Najgora mora bankarske industrije, loši krediti, prvi put od početka krize – padaju. Udio im se smanjio u posljednjem kvartalu 2014., što se poklopilo s minimalnim rastom BDP-a. Prema podacima HUB-ova prvog pregleda financijskih pokazatelja banaka u 2015., ukupan udio loših kredita pao je u posljednjem kvartalu 2014. sa 17,24 na 16,4 posto, i to zbog pada udjela nenaplativih kredita u portfelju poduzeća s više od 31 posto na oko 30,51 posto te rasta udjela državnih kredita koji se svrstavaju u najmanje rizične.
Kod građana udio loših kredita stagnira na oko 12 posto. Premda nedavno objavljeni HNB-ovi podaci govore o 16,95 posto loših kredita, HUB-ova se analiza oslanja na posljednje podatke u bazi MMF-a kod kojih je udio za nijansu niži. No, u oba je slučaja trend – pad. Još uvijek je to golemih 47,44 milijarde kuna koliko se ne vraća od ukupno 279,94 milijarde. A na godišnjoj razini udio i dalje blago raste. Iako je ovo dobra vijest, teško se može pripisati mizernom gospodarskom rastu s kraja godine.
Obično pad neprihodujućih kredita slijedi barem jedan kvartal nakon početka gospodarskog rasta, pa se dio efekta, osim većem udjelu kredita države, može pripisati i poodmaklom procesu restrukturiranja kreditnog portfelja poduzeća. Nedavni su rezultati poslovanja banaka u 2014. pokazali, naime, da su rezervacije lani bitno smanjene, za oko milijardu kuna, s obzirom na to da se veliko čišćenje portfelja odvijalo već u 2013. Istodobno nam je pokrivenost loših kredita premašila 50 posto, zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja.
>>Pokrili smo 70% loših kredita, u 2015. slijedi dobit
>>Uskoro rješenje! Franak i banke korak bliže dogovoru
Otvori KEKS Pay
