Hrvatska su kućanstva od 2005. do 2008. godine udvostručila zaduženje, a mjereno udjelom u BDP-u, dugovanje je poraslo sa 30 na više od 40 posto BDP-a. Razlog su labaviji kriteriji zaduženja u bankama i solidna kreditna sposobnost, koja je tada vladala. Zaključak je to analize Ivane Herceg i Vedrana Šošića iz HNB-a o kreditnoj zaduženosti hrvatskih kućanstava i posljedicama na financijsku stabilnost. Analiza je predstavljena na 16. Dubrovačkoj konferenciji HNB-a, a izvatke je prenio portal Bankamagazin.
Autori ističu da je situacija s naplatom znatno pogoršana; kasni se s otplatom, a plaće su sve niže. Oko šest posto kućanstava kasni barem s jednom ratom otplate u godinu dana. Prema podacima iz analize, nositelj duga većinom je muškarac star 53 godine, u prosječno zaduženo kućanstvo ima dvostruko više djece nego nezaduženo, obrazovanije je i uglavnom zaposleno u tercijarnom sektoru. Odobravanje kredita rizičnijim dužnicima povećalo je ranjivost zaduženosti kućanstava i moglo bi dovesti do većih problema u naplati kredita. Ukupno dvije trećine ukupnog duga nosi petina najzaduženijih kućanstva koja žive u gradskim sredinama.
boli me dupe, moj pokojni japa uvijek je govorio: pokrij se onak kak je duga deka-hehehehe, ovi nisu slusali svoje jape, sad kuda koji hehehehehehehe