Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Pred ciljem Europske komisije

Deficit već lani spušten na 3,2%

23.01.2016., Zagreb - Primopredaja vlasti Milanovic - Oreskovic u Banskim dvorima nakon sjednice Hrvatskog sabora na kojoj je izglasano povjerenje Vladi.  Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filic/PIXSELL
22.04.2016.
u 09:15

Hrvatska 2015. prvi put zabilježila i suficit konsolidirane opće države: potrošnja financirala se iz redovnih prihoda, a novo je zaduženje odlazilo za otplatu kamata

Hrvatska je 2015. spustila deficit na 3,2 posto, čime je tek neznatno – za 0,2 postotna poena – ostala iznad kriterija iz Maastrichta. Europska je komisija očekivala i preporučila da se manjak 2015. godine spusti na 3,5 posto, dok bi ove godine minus u državnoj blagajni trebao ići ispod magične brojke tri. Sedam država članica EU još ima deficit veći od 3 posto, a Hrvatska je napravila najveću prilagodbu u jednoj kalendarskoj godini.

Službeno izvješće o prekomjernom deficitu i općem dugu prema ESA 2010 metodologiji pokazalo je da Hrvatska prvi put bilježi i primarni suficit konsolidirane opće države koji je lani bio 1,22 milijarde kuna. Prevedeno to znači da je država tekuću potrošnju financirala iz redovnih prihoda uz blagi višak od 0,4 posto BDP-a, a novo je zaduženje odlazilo za otplatu kamata na stari dug. Zadovoljan brojkama, bivši ministar financija Boris Lalovac kaže kako bi volio da Oreškovićeva Vlada nastavi u istom smjeru jer ima dobru bazu od koje počinje.

Ne rasprodaji imovine

– Naši su rezultati posljedica gospodarskog rasta, racionalne štednje i pozitivnih politika koje su išle u smjeru rasterećenja gospodarstva i građana. Bilo bi dobro da se nastavi s rasterećenjem dohotka, ali nisam za brzu rasprodaju imovine jer takve mjere donose jednokratan efekt – kazao je Lalovac. Grčka je i dalje rekorder po proračunskom manjku koji je veći od 7 posto, slijedi Španjolska s nešto više od 5 posto, te Portugal i Velika Britanija s po 4,4 posto manjka. Prošla je godina donijela i stabilizaciju javnog duga mjereno udjelom u BDP-u, no nominalno je javni dug i dalje rastao.

Oreškovićeva je Vlada najavila da će smanjenje javnog duga biti prioritet njihove Vlade i prvenstveno bi se provelo kroz prodaju državne imovine. Državni ured za upravljanje imovinom zatražio je putem javnog natječaja savjetnike za ocjenu portfelja u pedesetak državnih tvrtki, među kojima su i kapitalci poput HEP-a, Plinacra, Hrvatskih šuma, Lutrije... prije nego i ako se donese odluka o privatizaciji. Iz Hrvatske narodne banke upozorili su nedavno da se javni dug može trajno stabilizirati jedino tako da idućih nekoliko godina proračun ostvaruje dvije do tri milijarde kuna suficita.

Pad deficita na 3,2 posto ugodno je iznenadio i domaće analitičare, pogotovo što je došao u izbornoj godini, kada Vlade povećavaju potrošnju kako bi kupile birače da glasaju za njih. Milanovićeva je Vlada pred kraj mandata također donosila neke manje skupe populističke poteze, poput sufinanciranja struje za siromašne koje nije išlo na teret proračuna, ali i konverziju franačkih kredita, koji su (barem zasad) udarili samo na zaradu banaka.

Međutim, uz bolju naplatu poreza, na konačne je brojke o proračunskom manjku utjecao i pad bruto investicija u fiksni kapital za 2,7 milijardi kuna.

Ministar bez komentara

Sadašnji ministar financija Zdravko Marić nije želio komentirati ostvarenja u 2015. godini, no podsjeća da je njegova Vlada za ovu godinu planirala spuštanje deficita na 2,6 posto BDP-a.

– Nastavljamo s fiskalnom prilagodbom koja neće ugroziti rast i zapošljavanje. Idemo sa snažnom porukom prema investitorima da ćemo već ove godine smanjiti razinu javnog duga, uz postizanje primarnog suficita od približno jedan posto.

To je iznimno važno za povjerenje investitora i kreditni rejting – poručio je ministar Marić koji se nalazi na sastanku europskih ministara financija.

Poslodavci, međutim, požuruju Oreškovićevu Vladu da krene s reformama jer bez smanjenja javnog duga neće doći ni do dizanja kreditnog rejtinga, a onda i niže cijene kapitala za privatni sektor. DZS navodi da je dug opće države u 2015. nominalno porastao 1,9% u odnosu na stanje na kraju 2014., što je 2,5 puta manji rast u odnosu na 2014., a ujedno je najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja duga prema metodologiji ESA 2010.

>>Hrvatska spustila deficit na 3,2 posto u 2015. godini

>>Marić: Nema govora o eventualnom preustroju Vlade

Komentara 9

KI
Kumek iz (HR.Zagorja)
10:26 22.04.2016.

Dakle SDP je napravio dobar posao u gospodarstvu i bolji je od Marica ove vlade pa i od Oreškovića koji misli rasprodati Hrvatski Kapital. Dakle mi smo dobili losije mudrace pa čemu to braco Hrvati. Nema veze koja politička strankaka vodi Hrvatsku uglavnom je to da nas vodi na zelenu granu koja raste a ne suhu koja Nebraske nego nestaje. Čestitam na dobrom rezultatu SDP.a. Rezultati se traže a ne tko će bolji vic spustiti u javnost ili vraćati se u Nazad gdje smo svi bili isti u propaloj Jugoslaviji toga to dana zanima kad su svi imali ruke u pekmezu!.

SA
sani1
10:32 22.04.2016.

Pa dobro Mariću, zar ti je toliko teško reći neku dobru riječ o ovome. Ili si to ostavio Karamarku, tom velikom umu općenito a posebno ekonomskom

KN
kravac na kvadrat
11:42 22.04.2016.

neeeeee,za spusteni deficit su najzasluznije predizborne aktivnosti hdz-a, a nikako rezultati vlade zorana milanovica ,ne ne ne ,cim se znalo da hdz osvaja 2/3 vecinu u saboru odmah se digo kreditni reiting ,a indexi na najvecim svjetskim burzama podivljali ii ekonomija je explozivno procvala

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije