalim nepotrebnim stvarima koje su opterećivale njegovo ime. Da sam postupio dobro vidi se iz činjenice da se u nekoliko godina \"mira\" postiglo dosta u rebrendiranju Meštrovićeva imena. Suradnja koju imamo s jedinim nasljednikom u Hrvatskoj, dr. Matom Meštrovićem i suprugom, može biti izvrstan model.
S kojim ste sve problemima suočeni kad je riječ o ostavštini?
Teško je regulirati prava i obveze koji proizlaze iz suvremenog tumačenja autorskih prava, vlasništva i raspolaganja na temelju dokumenta iz 1952., otkad datira darovnica Ivana Meštrovića hrvatskome narodu. Nastojim utvrditi novi okvir suradnje i reguliranja brojnih pitanja prava i obveza države i obitelji nasljednika, i to sukladno suvremenoj zakonskoj regulativi, ali i suvremenoj muzejskoj praksi. To se odgađalo više od desetljeća. Neke nove generacije iza nas će se, poput naših prethodnika, moći u miru posvetiti struci. Meni i mojoj generaciji to zadovoljstvo je nedostižno.
Nasljednici ističu kako Meštrovića nismo prepoznali kao brend za Europu. Slažete li se s tim?
To s pravom ističe njegov sin Mate. Meštrović je naš najprepoznatljiviji umjetnik u svijetu. Naše izložbe Meštrovićeve umjetnosti u Parizu, Stockholmu, a nadam se uskoro i u Londonu, to i potvrđuju. Francuska ministrica kulture u nekoliko je navrata istaknula da se od više desetaka raznih programa na festivalu hrvatske kulture Croatie la Voici posebno ističu Meštrović kod Rodina, Hrvatska srednjovjekovna umjetnost u Musée Cluny i Apoksiomen u Louvreu, a 240.000 posjetitelja u Musée Rodin u ta četiri mjeseca to mogu i potvrditi.
Možete li nam reći više o izložbi u Londonu 2015.?
Te godine navršava se 100 godina od Meštrovićeva izlaganja u Victoria & Albert Museumu, gdje se predstavio kao prvi živući umjetnik sa samostalnom izložbom. Želimo prirediti posebnu izložbu na istome mjestu.
